POREZ NA IMOVINU: Šibenčanima bi iz džepa godišnje mogao odnijeti 3.000 eura!

Iako još nisu poznati detalji oko uvođenja novog poreza na imovinu, koji bi trebao zaživjeti od početka iduće godine, zbog novog nameta među građanima vlada panika. Posebno su uznemireni umirovljenici, koje ne tješi ni Linićeva najava kako će porez plaćati isključivo vlasnici više neiskorištenih nekretnina, dok se stanovi i kuće za stalno stanovanje te najam neće oporezivati. Boško Perić samo je jedan od preko 30 tisuća umirovljenika iz Šibensko-kninske županije koji je ogorčen novim najavama.

– Kako neću biti ljut kad će novi porez pogoditi upravo nas koji smo nešto u životu stekli ili naslijedili. Mnogi imamo naslijeđe, to nije ni u knjigama često zavedeno kako treba. Uzet će nam mirovinu u ime poreza – strahuje Perić.

POREZ NA NEOBRAĐENO ZEMLJIŠTE

Posebno ga straši mogućnost uvođenja poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Kaže, zajedno sa 75-godišnjom suprugom posjeduje dosta zemlje, koju zbog poznih godina i zdravstvenog stanja ne može obrađivati. Pita se koliko će morati plaćati to što nema nikog tko bi obrađivao zemlju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Šibensko-kninskoj županiji postoji 41.632 privatnih kućanstava. Popisano je 92.343 stambenih jedinica, od čega je 55.565 stanova za stalno stanovanje.

Brojni analitičari već sada procjenjuju kako će zbog visokih poreza doći do masovne rasprodaje kuća, stanova, vikendica. Zbog visokih nameta koji bi mogli biti uvedeni, mnogi od njih drže kako država to radi da bi građanima europske unije otvorila put do jeftinih nekretnina u Hrvatskoj. Naime, zakon u pripremi uzima kao poreznu osnovicu prosječnu tržišnu vrijednost nekretnine, a kao poreznu stopu odabrali su dva posto, koja se koristi u mnogim europskim zemljama. Računica pokazuje da bi za stan od 100 kvadrata u Zagrebu, uz prosječnu tržišnu cijenu od 2.500 eura, godišnji porez mogao iznositi blizu 5.000 eura, odnosno 417 eura mjesečno. Za stan iste kvadrature u Šibeniku bi se, uz prosječnu tržišnu cijenu od 1.500 eura, plaćalo godišnje blizu 3.000 eura.

IZBJEGAVANJE DAVANJA

Prema važećem zakonu u Hrvatskoj se na vikendicu od 100 kvadrata godišnje već prosječno plaća 130 eura. Prihode od poreza na kuće za odmor ubirale bi općine i gradovi i to bi išlo u njihove proračune. Ekonomisti pretpostavljaju da će biti mnogo prebacivanja vlasništva na članove obitelji, a ako se donese zakon o oporezivanju do točno određene kvadrature ljudi će jednostavno podijeliti nekretninu na više vlasnika. Sve su to legalni načini izbjegavanja poreza koje će vam savjetovati porezni savjetnici, tvrde ekonomisti. Oni koji ne budu u mogućnosti to učiniti, nekretninu će staviti na prodaju, a u moru takvih ponuda koje će odjednom izaći na tržište nekretnina, očekuje se kako će se cijene kvadrata vrtoglavo sunovratiti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.