POS će riješiti problem 220 šibenskih zaštićenih najmoprimaca

Šibenski POS na Meterizama bit će trajno rješenje za probleme zaštićenih najmoprimaca koji će prema Prijedlogu izmjena Zakona o najmu stanova, koji bi u jesen trebao ići u saborsku proceduru, po svoj prilici uskoro trebati početi razmišljati o trajnom rješenju stambenog pitanja, smatra šibenski gradonačelnik Željko Burić. Prema zakonskom prijedlogu, naglašava Burić, zaštićeni najmoprimci koji će unatoč stanarskom pravu morati izići iz stanova privatnih vlasnika, dobit će pravo prvenstva na listama za POS, a država i Grad osigurat će im subvencije u ukupnoj cijeni za kupnju stana. No, iako prijedlog zvuči kao trajno rješenje, zaštićeni najmoprimci njime nisu sretni.

– Svi skupa se nadamo kako ovaj Zakon neće proći jer je potpuno nejasan, pun nelogičnosti i, na kraju krajeva, ne nudi nikakvo konkretno rješenje. Punih 18 godina nalazimo u začaranom krugu iz kojeg se izlaz niti ne nazire. Da se razumijemo, mi potpuno poštujemo privatno vlasništvo i ne želimo ulaziti u detalje zašto nas vlasnici stanova žele izbaciti na ulicu, njima je to pravo dozvoljeno. Međutim, i mi smo legalni nasljednici i nosioci stanarskog prava, danas se to zove zaštićeni najmoprimci, na te stanove, a sukcesijom se Hrvatska obavezala preuzeti odgovornost za naš status koji bi se novim prijedlogom Zakona trebao rješiti poticajnom stanogradnjom uz subvenciju države i lokalne samouprave ili plaćanjem najma vlasnicima po tržišnoj vrijednosti bez ikakvog osiguranja da sutra nećemo završiti na ulici – govori nam Zorana Vrbičić, pedagoginja OŠ Juraj Dalmatinac i predsjednica šibenske Udruge bivših nositelja stanarskog prava.

Teško je oteti se dojmu kako se poimanje vlasništva bivše i sadašnje države dijametralno razlikuju. No, treba li oko 220 ljudi koji u Šibeniku ‘uživaju’ status zaštićenih najmoprimaca, toliko ih najmanje spominje Zorana Vrbičić, bešćutno biti potjerano na ulicu zato da bi se stanovi vratili vlasnicima od kojih neki čak više ni nisu oni ‘pravi’ vlasnici, budući da su se u međuvremenu stanovi preprodali i po nekoliko puta? I to u uvjetima kada je većini vlasnika stanova to da to nije jedina nekretnina, a kamoli dom?

PRIVATNO JE PRIVATNO

Ne treba, naravno, miješati kruške i jabuke. Privatno je uvijek privatno, a društveno je bilo samo u vrijeme bivše države. Isto tako, važna činjenica je i da su današnji zaštićeni najmoprimci, a u velikoj mjeri i njihovi roditelji, uredno odvajali dio novca u tzv. stambeni fond, od kojega nikakve koristi nisu imali, dok su svi ostali koji su stanarsko pravo stekli u društvenim, državnim, vojnim i nacionaliziranim stanovima 90-tih godina prošlog stoljeća dobili pravo otkupa u iznosu od 10 posto tržišne vrijednosti. To pravo, iako su nosioci stanarskog prava, oni koji su živjeli u stanovima u privatnom vlasništvu, nisu dobili. Nova država je na ovu kategoriju jednostavno zaboravila te ih svela na nivo prisilnih podstanara, ostavila na milost i nemilost novih gazdi i neprestano dokazivanje neotuđivog stanarskog prava. Hrvatska je, naime, slijednica bivše SFRJ i kao takva na sebe je preuzela sve zakone i obaveze koje je imala nekadašnja država. Hrvatska je preuzela i sva stečena prava od bivše države, a upravo jedno od njih je i stanarsko pravo. Iako je 1996. godine Hrvatska ukinula stanarsko pravo i uvela kategoriju zaštićenih najmoprimaca, Aneksom ‘G’, Rezolucije 1096 Vijeća Europe, jasno je kako se stečena prava u SFRJ i nakon njena raspada moraju poštovati.

– Mi smo praktički građani drugog reda – nastavlja Vrbičić, pokušavajući nam u par minuta sažeti 17 godina ‘hodočašćenja’ po sudovima u stalnom dokazivanju svoga prava svakom novom promjenom vlasnika stana u kojemu živi sa svojom obitelji. Njezine dvije kćeri neće nasljediti stanarsko pravo koje je ona nasljedila od svojih roditelja, a određeni broj stanova vlasnicima se i vratio nakon što bi umrli nosioci stanarskog prava.

ZAKON DONOSI NOVOSTI

najmoprimci-zorana vrbicic

Spomenutim prijedlogom izmjena Zakona o najmu stanova, koji bi u jesen trebao ići u saborsku proceduru, propisuju se rokovi, uvjeti i slučajevi kada vlasnik stana, najmodavac, može otkazati ugovor o najmu zaštićenom najmoprimcu, način i rokovi u kojem zaštićeni najmoprimac može osigurati drugi stan kako bi se vlasniku stan vratio u posjed. Predloženim rješenjem omogućuje se vlasnicima da u definiranom roku mogu nesmetano raspolagati svojim stanom, a zaštićenim se najmoprimcima pruža mogućnost da svoje stambeno pitanje riješe na povoljniji način uz subvenciju države i lokalne samouprave. Subvencija se daje za 35 kvadratnih metara korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još za oko 10 kvadrata, što su uvjeti POS-a. Država za kupnje te površine stana subvencionira 25 posto tzv. etalonske cijene stana, a jedinica lokalne samouprave 40 posto. Ukoliko najmoprimac želi kupiti veći stan, za razliku u površini stana osigurava sam financijska sredstva. Kada se rješava pitanje stana čiji vlasnik nema riješeno stambeno pitanje jedinice lokalne samouprave dužne su najmoprimcu osigurati drugi odgovarajući stan u roku od tri godine, a u ostalim slučajevima u roku deset godina. Prijedlogom izmjena predviđeno je i da zaštićeni najmoprimci, koji se u dogovoru s vlasnikom odluče kupiti stan u kojem stanuju ili drugi stan na tržištu, imaju također pravo na subvenciju po naprijed navedenim uvjetima. Ipak, čini se kako će zaštićeni najmoprimci do konačnog rješenja svog stambenog pitanja postati prisilni podstanari. Naime, visina zaštićene najamnine koju najmoprimci plaćaju za stanove u vlasništvu fizičkih osoba mijenja se nakon stupanja Zakona na snagu. Za stan od 60 kvadrata minimalna zaštićena najamnina sada iznosi 162 kune a nakon korekcije iznosit će 529 kuna. Najamnina bi se svake godine postupno povećavala tako da nakon isteka 10 godina dostigne visinu slobodno ugovorene najamnine.

 

Željko Burić, gradonačelnik Šibenika

– Prijedlogom novog Zakona jedinice lokalne samouprave će morati na sebe preuzeti dio odgovornosti za rješavanje ovog pitanja i to prvenstveno kroz projekt POS-a. Sve jedinice lokalne samouprave i država subvencionirale bi u određenom postotku otkup stana dok bi dio na duži period i po povlaštenim uvjetima na sebe preuzeli vlasnici stana. Trenutno je na POS-ovoj listi preko 100 obitelji koji čekaju najavljeni početak prve faze izgradnje stanova na Meterizama, a uvrštenjem zainteresiranih zaštićenih najmoprimaca sigurno bi se i ubrzao cijeli projekt, što bi dovelo i do konačnog rješenja ovog pitanja.

Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika

– Iako u potpunosti nismo zadovoljni dogovorenim tempom POS-a, sve skupa ide u dobrom smjeru. Naravno, mi htjeli da ide i puno brže, ali određeni birokratski problemi, konzultacije s Ministarstvom graditeljstva, usaglašavanje oko prostornog plana, vode, struje i kanalizacije doveli su do sporije realizacije. Realno gledajući, izgradnja prva 53 stana trebala bi krenuti u proljeće slijedeće godine, kada će na teren najprije izaći teška mehanizacija, a nakon toga će se krenuti i u izgradnju samih objekata.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.