Opterećeni manjkom posla u svojoj struci, te tragajući za bilo kakvim drugim poslom, sve se više Šibenčana u posljednje vrijeme odlučuje na prekvalifikaciju. Šibenska podružnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje programe prekvalifikacije provodi isključivo za deficitarna zanimanja. Najčešće, programi traju devet mjeseci, a da bi se u njih uključila, nezaposlena osoba mora imati minimalno srednju školu, dok kroz program stječe neko drugo zvanje od onog za koje se školovala.
NE ŽELE POSAO
– Prošle godine kroz različite programe obrazovali smo 128 nezaposlenih osoba, a ove godine planiramo prekvalificirati 131 osobu. Prednost dajemo dugotrajno nezaposlenim osobama, no problem nam predstavlja što oni, u biti, i ne žele da ih se zaposli, odbijaju školovanje i ne žele se mijenjati. Suficitarna zanimanja, odnosno gimnazijalce, ekonomiste, PTT tehničare doslovno tjeramo da mijenjaju zvanja jer je to jedini način da odu sa Zavoda – kaže nam Luka Petrina, pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Šibenik. Ističe da vrlo rijetko na prekvalifikaciju šalju osobe sa završenom višom i visokom stručnom spremom, ali ukoliko osoba inzistira i za to ima opravdan razlog, mogu se napraviti određene iznimke.
– Imali smo slučaj da je magistar turističkog menadžmenta, muškarac iz Šibenika zatražio prekvalifikaciju u kuhara. Predstavio je plan svog zapošljavanja, rekao je da planira otvoriti restoran u svojoj kući i mi smo mu to omogućili – nastavlja Luka Petrina.
Deficitarna zanimanja ove su godine, kao i ranijih godina, sva ugostiteljska zanimanja, konobari, kuhari, slastičari, zavarivači, zaštitari, turistički animatori, mesari, burek i pizza majstori…
PO PRVI PUT DADILJE
– Ove smo godine po prvi put u program prekvalifikacije uvrstili školovanje dadilja. Znamo da je u Šibeniku i okolici poprilično veliki problem sa smještajem djece u dječje vrtiće i jaslice. Predvidjeli smo obrazovanje sedam osoba, a hoće li to rezultirati plodom, ne znam. Moramo vidjeti kakav će biti interes nezaposlenih i njihova mogućnost zapošljavanje, odnosno registracija djelatnosti. Planirali smo i školovanje nekoliko vozača autobusa, jer ih je stalni deficit, ali samo ukoliko Autotransport ne ode u stečaj – dodaje Petrina.
Jedno od traženijih zanimanja na Zavodu su stolari i zidari. Poslodavci ih teško pronalaze jer interes za školovanje ovog zvanja gotovo da i ne postoji.
– Mi ih imamo u evidenciji, ali nažalost nisu radno sposobni. Imamo ih u programu prekvalifikacije, samo nitko dosad za to nije bio zainteresiran – zaključuje pročelnik šibenske podružnice HZZ-a. Trošak obrazovne ustanove koja provodi prekvalifikaciju je od četiri do devet tisuća kuna. Zavod mjesečno isplaćuje polazniku obrazovanja i novčanu pomoć u visini 1600 kuna, troškove prijevoza i osiguranja prema propisima HZMO-a.
Samozapošljavanje je hit
Prošle godine kroz različite programe Zavoda za zapošljavanje prošle su 724 osobe. Najviše ih je sudjelovalo u javnim radovima, čak 383 nezaposlena, kroz programe obrazovanja prošlo je 128 nezaposlenih, potpore za zapošljavanje i usavršavanje dobilo je 97 osoba, program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa 92 osobe, a potpore za zapošljavanje iskoristile su 24 osobe.
– Mogu reći da je u ovoj godini hit mjera samozapošljavanja, od početka ove godine potpisali smo čak osam ugovara, što je znak da se ljudi pokušavaju na sve načine zaposliti. Riječ je uglavnom o poslovima poput čišćenja jahti, stambenih i poslovnih prostora, a ima i frizera – kazala je Branka Živković, viši stručni savjetnik pri zapošljavanju.
