Zimski turizam koji traje od studenog do travnja u Hrvatskoj generalno ne postoji. Godišnje se u spomenutom periodu ostvari tek oko pet posto noćenja, sve ostalo otpada na sezonu. Od ovog prosjeka ne odskače ni Šibensko-kninska županija. No, nekih malih pomaka ipak ima. Turistički djelatnici tvrde da gostiju nema brojčano mnogo, ali u odnosu na prijašnje godine, oni na šibensko-kninskom području zimi sve duže ostaju. Produljila nam se čak i kruzing sezona i baš ovih dana zabilježili smo nekoliko uplovljavanja. Međutim, da prostora za razvoj cjelogodišnjeg pa tako i zimskog turizam ima, otkirva Željana Šikić, direktorica Ureda Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.
PUNO POTENCIJALA
– Naša županija ima fenomenalne predispozicije i prirodne preduvjete za razvoj svih oblika turizma, pa tako i zimskog. Zašto, primjerice, ne bismo izgradili skijalište na Dinari koja je udaljena tek desetak kilometara zračne linije od svog središta Knina? Postoje istraživanja koja potvrđuju da na Dinari vladaju prirodni preduvjeti za gradnju skijališta, pa čak i dobra startna infrastruktura. Proučavana su klimatska svojstva, učestalost padanja snijega i njegova zadržavanja na tlu, a rezultati su pokazali da je gradnja ispod najvišeg planinskog vrha i u blizini najjužnije europske bukove šume i tekako moguća – kazala je Željana Šikić. Direktorica županijskog TZ-a naglašava kako se baš na Dinari snijeg prirodno zadržava i duže od pola godine, a do tamo već postoji oko 17 kilometara solidne ceste, prohodne za osobna vozila, koji vodi sve do doma Lovačke udruge Dinara, neposredno iznad Surdupa, jedne od posljednjih hrvatskih prašuma.
– Ako govorimo o selektivnim oblicima turizma koji bi produljivali ‘klasičnu’ ljetnu sezonu definiranu proizvodom ‘sunce i more’, te omogućili turizam i u zimskim mjesecima, potencijal je ogroman. Trebamo li spominjati razvoj kulturnog turizma, ruralnog turizma, kongresnog i poslovnog turizma, zdravstvenog i wellness turizma… Uz pojačan angažman oko razvoja tih oblika turizma, kreiranja novih turističkih proizvoda te njihovu aktivniju promociju i provođenje, uz sinergiju hotelijera, ugostitelja, turističkih zajednica i svih relevantnih sudionika tog razvoja, rezultati ne mogu izostati, jer je potencijal neupitno prisutan – nastavlja Željana Šikić. Zbog nerazvijenog zimskog turizma, Hrvatska godišnje gubi stotine milijuna eura koji se, umjesto u naš turistički sektor i na račune lokalnih ugostitelja i iznajmljivača, slijevaju u Austriju, Italiju, Sloveniju, BiH i druge zemlje.
PRILAGODIMO SMJEŠTAJE
No, za njegov razvoj, potrebno je krenuti od početka, od općina i gradova koji svojim idejama moraju pridonijeti krajnjem cilju. U većini sredina, najveći problem je smještaj.
– Zimski turizam, uz sadržaje, zahtjeva i prilagođene smještajne kapacitete, što mi u Pirovcu zasada nemamo. Što se tiče mogućnosti, uvala Makirina, zbog nalazišta peloida (ljekovitog blata), prirodnog ljekovitog resursa, osobito je značajna za razvoj zdravstvenog turizma. Budući da taj prostor ‘leži’ i u granicama Općine Tisno, za kvalitetnu eksploataciju nužno je usaglasiti interese obje općine. Za Pirovac bi bilo idealno gospodarsko korištenje peloida, primerice, njegov transport do wellness i zdravstvenih centra, hotela, toplica i sličnog – predlaže Marija Šparica, direktorica TZ Pirovac. Na drugom kraju županije u Rogoznici mišljenja su da pri razvoja ‘mikro turizma’ ne treba gledati ‘mikro lokaciju’.
– Uzmemo li u obzir samo jednu činjenicu, a to je naša izvanredna klima, gdje zimi imamo vremenske uvjete kakve neke zemlje sjevernog dijela Europe nemaju niti ljeti, imamo savršen adut za privući goste s tih područja. Ali svi mi moramo shvatiti da je to jedan potpuno drugačiji vid turizma koji se bazira na potpuno različitim vrijednostima od onih zbog kojih nam gosti dolaze ljeti. Uspješno ostvarenje cijelogodišnjeg turizma zahtjeva udruživanje i aktivaciju svih subjekata (hoteljeri, ugostitelji, turističke agencije, turističke zajednice…), povezivanje obalnog pojasa i njegovog zaleđa. Jedino tako, udruženim snagama i stvaranjem jednog ‘paket’ turističkog proizvoda možemo ostvariti značajnije pomake i rezultate za produljenje sezone i stvaranje plodne klime za realizaciju konačnog cilja ‘cjelogodišnjeg turizma’ – zaključuje Mario Maldinić, direktor TZ Rogoznica
