" "
Više

    " "

    Protiv divljih svinja poljoprivrednici se bore koncentratom ljudskog znoja

     

    Divlje svinje harače Šibensko-kninskom županijom, upadaju u vinograde i male nasade u potrazi za hranom i vodom, ostavljajući za sobom pustoš. Životinje su najaktivnije noću, a borba protiv ovih štetočina je, tvrde poljoprivrednici, gotovo uzaludna. Upomoć im uskaču tek lovci i tekućina zvana Rikanol. Ove godine, barem zasad, minorna je šteta koju su te životinje na poljoprivrednim nasadima, ali poljoprivrednici još pamte lanjsku sušnu godinu kada su divlje svinje pričinile veliku štetu.

    LJUDSKI ZNOJ

    – Čim sazriju smokve i grožđe počinju problemi. Dovoljno je da dvije krmače s mladima ulete u vinograd, i kroz pet minuta eto štete. Da bar pojedu grožđe, nego samo unište trsove. Da bi ih koliko-toliko držali izvan nasada mi iz Lovačkog društva Kamenjarka na području općina Pirovac, Tisno i Murter dijelimo tekućinu koja je napravljena na bazi koncentriranog ljudskog znoja. To svaki vlasnik zemljišta stavi u svoje polje i nada se najboljem – kazao nam je Ante Čubrić, predsjednik Lovačkog društva Kamenjarka. Ovogodišnje štete još se zbrajaju, ali zato se pamte one prošlogodišnje. Koliko su veprovi bili aktivni govori podatak da su se spuštali u uvalu Rastovac i to za vrijeme Garden festivala, a zabilježen je i rekordan broj prometnih nesreća koje su izazvale ove životinje.

    – Prošle godine imali smo štete u visini od čak 60.000 kuna, a evidentirano je i 12 prometnih nesreća koje su uzrokovale divlje svinje. Toliko ne pamtimo u zadnjih deset godina – prisjeća se Ante Čubrić. Pretpostavljaju da ih u lovištima ima oko 70, ali ta brojka je sigurno mnogo veća, s obzirom da su se u međuvremenu nakotile.

    – Svake godine mi iznesemo oko deset tona kukuruza u okolne šume kako bi divlje svinje držali podalje od nasada, ali to ne rade naši susjedi iz biogradskog Lovačkog društva tako da nam u posjete dolaze i zadarske svinje. Kada su u potrazi za vodom i hranom, svinje znaju u jednom danu ili noći prijeći i 50 kilometara – priča Čubrić. Dodatni problem u cijeloj priči predstavlja činjenica da većina šteta koje divlje svinje učine poljodjelcima nikad nisu nadoknađene, jer Zakon nalaže da vlasnici ograde svoje vinograde i nasade, a to rijetko tko u Dalmaciji radi.

    OGRADA OKO NASADA

    – Dvije godine zaredom divlje svinje mi požderu grožđe, oko sto kilograma. Istina, nije puno, ali ja to održavam i mučim se. Prvu godinu nisam reagirao, a kad su mi drugu godinu poharale nasade pozvao sam lovce. I njihov je odgovor glasio da trajne, višegodišnje nasade moram ograditi i da oni po Zakonu za štetu na takvim kulturama ne odgovaraju, što je besmisleno. A, ako i ima neke štete gdje su odgovorni, oni to procijene na par kuna. Možete ih, naravno, tužiti i platit vještaka, ako vam ne odgovara procjena – ispričalo nam je jedan oštećeni poljoprivrednik.

    Da je Zakon ograničavajući priznaju i sami lovci, ali rade sve što je u njihovoj moći da ipak pomognu poljoprivrednicima.

    – Lovačko društvo po Zakonu može čuvati nasade dva sata prije i nakon zalaska sunca i cijelu noć samo u vrijeme punog mjeseca. Naravno, nakon našeg odlaska svinje opet mogu uletjeti u nasade… Dozvoljeni godišnji odstrel je tek pet životinja (plus još dvije), a dodatni problem nam je što nam na ‘čeki’ ne dozvoljavaju korištenje reflektora, što nam otežava posao – zaključuje Čubrić. Točan broj divljih svinja na području Šibensko-kninske županije nismo saznali. Predsjednik šibensko-kninskog Lovačkog saveza i aktualni skradinski gradonačelnik Nediljko Dujić tvrdi da tim brojem ne raspolažu, kao ni informacijom o ukupnoj šteti koju su veprovi prouzročili na županijskom području prošle godine.

    – Mišljenja sam da poljoprivrednici uglavnom dižu halabuku  bezveze. U pravilu, kada komisija izađe na teren ta šteta nikad nije velika. Lani je na skradinskom području iznosila ukupno nešto manje od 15.000 kuna. Istina, imali smo jedan kompletno uništen vinograd u NP Krka, i to je to – kaže nam Dujić. Otkriva da u okvirima svog lovišta, štete na neograđenim nasadima namiruju donacijama sjemena ili hrane za stoku.

    Podsjetimo, divlja svinja latinskog naziva Sus scrofa, bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima i ima vrlo malo prirodnih neprijatelja. Mužjak zna težiti i do 300, a ženka  150 kilograma. Izuzetno brzo trči, i dobar je plivač. Ukoliko ih sretnete u prirodi lovci savjetuju oprez, imaju ekstremno osjetljiv sluh i njuh. Iako uglavnom od čovjeka bježe, ako se to ne dogodi, treba biti kompletno miran.

    – Treba imati na umu da u slučaju bijega na vas trči tristo kila čistih mišića naoružanih oštrim zubima i to zubima koji paraju ljudsku kožu kao lanenu krpu. Stoga kad je vepar u blizini ne gledaj ga, ne diši i ponašaj se kao da je car a ti najniži perač podova, jer ako se ikako osjeti ugrožen, kreće u napad a onda pomoći nema – lovački je savjet.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...