Samo Tisno i Vodice implementirali sustav odvajanja otpada

Prošli tjedan, točnije 23. srpnja, istekao je rok od godine dana koje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dalo svih gradovima i općinama, sukladno Zakonu o održivom razvoju, za uspostavu uvođenja obaveze prikupljanja otpada primarne selekcije. U ovom roku svim građanima trebale su biti podijeljene kante za prikupljanje mješovitog i razgradivog otpada iz kućanstva te osigurano prikupljanje i drugog otpada na zelenim otocima i reciklažnim dvorištima. Dobar dio gradova i općina, 247 prema podacima Ministarstva, omogućilo je uspostavu selekcije primarnog otpada, ali još uvijek daleko do konačne brojke od 556 koliko ih ima u Hrvatskoj. Nažalost, i Šibenik spada u ovu skupinu koja u zadanom roku nije uspijela primjeniti zakonske odredbe te će od nadležnog Ministarstva zatražiti prolongiranje obveze za još tri mjeseca.

PROJEKTI U PRIPREMI

– Radovi na provođenju Zakona su u tijeku i cijeli projekt je u izgradnji – kaže nam Miro Lucić, pročelnik šibenskog Odjela za komunalne djelatnosti, te nastavlja:

– Prilikom nedavnog posjeta inspekcije Ministarstva zaštite prirode i okoliša obišli smo teren te ukazali na objektivne probleme koji su nas dosad spriječavali u realizaciji projekta, a prvenstveno se odnose na odvajanje Bikarca i Čistoće. Nakon što od Ministarstva dobijemo konkretne zaključke, službeno ćemo tražit još tri mjeseca kako bi do kraja završili cijeli projekt – kaže Lucić.

Kada će se Šibenik pridružiti gradovima poput Čakovca, Koprivnice, Varaždina ili Krka, koji već godinama odvojeno prikupljaju i recikliraju otpad, teško je reći, ali se osim određivanja lokacija za zelene otoke i reciklažna dvorišta, koja su se valjda mogla odrediti i ranije, nešto i radi potvrđuje i Lucić.

– Jedan od osnovnih uvjeta je da sva reciklažna dvorišta i zeleni otoci budu u 100 postotnom vlasništvu lokalne samouprave. Sukladno svojoj veličini, Šibeniku su potrebna tri reciklažna dvorišta, a jedno, i to ono na prostoru gdje se nalazi Gradska Čistoća je i pri samom kraju uređenja. Treba znati kako je za samo jedno uređenje reciklažnog dvorišta potrebno oko milijun kuna uz zadovoljenje svih strogih kriterija propisane aktima Ministarstva, a to znači najmanje 1.400 metara četvornih ograđenog, vodonepropusnog, prostora sa svom infrastrukturom, voda, struja i kanalizacija, na kojemu bi se moglo smjestiti od 17 do 20 kontejnera za sve vrste otpada, od papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i glomaznog otpada – kaže Lucić.

U Odjelu za komunalne djelatnosti razmatraju se i lokacije predviđene za izgradnju još dva reciklažna dvorišta. Cijeli postupak je trenutno u procesu ishodovanja dozvola, a jedna od predviđenih lokacija nalazi se uz sami Bikarac, druga na Lozovcu, te jedna u Njivicama ili na Meterizama. Osim toga, prema Lucićevim riječima, u samom gradu povećat će se i broj zelenih otoka. Trenutno ih je pet, a ukoro bi ih trebalo biti još deset. Za izgradnju reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i nabavu kanti i kontejnera, Grad Šibenik od Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša može povući 40 posto cjelokupnog iznosa.

Za razliku od Šibenika, Vodice i Tisno odavno su počeli razmišljati o ovom problemu i sustav prikupljanja otpada integrirali su u roku, postavši tako jedine jedinice lokalne samouprave sa šibensko-kninskog područja kojima je to pošlo za rukom.

TISNO BILO SPREMNO

– Mi smo se u Općini Tisno za taj zakon počeli pripremati još 2012. godine, kad je i najavljen, tako da sad nemamo nikakvih problema. Kod nas je nadležna inspekcija bila prije 10-ak dana i ustanovila je da smo ispoštovali sve stavke zakona o primarnom recikliranju otpada – kaže načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. Još krajem 2012. godine u Tisnom je izrađeno EKO dvorište i centar za reciklažu u Dazlini, gdje postoje i pogoni za automatsko razvrstavanje otpada i reciklažu. To dvorište, osim što je ekološko, donosi i zaradu jer se reciklirani otpad poput plastike, stakla, kartona i drugog nakon reciklaže prodaje zainteresiranima, pa se i time puni općinski proračun.

– Dali smo potrebne kante za razvrstavanje otpada svim domaćinstvima na području općine, također smo izgradili i 19 zelenih otoka na kojima su postavljeni kontejneri za pojedine vrste otpada. Organizirali smo i posebni odvoz takvog razvrstanog otpada, ljeti se on odvozi tri puta tjedno, a zimi, kad je manje ljudi, dva puta tjedno – kaže Ivan Klarin. Sve to nije došlo preko noći, još je početkom 2012. godine Općina dala izraditi idejni projekt svega vezanog uz selekcioniranje otpada, na čijoj je osnovi dobila znatna sredstva od Fonda za zaštitu okoliša, čak 1,7 milijuna kuna, ili 80 posto vrijednosti.

– Nažalost, ukazivao sam još prije dvije godine na taj zakon i kolegama iz drugih općina i gradova u županiji, ali nisu me, izgleda, dobro slušali, pa su sad u velikim problemima – kaže Ivan Klarin.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.