Šibenčani će se smrzavati jer se naše drvo izvozi u Sloveniju

Studeni je već odavno počeo, ciklona Teodor donijela je najprije kišu, pa buru, te niže temperature manje i za 10 stupnjeva. Naravno, time je započela i sezona skupog grijanja, budući da ono najjeftinije, grijanje drvima, ove godine puno građana neće moći sebi priuštiti.

UMIROVLJENICI BEZ DRVA

– Ovo je prva godina nakon dugog niza vremena kad članovima Udruge umirovljenika Šibenik nismo mogli osigurati drva za ogrjev po povlaštenoj cijeni za umirovljenike. Dapače, nismo bili u stanju osigurati drva ni po tržišnoj cijeni, osim što smo nešto malo drva uspjeli plasirati na otok Zlarin. Razlozi takvog stanja je što su naši dobavljači iz Like ove godine znatno postrožili uvjete naplate, a i cijene su više. Primjerice, prošlih godina bi drva plaćali tek kad ih umirovljenici plate kod nas u Udruzi. Sad sve moramo plaćati unaprijed. Zašto je to tako, nisam siguran, ali načuo sam priče da je trgovcima drva znatno povoljnije izvoziti drva u Sloveniju. Tamo dobiju znatno višu cijenu, a i iz Like je i kraće doći do Slovenije nego li do Šibenika – kaže predsjednik Udruge umirovljenika Šibenik Mirko Radak.

Naravno, kao i uvijek, najugroženiji od ledenih dana biti će oni siromašni. Što se tiče drva za ogrjev, sreću neće pronaći ni u Caritasu šibenske biskupije.

– Prijašnjih godina znali smo znatno pomagati siromašnim građanima i s ogrjevom. Međutim, vremena polako idu nagore, pa sva sredstva kojima raspolažemo usmjeravamo na ono najosnovnije, na hranu. Tako da nam za drva ne preostaje puno novca, točnije rečeno, skoro ništa. Pokušavamo na razne načine doći do donacija i u drvima za ogrjev, ali to nam ove godine ne polazi za rukom – kaže ravnatelj šibenskog Caritas Miljenko Jukić.

I CARITAS JE BESPOMOĆAN

Da je potreba i potražnja za drvima ove godine velika, svjedoči i brzina kojom su se razgrabile cjepanice velikog drveta koje se srušilo prije mjesec dana u parku ispred zgrade u Ulici Andrije Hebranga. Drvo se srušilo oko osam navečer, radnici Zelenila ispilili su ga rano ujutro, obavijestili građane da ga slobodno mogu preuzeti, a već do 10 ujutro pozamašne cjepanice su netragom nestale.

Problem nedostatka drva i visoke cijene drva objašnjava Hrvoje Franić, vlasnik tvrtke ‘Franić drvo’ iz Čiste male.

– Ušli smo u Europsku uniju, te je našim dosadašnjim dobavljačima znatno lakše prodavati svoja drva u susjednoj Sloveniji. I Lika i Gorski kotar naslonjeni su na Sloveniju, a tamo je cijena kubika drva viša. Zato nama dostavljaju drva na kapaljku, i to po cijeni i po 50 kuna skupljoj od prošle godine. Mi prodajemo drva krajnjim potrošačima po 30 kuna skuplje nego lani, jer smo svjesni teške gospodarske situacije i da ljudi nemaju novaca. Ali, ako sad kod nas naručite drva, ne možemo vam garantirati da ćete ih i dobiti, jer ne znamo hoće ih nama poslati naš dobavljač. Inače, kod nas je cijena od 420 kuna po metru drva – kaže Hrvoje Franjić.

Maslinova komina kao alternativni način grijanja

Kulminacija je berbe i prerade maslina, a brojne uljare s područja županije jednostavno ne znaju ovih dana što učiniti s onim što ostane nakon dobivanja maslinova ulja: grančicama, ali najviše kominom, koju čine mljevene i procijeđene maslinove koštice.

– Kominu uglavnom bacamo, nema neke velike potražnje za njom, tek neki je uzmu i koriste kao organsko gnojivo. Znam da se može koristiti i kako ogrjevni materijal, ali iskreno, otkako tu radim, nitko me još nije za to upitao – kaže djelatnik tišnjanske uljare ‘Smolić’.

Šteta, kad se uzme u obzir da je nestašica drva, lož ulje je sve skuplje, a 100 kilograma komine daje energije kao 50 litara lož ulja. Dakle, 100 kilograma koje se jednostavno baci može se iskoristiti u vrijednosti od skoro 400 kuna. Doduše, spremnik za kominu dvostruko je veći od spremnika za loživo ulje, troškovi se penju ako se komina paletira, a potrebno ju je i prosušiti jer u sebi sadržava 50 posto vlage.

ODUSTALI OD PROIZVODNJE

Baš na ideju sušenja i paletiranja komine prije nekoliko godina došli su i uljari s Brodarice. Međutim, zbog malog interesa, odustali su od proizvodnje većih količina paletirane komine, za što se već pronašla i lokacija u blizini brodaričke osnovne škole. Obrada i izgaranje komine i je i deset puta ekološkija od izgaranja loživog ulja, tako da je i s te strane sve u redu. Samo s područja županije ove će se godine baciti preko pet tisuća tona komine, pa nije teško izračunati koliko bi se moglo uštedjeti na ogrjevu, pogotovo u tradicionalno maslinarskim krajevima. Za kotao za grijanje na maslinovu kominu treba izdvojiti oko 30 tisuća kuna, nešto više nego li za standardne kotlove za lož ulje.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.