‘Šibenčani, rehabilitirajte povijesnu priču i ne sanjajte o turističkim resortima!’

Horwath Consulting Zagreb vodeća je konzultantska tvrtka za hotelijerstvo i turizma u Jugoistočnoj Europi, te je članica poznate svjetske grupacije Horwath HTL. Zagrebačku tvrtku, inače, osnovao je prije dvadeset godina doktor ekonomskih znanosti Miroslav Dragičević, jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka menadžmenta konzaltinga u hotelijerstvu, turizmu i industriji slobodnog vremena, a koja danas okuplja niz vrhunskih znalaca iz ove branše. Voditelj projekata destinacijskih razvojnih i Master planova zagrebačkog Horwath Consultinga je magistar ekonomskih znanosti Branko Bogunović, koji je za Šibenski tjednik iznio svoje mišljenje o aktualnoj gospodarskoj situaciji Šibenika i ideje vezane za njegovo ‘ozdravljenje’, odnosno viđenje oko njegovog daljnjeg turističkog razvoja.

MASTER PLAN JE NUŽNOST

– Grad Šibenik nesporno ima problem u smislu ne samo turističke, već i općenito razvojne pozicije. Smatram da je njegovu turističku poziciju potrebno promatrati iz šireg konteksta turističke regije u kojoj se nalazi, a gdje se minimalno mora razmišljati o Šibensko-kninskoj županiji, ako već ne i o cijeloj Dalmaciji. U svakom slučaju, problem se ne može riješiti isključivo na razini samog grada Šibenika, već je riječ o većoj slagalici. Tu mislim na nužnost izrade profesionalnog Master plana cijele županije, koji onda postavlja strukturiranje i međuodnose svih županijskih destinacija. Time se između ostalog redefinira i uloga grada Šibenika te postavlja njegovo novo pozicioniranje i razvojni okvir – kaže magistar Branko Bogunović.

Naš sugovornik pokazao se kao odličnim poznavateljem turističkih resursa Šibenika i njegove okolice.

– Šibensko-kninska županija je turistički propulzivna županija s jakim nautičkim proizvodom, s još daleko jačom resursnom bazom za isti, a time i neospornim razvojnim potencijalom. Tu je i nekoliko destinacija koje, neovisno o pozicioniranju, rade pristojan biznis u smislu volumena na bazi proizvoda sunca i mora – Vodice, Primošten, Murter i Pirovac. Turistička propulzivnost županije očituje se i atraktivnim akvatorijem koji uključuje obalu kontinenta, otoke i otočiće na kojima se može dalje razvijati proizvod sunca i mora više i visoke kategorije, ali dodavati sadržaji i turistička infrastruktura koji će omogućiti postepeni razvoj drugih proizvoda i promjenu krivulje sezonalnosti. Na posljetku, tu je i zaleđe, u kojemu se kroz razvoj ruralnog turizma trebaju također stvarati elementi za dopunu lanca vrijednosti – rekao je Bogunović.

REHABILITIRATI POVIJESNU PRIČU

Šibenik je najveći i najvažniji grad, centar županije, dodat će Bogunović, i takav će i ostati. Međutim, napominje on, nije logičan, a u postojećim tržišnim okolnostima ni moguć, model rasta koji se koncentrira na razvijanje većeg broja novih smještajnih kapaciteta na resort osnovi u gradu Šibeniku.

– U blizini je marina Mandalina s vrlo ozbiljnim biznisnom i jakom ambicijom u smjeru izgradnje kapaciteta za megajahte, blizu su Vodice i Primošten koji mogu Šibeniku isporučiti sasvim dovoljno dnevnih posjetitelja u sezoni, a da ne spominjemo nautiku koja se događa posvuda okolo u županiji i koja predstavlja iznimno izdašno tržište potražnje kojemu nedostaje sadržaja. Grad Šibenik ima dovoljno jaku urbano-povijesnu priču koju je nužno rehabilitirati, podići opću konkurentnost, dati servisne sadržaje koje manje destinacije oko Šibenika nemaju i početi od koncepta dnevnih posjeta. Valja spomenuti i potencijal proizvoda događaja koji moraju biti koncipirani tako da nadiđu nacionalni značaj. U tom kontekstu valja istaći festival Terraneo koji je za svaku pohvalu. Što se tiče samog fizičkog koncepta, iskustvena struktura grada se može i mora graditi jedino na način da se zaista isporuči autohtono urbano mediteransko iskustvo i time postepeno otvara prostor za manje hotelske projekte u gradskoj jezgri na atraktivnim lokacijama na butik osnovi – zaključio je magistar Branko Bogunović.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.