Bilo je mnogo različitih informacija o veličini budućeg hotelskog kompleksa na Kulinama, čiju je gradnju već započela Dogus grupa. No, možete li vi kazati konkretno – kakva je konačna verzija projekta arhitekta Bašića, s koliko soba i kreveta raspolaže hotel, a s koliko kapaciteta popratni smještajni sadržaji?
Konačno smo, u suradnji s arhitektom Nikolom Bašićem, autorom projekta, finalizirali postupke oko dizajna budućeg hotelskog kompleksa na Kulinama. To finalno rješenje ima 80 soba u glavnom hotelu, jako lijepi klub na plaži s bazenom na vrhu poluotoka, uz to projekt obuhvaća i ogroman jaht klub, uključujući spa i wellness centar, konferencijsku salu koja može ugostiti razne organizacije i njihove potrebe, u sklopu kojega će biti i unutarnji bazen. Ovim projektom pokušali smo zadovoljiti interese svih posjetitelja marine Mandalina, ali ujedno i stvoriti novu atmosferu za posjetitelje Šibenika i novu društvenu cjelinu za same Šibenčane. Bit će to vrhunski projekt.
Što je s kapacitetima u odvojenim objektima koji bi se, prema najavama trebali graditi oko glavnog hotela?
Najprije želim kazati da smo odlučili ostaviti prirodni ambijent onakvim kakav je danas u što većoj mjeri. Nastojat ćemo očuvati zelene površine i kamenitu strukturu mandalinskog poluotoka. U prvoj fazi smo, stoga, planirali gradnju samo tri vile koje će služiti za VIP goste koji će posjećivati Šibenik. U narednim fazama gradnje očekujemo izgradnju još nekoliko objekata na sjevernoj strani poluotoka koja gleda na Šibenik.
Kako će teći gradnja – što je predviđeno u prvoj, a što u drugoj fazi projekta?
Sukladno glavnom projektu, sve jedinice koje sam spominjao, uključujući tri luksuzne vile, bit će izgrađene u prvoj fazi. U narednim fazama planirali smo izgraditi još jednu manju hotelsku jedinicu s 50 soba, a na sjevernoj obali krenut ćemo u gradnju manjeg stambenog područja, te trgovačke zone.
BUTIK HOTEL NA KULINAMA
Kada možemo očekivati realizaciju prve faze projekta?
Često ponavljam da su radovi na prvoj fazi izgradnje hotelskog kompleksa na Kulinama već započeli. Jedan od najvažnijih aspekata posla za takvu građevinu jest infrastruktura, a kao što ste vidjeli, već smo uredili cestu od sjevernog dijela Mandaline do Šibenika, uz to smo finalizirali električne instalacije i sustav odvodnje i kanalizacije, te je sve spremno za priključenje budućeg hotela i popratnih građevina. Osim toga, kao što je poznato, u sklopu projekta morali smo srušiti i neke stare vojne objekte kako bi radovi mogli početi. Očekujemo da će nam trebati otprilike jedna godina da ishodujemo sve dozvole i dokumentaciju potrebnu za početak radova na izgradnji glavnog hotela, jaht kluba i popratnih sadržaja, a sukladno tome, hotelski resort u svojoj prvoj fazi trebao bi biti gotov prije sezone 2015.
Smještaj će biti kategoriziran s četiri zvjezdice?
Zapravo, ne. Sobe su sve prikladne za klasifikaciju u pet zvjezdica jer zadovoljavaju sve za to predviđene kriterije. No, nećemo ih kvalificirati s pet zvjezdica, već sobama posebne namjene, u butik-hotelu s veoma visokim standardom.
Koliko će nam projekt Dogus grupe donijeti novih radnih mjesta, te hoće li ona biti namijenjena Šibenčanima?
Očekujemo kako će se realizacijom ovog projekta, a sukladno studijama koje smo radili, otvoriti 80 do 90 radnih mjesta. Dakako da su ljudi iz ove regije više nego dobrodošli aplicirati za ta radna mjesta. Često nam se postavlja pitanje hoćemo li, kao turska grupacija, u Šibenik i na ostale lokacije na kojima djelujemo u Hrvatskoj, dovoditi tursku radnu snagu. Umjesto da odgovaram na to pitanje nekakvim garancijama, kazat ću da su već sada ljudi koji su zaposleni u našoj Marini Mandalina podrijetlom iz Šibenika ili iz njegove okolice. Ovim putem također želim jasno kazati kako trenutno u naše tri hrvatske marine radi svega četvero ljudi iz Turske, te 150 osoba iz Hrvatske, iz sredina u kojima marine djeluju.
Kada možemo očekivati mega jahte u našem lučkom bazenu?
Takvi brodovi trenutno posjećuju našu marinu na ljetnim proputovanjima i zadržavaju se kratko jer imaju ugovore s drugim marinama koji vrijede do konca ove godine. Ipak, tu priliku uvijek iskoristimo kako bismo im pokazali marinu i sve ono što ovdje nudimo. Nadamo se kako ćemo krajem ove i početkom iduće godine potpisati ugovore s vlasnicima mega jahti te da ćemo ih privući u našu marinu i navesti ih da ostanu duže.
Dakle, velike jahte u šibenskom zaljevu možemo očekivati iduće sezone?
Već početkom 2013. potpisivat ćemo ugovore, a prve velike jahte trebali bismo vidjeti već početkom proljeća.
POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM
Koje će benefite Šibenik i regija imati od projekta marine za mega jahte i hotela na Kulinama?
Iskreno vjerujem da Šibenik malo po malo postaje luksuzni nautički centar. Marina za megajahte će uz sve ostale sadržaje koji će se izgraditi na Kulinama, ponuditi najkvalitetnije sadržaje nautičarima koji će pristizati ovdje na vez. Naša je tendencija da Šibenik s našom marinom postane nautičko središte regije, a to će uvelike utjecati na sve Šibenčane. Prije svega, takav bi scenarij trebao ostaviti povoljan učinak na sve one koji se bave turizmom, od ugostitelja, vlasnika restorana i barova, do trgovina. Mi ćemo voditi naše goste u Šibenik, pokazat ćemo im povijesno naslijeđe grada, a oni će htjeti potrošiti novac tamo i uživati u odmoru.
Neće se događati da vaši gosti imaju sve u Mandalini, te ćete ih, kao što to danas rade neke agencije, samo provesti kroz grad i odvesti u hotel?
Nipošto. Mi ćemo podupirati turistički razvoj Šibenika koliko možemo. Organizirat ćemo dodatni prijevoz morem i kopnom kako bismo omogućili posjet Šibeniku svakome našem gostu.
Hoće li kompleks biti otvoren za Šibenčane?
Naravno. Osobito će dostupni biti klub na plaži s otvorenim bazenom, te jaht klub s odličnim ozračjem u kojem će moći uživati svi građani vašeg lijepog grada. Naša je želja da to postane jedan od društvenih centara grada, gdje ljudi rado odlaze.
Zašto je Dogus grupa izabrala baš Šibenik za početak investicija u Hrvatsku?
Na početku ovo je bio sporazum između tri strana – Grada Šibenika, NCP-a i nas. Mi smo u njega ušli tek kao mali dioničari. No, kada smo procijenili i uvažili potencijal samog projekta, ali i čitave ove šibenske regije, te njezinu budućnost koja će, nesumnjivo je, biti sjajna, odlučili smo se započeti s internacionalnim višestrukim ulaganjima u Hrvatsku. U tom trenutku Šibenik je bio odlična polazišna točka.
Gdje vidite Šibenik za deset godina?
Sad kad sam ovdje proveo neko vrijeme, vidim da je Šibenik na dobrom investicijskom putu. Grad Šibenik, koliko znam, ima ozbiljnu namjeru preobratiti Šibenik u turističko središte. Započeli su neke projekte, poput plaže Banj ili pozornice na tvrđavi sv. Mihovila, a koji su u svrhu turističkog napredovanja, no neke projekte započinju ili već realiziraju i poduzetnici s gradskog područja. Uz naš projekt u Mandalini, sve te inicijative trebale bi stvoriti pozitivnu turističku vrijednost Šibenika. Budući da je ovo područje u samom središtu najatraktivnijih nautičkih destinacija, Šibenik dobro napreduje u tom pravcu. Za deset godina mislim da će Šibenik biti jedno od najdragocjenijih turističkih područja na ovom dijelu Jadrana.
UTJECAJI KRIZE
Ali kriza je nesumnjivo ostavila utjecaja na investicijama koje su zaustavljene ili nisu realizirane do kraja. Je li vaša grupacija osjetila gospodarsku krizu u Šibeniku?
Zapravo i ne. Postojeći dio Marine Mandaline je gotovo cijeli popunjen. Također, iako je kriza pogodila mnoge sektore, uključujući i sektor luksuznih jahti, ono se malo po malo oporavlja. Mi smo svoja nastojanja usmjerili u izgradnju marine za mega jahte, te očekujemo odlične rezultate u sljedećem periodu.
Je li vas omela birokracija, budući da se svi investitori žale na njezinu sporost?
Birokratska struktura je teška i troma jer je previše papirologije, no s druge strane, na svim birokratskim nivoima i u svim mjerodavnim ustanovama naišli smo samo na podršku i razumijevanje. Dakle, da, papirologija je obimna, ali su ljudi iz birokracije bili maksimalno susretljivi.
Planirate li još koju investiciju u ovo područje?
Već smo investirali u dvije marine na području Zadra – marine Dalmacija u Sukošanu, i Borik u Zadru. Te ćemo dvije marine unaprijediti i modernizirati. Osim toga i hotela u Šibeniku o kojem smo razgovarali ranije, planiramo slične investicije i u istarskoj regiji.
Uložili ste i u GKK Šibenik. Imate li još sličnih planova?
Zapravo, doista vjerujemo da moramo podupirati društvenu zajednicu u kojoj sada sudjelujemo, te se po tom pitanju ponašamo društveno odgovorno. Spremni smo podupirati područja sporta, edukacije i zdravstva. U Šibeniku smo krenuli s GKK Šibenikom, a kada realiziramo projekt hotela na Kulinama, tada ćemo detaljnije razmisliti o tome koji još od ovih navedenih segmenata i na koji način možemo poduprijeti. Osim toga, nastojimo realizirati internacionalni projekt kako bismo integrirali igrače iz našeg šibenskog košarkaškog kluba u internacionalne igrače arene. No, o tome ne bih još uvijek govorio detaljno.
Ilustracije radi, koliki su godišnji prihodi Dogus Grupe i čime se grupacija sve bavi?
Kada govorimo o našim aktivnostima, treba kazati da je Dogus grupa koncentrirana na sedam područja poslovanja. Bavimo se bankarstvom i suvlasnici smo — banke u Turskoj, potom smo prisutni u medijima i vlasnici smo nekolicine televizijskih i izdavačkih kuća, koncentrirani smo i na automobilsku industriju, te smo distributeri Volkswagenovih brendova u Turskoj, uključujući pridružene brendove poput Porshea, Audia, Škode, vlasnici smo ogromne građevinske tvrtke koja je koncentrirana na izgradnju infrastrukture – autocesta, brana, cesta, tunela, luka – a uz to smo i u poslu energetike s našim ulaganjima u elektrane u Turskoj, imamo tvrtku za nekretnine koja je vlasnik dvaju trgovačkih centara u Istambulu i okolici, te smo na koncu i u turizmu prisutni s pet hotela i tri marine u Turskoj, a uskoro i s jednim hotelom i tri marine u Hrvatskoj.
Naša Grupacija ima godišnji prihod od oko 4,3 milijarde eura, a lani smo zabilježili 1,2 milijarde eura neto profita. Imamo oko 30 tisuća zaposlenika.
Što je to Turska napravila, a Hrvatska nije da ste nas tako prestigli u razvoju?
Mogli bismo kazati da je Turska prošla kroz gospodarsku i ekonomsku krizu još 2004. godine, te da smo onda restrukturirali većinu naših poduzeća i banaka, pripremivši ih za krizna stanja kao što je ovo danas. Zato su naša poduzeća, tako ojačana, preživjela unutarnju krizu, te su se dobro pripremila za ovu globalnu ekonomsku krizu.
