Čak tri potresa pogodila su u posljednjih mjesec dana šire šibensko područje. Iako je bila riječ o manjim podrhtavanjima, njihova učestalost nametnula je opravdanu zabrinutost među stanovnicima. Oduvijek je poznato da je Šibensko-kninska županija na seizmološki aktivnom terenu, te je prema opasnosti od potresa svrstana u sedmu potresnu zonu koja, teoretski, može pretrpjeti udare razornijih potresa, jačine do 7,5 stupnjeva prema Richteru. Samo ilustracije radi, takav je potres pretrpio Dubrovnik davne 1667. godine, kada je život pod gradskim ruševinama izgubilo preko pet tisuća ljudi, a grad je porušen gotovo do temelja. Jednako razoran potres dogodio se 1979. godine u Budvi, a njegovim strašnim posljedicama svjedočio je šibenski arhitekt Tomislav Krajina koji je radio na procjeni stanja nakon katastrofe. Imajući u vidu koliko razorna može biti sila potresa, Krajina upozorava kako bi potres od 7,5 stupnjeva po Richterubio poguban za Šibenik, osobito za staru gradsku jezgru koja takav udar ne bi izdržala.Od potresa maksimalne jačine koji je prema seizmološkim predviđanjima u najgorem scenariju moguć na ovom području, pak, sigurne su zgrade novogradnje na Vidicima, Krvavicama, Šubićevcu…
OJAČAVANJE OBJEKATA
– Moram napomenuti da su se seizmički propisi u Hrvatskoj počeli koristiti tek 1963. godine, nakon razornog potresa u Skoplju. Oni su izrađeni upravo za nas statičare kako bismo znali, prema određenoj zoni opasnosti od potresa, koncipirati konstrukciju objekta. Svi armirano-betonski objekti koji su izgrađeni nakon te 1963. godine građeni su s pretpostavkom opasnosti od potresa sedme razine te su, po mom mišljenju, sigurni za građane. Ipak, za zidane objekte iz šibenske stare jezgreto ne mogu kazati. Većina bi ih se srušila kao domino – kaže Krajina. Pojašnjava kako su stare katnice u jezgri građene iskustveno, po tada važećim pravilima. Objekt se, nastavlja arhitekt, povezivao horizontalnim čeličnim zategama, no sve to nedostatno je kako bi se osigurala statika objekta od iole jačeg potresa.
– Stare zidane konstrukcije najosjetljivije su na potres. U posljednje vrijeme uvode se takozvani serklaži, armirano-betonski stupovi koji se u objekt ugrađuju horizontalno ili vertikalno kako bi se poboljšala statika, implementirani su u gotovo sve obnove objekata u gradskoj jezgri. Serklažima je, primjerice, ojačana palača Draganić u kojoj djeluje NP Krka, ali i Kneževa palača koja je također nedavno obnavljana i ti su objekti sada sigurni. Nažalost, to se ne može reći za niz drugih kuća u šibenskoj jezgri koje tek treba osigurati – navodi Krajina. Nažalost, kada se priča o potresima, danas još uvijek sve ostaje na nivou pretpostavke. Potres se,m naime, ne može predvidjeti, kao niti njegova jačina, kazao je ranije za Šibenski tjednik prof. dr. sc. Marijan Herak, vodeći hrvatski seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
– Ne možemo predvidjeti potres, možemo samo reći gdje su mjesta potresne opasnosti. Činjenice nam govore da nakon svakog jačeg potresa uslijede slabiji, pa što je potres veći, ima više naknadnih potresa– kaže Herak. Otkriva da su najopasniji potresi s epicentrom na kopnu, posebice oni s plićim žarištem i blizu naseljenog mjesta.
NE MOŽEMO PREDVIDJETI POTRES
– Hrvatska se mnogo puta tresla kroz povijest. Svi se sjećamo 5. rujna 1996. godine, kad je zatreslo Ston. Oštećeno je mnoštvo stambenih i javnih objekata koji su se godinama obnavljali. Lani je obilježeno 50 godina stravičnog potresa u Makarskoj. Inače, najjači potresi na šibenskom području u novije vrijeme oni su iz 1923. i 1924. godine od kojih je najjači bio intenziteta sedam stupnjeva MCS ljestvice – priča Herak. Naglašava da, iako ne možemo predvidjeti potres, možemo znati gdje se najčešće događa. Zajedno sa suradnicima Herak je lani u travnju izdao novi kartu koja donosi područja prema kategorijama opasnosti od potresa.
– Karta je izrađena na osnovu više od 40 tisuća potresa u Hrvatskoj i susjednim zemljama, a podaci idu čak 135 godina u prošlost – zaključujeHerak.
Hotel Krka iznimno nesiguran
Arhitekt Tomislav Krajina navodi kako statiku objekta ne određuje samo konstrukcija i njezina ojačanje, već i teren na kojem se objekt nalazi, činjenica ima li povezane temelje i mnogi drugi čimbenici. Primjerice, navodi arhitekt, zbog toga što se dijelom nalazi na stijeni, a dijelom na nasipu Hotel Krka je iznimno nesiguran s aspekta potresa, dok je stara jezgra koja je čitava na stijeni u povoljnijem položaju. S druge strane, iako je čitan izgrađen na nasipu, Autobusni kolodvor je siguran objekt zbog svoj povezanog temelja.
