" "
Više

    " "

    Šibenik ne smijemo potrošiti i umrtviti poput Dubrovnika!

     

    INTERVJU: Marko Paić, predsjednik Društva arhitekata Šibenik o aktualnim projektima i razvoju grada

    Kakav je vaš stav o objektu koji bi se trebao izgraditi na Peškariji? Ovdje nas ne zanima umjetnički dojam, odnosno sam izgled zgrade, već njegova funkcija u prostoru?

    -Kad je u pitanju peškarija baš i nije moguće zaobići ‘umjetnički dojam’, jer arhitektura nije samo funkcija nego, apsolutno ravnopravno, i izgled, ali ne mogu komentirati izgled zgrade kolege Ive Vojnovića, selektivni pristup nije pošten, tako bi onda trebali komentirati sve projekte na toj i drugim lokacijama.

    PRAVO INVESTITORA

    -A što se tiče funkcije u prostoru, to je, pak vezano uz regulativu, odnosno postojeće planove. Da je, naime, Grad odredio da se na tom mjestu može graditi samo prostor vezan na javne sadržaje onda bi tu bila zgrada s drugačijom funkcijom – s funkcijom javnih sadržaja. No dokument s takvim naputkom odnosno odredbom ili odlukom ne postoji. Vlasniku koji je kupio parcelu ničim nije zapriječeno da tamo napravi sadržaj kakav želi, u ovom slučaju stambeno poslovnu zgradu za tržište. Teško je bilo očekivati da vlasnik odnosno investitor tamo napraviti zgradu s javnim sadržajem, a njegovo je legitimno pravo da odredi funkciju zgrade ako za to nema prepreka, pa čak i da je napravi radi vlastitog biznisa, da napravi prostore za prodaju.

    Naša reakcija (Društva arhitekata Šibenik)je bila poziv na javnu prezentaciju projekta, jer je nama Šibenčanima to vrijedna lokacija, ne komentirajući postupak ni rješenje, tim više što smo kroz radne skupine spominjali predmetnu lokaciju da se uvrsti u GUP kao obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja. To se nažalost nije dogodilo, pa investitor nije imao takvu obvezu.

    Koliko su u pravu oni što se u tom kontekstu pozivaju na djela Ivana Vitića i njegove promjene izgleda šibenske stare gradske jezgre? Mogu li se te dvije stvari usporediti?

    -Vitić je u Šibeniku postao istoznačnica za interpolacije u staroj gradskoj jezgri – utoliko je to mnogima razlog za uspoređivanje.

    Jedna od njegovih interpolacija, zgrada današnje Knjižnice Juraj Šižgorić je izuzetno dobar i u struci slavljen primjer vrhunske interpolacije pa kad govorite o onima koji uspoređuju peškariju i Vitića treba vidjeti dali je predviđeni projekt kvalitetom bliži Vitićevoj zgradi knjižnice ili nekim drugim radovima.

    Inače, osobno nemam ništa protiv interpolacija u stare gradske jezgre, cijeli ih svijet radi u duhu novog vremena, slaveći arhitekturu suvremenog doba, samo se trebaju postaviti i poštivati pravila i imati ne dobru, nego izvrsnu ideju.

    Zašto smo se uopće doveli u situaciju da razgovaramo o jednoj ovakvoj investiciji u djelu grada koji po mišljenju velike većine sugrađana tu ne bi trebao biti?

    -Jedno je mišljenje građana da negdje nešto ne bi trebalo biti, a drugo postojeća regulativa koja je nastala tako da nije predvidjela, nije ugradila mehanizme kojima bi osujetila projekte koji u završnici neće biti ono što bi jednom povijesnom gradu poput Šibenika trebalo na tom mjestu i koji se neće svidjeti građanima.

    Pravno gledajući, mislim da se ništa ne može uraditi nego osim izmjeniti neke detalje kako bi se stopostotno ispoštivala konzervatorska struka.

    ČUVANJE NASLIJEĐA

    U kojoj mjeri bi nam pomoglo donošenje nekakvog zakonskog akta na nivou Grada o gradnji u staroj jezgri grada? Otvara li ‘slučaj Peškarija’, jer sada je već evidentno kako se radi o slučaju, vrata za moguću betonizaciju i ostalim ‘ljubiteljima kulturne baštine’ koji imaju nešto drugačiju viziju izgleda Šibenika?

    -Mi oduvijek imamo zakonske uredbe kojima se u postupku dozvola za gradnju u staroj gradskoj jezgri i na spomenicima kulture moraju ishoditi posebni uvjeti i rješenje o prethodnom odobrenju nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskog odjela u Šibeniku, koje je pod Ministarstvom kulture. U tom ‘odjelu’ stručno rade arhitekti, povijesničari umjetnosti i arheolozi, s glavnom zadaćom da čuvaju nasljeđe. Već je puno toga sadržano u konzervatorskim smjernicama, sve ostalo je na Gradu, odnosno GUP-u Grada Šibenika, jer ne mogu konzervatori zapriječiti da se na peškariji gradi zgrada ako po svemu ostalom može.

    Stara gradska jezgra

    U zadnje vrijeme stvorila se pozitivna klima oko obnove, očuvanja i stvaranja novih vrijednosti koje smo dugo godina uredno zanemarivali. Milijunska investicija u tvrđavu Barone samo je prvi korak. Nakon toga krenut će se i u obnovu sv. Ivana, a finale bi trebalo biti povezivanje s tvrđavom sv. Mihovila te izgradnja žičare kao poveznice. Početak je međutim ipak u samom centru grada. Slika koju trenutno prezentiramo je solidna, ali iskreno govoreći, daleko od onoga kakva stvarno može biti. Na koji način možemo zaštititi staru gradsku jezgru? Dovesti je u kontekst, ne politikantstva i prikupljanja glasova birača, već obaveze svih struktura da se ona treba čuvati i sačuvati?

    -Staru gradsku jezgru možemo sačuvati ponajprije ako tako odlučimo i tome podredimo sve daljnje korake oko svega što se u njoj događa, a to nije samo izgradnja. Dio toga je obuhvaćen i aktualnim gradskim, odnosno europskim projektom Jewel.

    Da bi se stara gradska jezgra, kako kažete, čuvala i sačuvala u njoj treba postojati život, a to su prvenstveno stanari. Tek onda hoteli, apartmani, restorani, butici i sve ostalo, ali čini mi se da se Grad u tom smislu probudio, da je javnost sve osjetljivija kad je stara jezgra u pitanju, a revitalizacija je uvijek proces, ne može se promjena dogoditi ‘preko noći’.

    Ocijenjujući pozitivno nastojanje ljudi okupljenih oko Društva za očuvanje Šibenske baštine Juraj Dalmatinac i Grada Šibenika i sam sam se, zajedno s mojom partnericom arhitekticom Ivanom Lozić i našim studiom, još 2012.g. uključio u rad grupe volontera (kolege Gustav Červar,Antonio Šunjerga,kolege iz Arhikona, Zdravko Bogdan, Dane Sekso ….) koji su probono odradili posao idejnog projekta za tvrđavu Barone. Odrađen je i glavni projekt i vrlo smo sretni što je Grad dobio sredstva EU, te da će se obnova tvrđave Barone realizirati.

    marko-paic1

    Koliki problem u rješavanju predstavljaju imovinsko pravni odnosi u staroj gradskoj jezgri i na koji način Grad može utjecati na pozitivan razvoj situacije?

    -Imovinsko pravni odnosi su kod nas svugdje problem. Ne znam može li Grad sam donijeti svoje propise po kojima može zanemariti imovinsko pravni problem recimo u trenutku kad vlasnici ne vode računa o svojoj ruini u sred gradske jezgre – kao što imamo slučaj!?

    Vrlo ružno je gledati kablove od struje koji vise po zidovima, reklame od dućana i trgovina svih veličina i oblika te mali milijun improvizacija na koje su stanovnici u staroj jezgri primorani pribjeći kako bi donekle olakšali normalno funkcioniranje. Što se u tom pogledu da napraviti? Sigurno postoji i zakonska regulativa kojom bi se takve stvari regulirale? Ima li Grad mehanizme, propise ili odredbe kojima bi se uvelo više reda i popravilo takvo stanje?

    Iz vašeg iskustva, možete li nam reći, koliko je to veliki obim posla?

    -E sad, što se tiče kabela od struje, reklama, štekata i trgovina. Pouzdano znam da Grad ima Pravilnik kojim regulira najveći dio toga. Uz taj Pravilnik, utemeljen na konzervatorskim smjernicama, donesen prije 6-7 godina maknute su sve reklame postavljene okomito na fasadu. Maknuto je i dosta klima uređaja, ali neke nove ponovo niču.Komunalni redari sada imaju veće ovlasti nego prije i pokušavaju provesti red, treba im dati vremena.

    Kabeli od struje su poseban problem. Gradonačelnik koji ga uspije riješiti može računati na spomenik! Nažalost, nije problem samo u onim kabelima koje su postavili elektrodistributer i telekomunikacije, a ti su grozni, nego kabele danas postavlja tko kako hoće, za privatne poslove i vlastite biznise. Dakle, to više nisu kabeli uz fasade, nego preko cijelih trgova i ulica! Mislim da je više nemoguće turistima i fotografima napraviti poštenu fotografiju čim malo podignu objektiv, što je šteta, jer stvarno se imamo čim pohvaliti!

    Znam da su rađeni neki projekti obnove instalacija i da ih se namjerava ‘spustiti’ u koridor ulica, što bi značilo obnovu istih, makar po fazama, a za koje Grad sad sigurno nema proračunskih sredstava, u izgradnji je Banj, tvrđava Sv. Mihovil, a proračun je malen.

    Društvo arhitekata Šibenik

    Već dugi niz godina GUP je rak rana Šibenika. Prema zadnjim najavama čini se kako bi se ove godine taj problem mogao i riješiti, pa ako nam možete kazati, u kojoj mjeri su i realne te najave? Posebno s obzirom da prije donošenja GUP-a na snagu treba stupiti i Prostorni plan uređenja grada, pa prije njega i Prostorni plan županije, a prije svih njih na snagu treba stupiti Državni plan prostornog razvoja kojeg Hrvatska nema.

    Samim tim nameće se i logično pitanje, koliko je cijeli taj ‘cirkus’ zakočio razvoj grada?

    -Upravo iz razloga da se ne čeka Državni plan prostornog razvoja Grad je u izradi cjelovitih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a Grada Šibenika. Sigurno će riješiti nove zone razvoja, a ako bude interesa kapitala i ubrzati razvoj Grada.

    Društvo arhitekata je i ranije radilo na prijedlogu izrade novog GUP-a, u kojemu se stručna skupina za planiranje nametnula ondašnjoj vlasti kao partner i predlagala npr. da se grad širi prema zapadu, predlagala je lokacije za koje je obvezna provedba arhitektonskih natječaja, ali nažalost takav GUP nije usvojen.

    I u ovom sazivu Predsjedništva naglašavamo važnost iste skupine, koja se upravo formirala i kojoj je između ostalog zadatak da se ti i slični zaključci i sugestije implementiraju u tekuće ‘izmjene i dopune’.

    Prema vašim predviđanjima, i naravno, ako stupi na snagu, koliko će novi GUP ubrzati razvoj grada?

    -Sigurno da hoće, sadašnji GUP je iz 1988., uz niz izmjena i dopuna riječ je o Planu koji je iz drugog sistema, život se promijenio, država uostalom.

    Od prošle godine predsjednik ste DAŠ-a, Društva arhitekata Šibenik. Kada se čovjek prihvati jedne tako odgovorne pozicije sigurno postoji valjani razlog zašto je to i učinio. Koji su bili vaši motivi?

    -Predsjednik DAŠ-a sam postao jer su tako odlučile kolege. U prošlom sazivu sam bio član Predsjedništva DAŠ-a u trajanju od četiri godine, pa je bilo logično da se prihvatim funkcije.

    To bi u načelu trebala biti, kako Vi kažete, odgovorna pozicija kad bi društvena sredina tako i doživljavala i koristila DAŠ. A ja sam, kao i svaki kolega da je izabran na tu poziciju, pomislio da bih mogao unaprijediti upravo taj temeljni dio, da sredina uvažava i posluša glas struke kad se riješavaju problemi prostora.

    Kao prvi među jednakima, koliko možete utjecati na buduće konture Šibenika i kakav bi Šibenik željeli vidjeti i ostaviti iza vas?

    -Kakav bi želio Šibenik vidjeti i ostaviti iza sebe? Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer što reći osim da bi svaki čovjek, svaki Šibenčanin, a naročito iz moje struke, želio najbolje. Koliko je u postojećim okolnostima moguće, ne znam. Ako ništa, želio bih da za one koji dolaze ne potrošimo u ovoj generaciji sve resurse i da ih ne upropastimo. A sve je moguće. Imate primjere gradova daleko čuvenijih od Šibenika, evo, kad je u pitanju stara gradska jezgra imate primjer Dubrovnika koji je u svojoj nutrini mrtav grad. Mi to ne smijemo ostaviti onima iza sebe, mora biti ideja, namjera, strategija, propisa i provedbi svega skupa, a što bi onima koji dolaze ostavilo živ, a ne mrtav stari grad. Sigurno bi i Društvo arhitekata moglo tome pridonjeti.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri...

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana...

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri mjesta. Zekanović je sedmi, a Burić 14.

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana druženja i zabave’

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...