Šibenik postao jak centar eksplantacije organa

Hrvatska je vodeća u svijetu po broju transplantacija u odnosu na broj stanovnika i u samom je Europskom vrhu po broju darovanih organa. U Lijepoj našoj danas živi oko 4.000 osoba s presađenim organima, a na transplantaciju trenutno čeka oko 500 osoba. Statistika kaže da godišnje umire oko 200 ljudi ne dočekavši transplantaciju. Iako Opća bolnica Šibenik nije transplantacijski centar, može se pohvaliti statusom dobrog eksplantacijskog središta.

DOSTA DONORA

– Od početka ove godine imali smo čak tri multiorganske eksplantacije organa, lani ih je bio dvije, a godinu prije tri… Otkako sam koordinator za eksplantacije mislim da smo imali oko 15 slučajeva donacije organa. Jedan darivatelj može spasiti četiri ili pet života, stoga je važno prepoznati svakog potencijalnog donora – kazao nam je doktor anesteziolog Srđan Vranković, bolnički koordinator za eksplantaciju organa. Tvrdi da bi Šibenik imao više eksplantacija organa da Opća bolnica ima neurokirurgiju.

– Potencijalni donori su vrlo često teški pacijenti koji, uslijed doživljenih trauma, trebaju neurokirurga pa često odlaze na daljnje liječenje u Split, gdje u slučaju moždane smrti ulaze u njihov program doniranja organa. Stoga ti pacijenti nisu u našoj evidenciji – nastavlja Vranković. Zakon kaže da se mogu uzimati organi, dijelovi ljudskog tijela, od umrlih osoba u svrhu liječenja, ako ne postoji pismeno protivljenje pojedinca o uzimanju organa. Prevedeno, to znači da smo svi potencijalni donori.

ODLUČUJE OBITELJ

– Kada obitelj kaže ‘Ne’ mi ne uzimamo organe, iako zakonski to možemo. Uvijek se poštuje odluka preminulog.Dalmatinci su  inače dobri kad je u pitanju doniranje organa, do sada smo imali smo jedan slučaj kada je preminuli izrazio svoj stav za života upisavši se u registar nedarivatelja – nastavlja Vranković

Zanimljivo je da rijetko tko za života kaže ‘da’ doniraju, unatoč činjenici što u Lijepoj našoj postoji Hrvatska donorska mreža koja ima tiskane kartice kojom svako od nas može izraziti svoj stav.

– Rijetko tko za ručkom razmišlja o darivanju organa i rijetko tko izrazi svoj stav za života o tome. Ukoliko, pak, to netko želi, dovoljno je zatražiti Donorsku karticu kod liječnika opće prakse ili kontaktom Hrvatske donorske mreže – nastavlja doktor Srđan Vranković. Zanimljivo je napomenuti da je Hrvatska već šestu godinu član u Eurotransplantu, a na njihovoj središnjoj listi čekanja od 1. siječnja 2013. bila su 224 Hrvata. U prošloj godini na aktivnoj listi bilo je 418 registracija za transplantaciju organa te je za istu godinu zabilježeno 399 transplantiranih organa od preminulih donatora. Inače, zahvaljujući plemenitoj odluci obitelji, organima 157 umrlih osoba, lani je čak 400 ljudi spašeno od sigurne smrti. Prošle godine odrađene su 44 transplantacije srca, 231 transplantacija bubrega, osam transplantacija gušterače te 128 transplantacija jetara. Nacionalna lista čekanja smanjena je za čak 38,5 posto.

 50.000 pacijenata u Europi čeka na organ

Proces traženja pristanka za eksplantaciju organa započinje tek kada je ustanovljena smrt mozga pacijenta. To podrazumijeva ireverzibilni prekid funkcije velikog i malog mozga te moždanog debla. Dijagnoza se postavlja temeljem dva klinička pregleda, a potvrđuje se jednim od parakliničkih potvrdnih testova.

– Rijetko imamo osobu kojoj možete detektirati smrt mozga, a da nije imala traumu glave. Tako su donori uglavnom žrtve automobilskih nesreća. Darivatelj srca ne smije biti stariji od 50 godina, pa čak i po nekim pokazateljima ne bi smio biti stariji od 45 godina. Dobno ograničenje za transplantaciju bubrega i jetre ne postoji, bitno je samo da je organ  funkcionalan – otkriva doktor anesteziolog Srđan Vranković, bolnički koordinator za eksplantaciju organa Opće bolnice Šibenik.

Trenutno je na listama čekanja za transplataciju u Europi više od 50.000 ljudi. Svakog dana 12 osoba umre zbog nedostatka organa za transplantaciju.

Zagrepčanka Mirela Pandžić živi sa šibenskim srcem

Mirela-Pandzic-organi

Što znači dobiti novu priliku za život, dobro zna Mirela Pandžić, Zagrepčanka koja je 2003. godine dobila srce 43-godišnje žene iz Šibenika po imenu Saša.

– Unatoč svom zdravom sportskom životu, rano sam dobila dijagnozu. Bile su to aritmije, tahikardije, gubljenje svijesti… Jednostavno rečeno, moje srce nije slušalo. Odmah sam morala odustati od rukometa, a umjesto u dvoranu, sve češće sam morala kardiologu. Krenula su razna liječenja… Unatoč svemu tome, nisam se dala, čak sam izignorirala liječničku zabranu i rodila curicu. Godinama sam bila na lijekovima, a onda sam se u jednom trenutku jednostavno potrošila. Bilo je to točno prije jedanaest godina. Stavljena sam na listu za transplantaciju i godinu i pol kasnije, točnije 24. svibnja 2003. godine dobila sam poziv za transplataciju. Pitali su me jesam li spremna, no kako je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo jako teško dobiti organ, nisam se imala što misliti – ispričala nam je Mirela Pandžić, predsjednica udruge Transplant koja Šibenik naziva ‘gradom njezinog srca’. O ženi koja joj je donirala srce malo zna, jer su podaci darivatelja doniranih organa tajni.

PROMJENE OD OPERACIJE

– Jesam li se promijenila? Jao, to me svi pitaju. Ne znam, neki kažu da jesam. Sada, je li to posljedica teškog životnog iskustva ili novog srca, teško je reći. Volim reći da sam  nakon transplatacije postala prava šibenska čakulona – kroz šalu će Mirela. Danas, deset godina otkako je dobila novo srce, zahvaljuje Šibeniku što je živa, a hvale upućuje i svim donorima i njihovim obiteljima.

– Osim mene, i stotine drugih ljudi od nepoznatih su ljudi dobili drugu priliku za novi život. Stoga, hvala svim obiteljima koje su rekle ‘da’ donaciji i to u situaciji kada im je bilo najteže, kada su izgubili najbliže – poručila je Pandžić. Spomenula je kako je Hrvatska već dvije godine na samom vrhu zemalja u svijetu po broju darivatelja organa i po broju transplantiranih bubrega.

– Naše liste za transplantaciju su među najkraćim na svijetu, i to je jedino područje s kojim se u Lijepoj našoj možemo ponositi. Osim toga, što god drugi (posebno političari) pričali o nama, Hrvati su nacija koja ima najveće srce na svijetu – konstatirala je Mirela Pandžić. Zanimljivo je istaknuti da je Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatsku imenovana liderom za jugoistočnu Europu, kada je riječ o transplantaciji organa.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.