Šibenska šetnica kao splitski Marjan i zagrebački Jarun

Jesu li se slegnuli dojmovi s otvorenja šetnice u Kanalu sv. Ante, jeste li zadovoljni kako su novi prostor prihvatili Šibenčani?

Ovo su za nas vrlo emotivni dani. Godinama radimo na ovom projektu i mogu slobodno reći –  živimo s njim. Još od prvih ideja koje su nam i samima djelovale kao puka maštanja, preko odluke da se upustimo u tu avanturu i  izradimo projekt, pa sve do izvođenja radova, kada su se pred našim očima naše maštarije počele ostvarivati. Teško je riječima opisati koliko smo danas sretni i zadovoljni. Šibenčani su sjajno prihvatili novoizgrađenu šetnicu, a posebno nas vesele reakcije sportaša i rekreativaca koji tu prepoznaju prostor za treninge i pripreme.

Kako je Javna ustanova uopće došla na ideju uređenja šetnice?

Područje Kanal – luka Šibenik proglašeno je značajnim krajobrazom još 1974. godine i kao takvo, pod ingerencijom je naše javne ustanove od samog osnutka. U početku smo razmišljali samo o uređenju područja oko otočiča Ljuljevca i izgradnji pristupnog mosta prema Tvrđavi sv. Nikole. Naša je ustanova u tom trenutku brojala svega dvoje zaposlenih i nismo imali kapacitete provedbe ozbiljnih projekta.  Tada smo prvi put stupili u kontakt s UNDP-em i upoznali se njihovim programom COAST koji je poticao projekte održivog razvoja obalnog područja. Prepoznali su prirodne i kulturne vrijednosti i razvojni potencijal,  financirali izradu studije razvoja cijelog područja, te me naveli na razmišljanje o uređenju cijele lijeve obale kanala. Proveden je i natječaj za projektanta na kojem je, na našu veliku sreću, izabran arhitekt Nikola Bašić.

DNEVNI BORAVAK ŠIBENČANA

Budući da je šetnica otvorena, koje su sljedeće faze u njezinom približavanju turistima, ali i domaćim ljudima?

Ideja je, kako je župan Goran Pauk kazao, da šetnica postane dnevni boravak Šibenčana i mjesto za rekreaciju i treninge sportaša, nešto kao Marjan u Splitu ili Jarun u Zagrebu. Pred nama je veliki posao promocije i približavanja tog prostora ciljanim skupinama. Prvi koraci su već napravljeni. Održali smo prezentaciju prostora za šibenske turističke vodiče, predstavnike turističkih zajednica i neke agencije. Preko turističke zajednice Grada Šibenika i Šibensko kninske županije promovirat ćemo kanal na stranim tržištima. Organizacijom događanja u Kanalu prezentirat ćemo, prvenstveno domaćoj javnosti, potencijale prostora za šetnje, rekreaciju i sportske aktivnosti.

Na otvorenju su bile prikazane razne aktivnosti sportskih udruga, hoće li se one organizirati i u budućnosti u Kanalu?

Iskreno se nadam da hoće. Sportaši su od prvog trenutka prihvatili šetnicu kao svoju. Iako je mnogima sezona odavno završila, u velikom broju su se odazvali pozivu na otvorenje, oživjeli cijeli prostor i iznijeli čitav niz ideja za buduća događanja. U mnogim segmentima su nam otvorili oči i pokazali u kom pravcu trebamo dalje razvijati prostor koji mora ostati u potpunosti javan i dostupan građanima, posebno sportašima i rekreativcima.  Od srca se svima zahvaljujem na odazivu i sjajnim idejama koje su nam prezentirali.

GASTRO-PREZENTACIJSKI CENTAR

Kako to obično biva među Šibenčanima, javili su se i oni kojima ipak nešto fali na šetnici, a to je ugostiteljski objekt? Ima li naznaka kada će se otvoriti objekti tog tipa na šetnici?

Izgradnjom šetnice, otvoren je prostor za različite ideje. Na prvi pogled je jasno da će se u budućnosti oko šetnice nizati edukativni, sportski i zabavni sadržaji, među kojima svakako i ugostiteljski objekt. Postoji ideja prema kojoj bi se u jednom od objekata otvorio gastro – prezentacijski centar u kojem bi posjetitelji mogli probati šibenske pidoće i kušati domaća vina, te saznati zašto na području ušća rijeke Krke tako dobro uspijevaju pidoće.

Prilikom svečanog otvorenja najavili ste kako će se jedan od starih vojnih objekata pretvoriti u prezentacijski centar šetnice i Kanala sv. Ante, što je s ostalim objektima i hangarima koji se tamo nalaze, kada će se njih staviti u funkciju?

Koncept razvoja područja vojarne Minerska još je 2010 izložio Nikola Bašić. Prostor je zamislio kao dnevni boravak otvoren za javnost. U okviru nekadašnje vojarne zamislio je posjetiteljski centar koji uključujeprezentacijsku dvoranu, multimedijalnu dvoranu, suvenirnicu, gastro-prezentacijski centar, izložbenii prostor, sanitarni čvor, urede JU i parking. Nakon uređenja posjetiteljskog centra, i ostali objekti će, jedan po jedan dobivati svoje funkcije, ovisno o prijedlozima i idejama koje do tada dobijemo. Osnovni uvjet je da svaki pojedini prostor zauvijek ostane javan i dostupan građanima. Prvi korak u realizaciji projekata je dobivanje prostora od Agencije za upravljanje nekretninama (AUDIO). Dobili smo potporu Grada i Županije, te smo pri kraju procesa dobivanja papira koje nam je AUDIO uvjetovao za dobivanje dijela Minerske. Prvi konkretni korak u uređenju prostora bit će uređenje pristaništa.

Glavna atrakcija u šibenskom kanalu svakako je tvrđava sv. Nikole, kada očekujete da će se ista urediti kao muzejski prostor i otvoriti posjetiteljima?

O očuvanju, uređenju i turističkoj valorizaciji Tvrđave svetog Nikole govori se već desetljećima, no sve do nedavno konkretnih pomaka gotovo da i nije bilo. U zadnje vrijeme stvari su se promijenile. Vjerujem da smo i mi,  izgradnjom šetnice i pristupnog mosta do tvrđave, mnogima otvorili oči i pokazali da je i u Šibeniku moguće realizirati složene projekte uz korištenje sredstava iz međunarodnih fondova. Sad je najvažnije da se izradi projektna dokumentacija i idejno rješenje muzejskog prostora, te da se projekt kvalitetno predstavni nadležnim državnim tijelima.

Budući da su tijekom uređenja šetnice bili nerijetki incidenti s raznim vandalima, kako ćete riješiti taj problem?

Već ovog ljeta zaposlit ćemo dva čuvara prirode koji će biti stalno prisutni na terenu i voditi računa o očuvanju prostora, te surađivati s policijom u slučaju incidenata. Postavit ćemo i ulazne prepreke za motorna vozila jer upravo od motocikala staza trpi najveća oštećenja Staza nije predviđena za motorna vozila i ovim putem apeliram na vozače motocikala da poštuju postavljenu signalizaciju i zaustave devastaciju pojedinih dijelova staze.

MOTORI UNIŠTAVAJU STAZU

Kako uopće komentirate tu potrebu određenih pojedinaca iz Šibenika da unište sve ono što novo izgradi?

Teško je komentirati nešto što jednostavno ne razumijete. To je problem s kojim se susreću sve javne ustanove koje se bave očuvanjem prostora. To su pojedinci koji bacaju mrlju na cijelo društvo. Ono što mene veseli je da se velika većina posjetitelja prema prostoru odnosi s poštovanjem. Na otvorenju je stazom prodefiliralo više od tri tisuće ljudi različitih uzrasta i gotovo da niti papirić nije bačen na stazu.

Kako ste dobro počeli, postoji li u Javnoj ustanovi ideja za neki novi projekt? Razmišljate li u tom smjeru…

Mi smo mlada ustanova koja broji svega pet zaposlenih, ali smo puni ideja i volje. Paralelno uz rad na ovom projektu, otvorili smo u Tisnom prvu podmorsku edukativnu stazu u Hrvatskoj, izdali ronilački vodič za cijeli akvatorij, priručnik s popisom prirodnih vrijednosti Šibensko kninske županije i trenutno, prvi u Hrvatskoj, izrađujemo plan upravljanja svim zaštićenim lokalitetima koji su pod našom ingerencijom. Dosad smo osmislili,  pronašli sredstva i proveli projekte vrijedne više od 12 milijuna kuna. Što se budućih projekata tiče, uz brojne ideje vezane za kanal koje svakodnevno niču, izradili smo i prijavili projekt turističke valorizacije lokaliteta u koanjonu Čikole gdje bi uredili poučnu stazu, vidikovce, lokalitet za slobodno penjanje i druge sadržaje. Trenutno čekamo rezultate natječaja, te se nadamo povoljnom ishodu.

U kolikoj se mjeri projekti Javne ustanove, poput ove šetnice, mogu uklopiti s adrenalinskim sportovima. Vidjeli smo da se kanal može iskoristiti za aktivnosti penjača, a ne treba niti zaboraviti vaš projekt podvodne šetnice koja zahtijeva ronilačko znanje?

Adrenalinski, aktivni i pustolovni  turizam ima posebno mjesto u strategiji razvoja hrvatskog turizma i u mnogim se elementima uklapa u koncept održivog razvoja koji i mi zagovaramo.  Mnogi od tih sportova i aktivnosti ne zahtijevaju značajne intervencije u prostoru, ne narušavaju prirodni sklad i kao takvi su dobrodošli u zaštićena područja.  U lipnju ove godine organizirali smo konferenciju o aktivnom turzmu u zaštićenim područjima na kojoj su sudjelovali predstavnici dvadesetak županijskih JU za zaštitu prirode, nacionalnih parkova i parkova prirode i svi su se složili da je aktivni turizam najbolji način za održivi razvoj tih područja. Što se tiče staze u Tisnom, ona je namijenjena prvenstveno djeci i kupačima, te se može razgledati maskom i disalicom. Ne spada baš u adrenalinski turizam, ali svakako pokazuje još jedan od načina na koji se prirodne vrijednosti mogu staviti u funkciju turističkog razvoja bez štetnog utjecaja na okoliš.

Jeste li razmišljali da putem svojih projekata i uklapajući postojeće sadržaje poput bungee jumpinga i sličnog, stvorite imidž Šibensko-kninske županije kao adrenalinskog centra?

Treba napomenuti da je osnovna zadaća naše javne ustanove očuvanje prirodnih vrijednosti, pa tek onda njegova prezentacija i održivo korištenje u koje spada i adrenalinski turizam. Šibensko kninska županija je prostor s izrazito velikim brojem atraktivnih prirodnih područja koja se mogu i na taj način iskoristiti. Naša je zadaća prvenstveno da ih očuvamo i da sportskim klubovima i turističkim djelatnicima omogućimo da osmisle i realiziraju takve ideje. Naš je poziv svim zainteresiranim klubovima, udrugama, specijaliziranim agencijama i turističkim djelatnicima uvijek otvoren – ako imate ideju za organizaciju sportskih događanja ili turističkih aktivnosti u zaštićenim područjima koji nemaju štetan utjecaj na okoliš, slobodno nam se javite.

Nemoguće je baviti se svim zaštićenim područjima

S obzirom na nadležnost Javne ustanove, postoji li neko područje u Šibensko-kninskoj županiji koje, po vašem mišljenju, nije dovoljno valorizirano, prezentirano…? Spomenut ću samo park šumu Šubićevac…

Kao što sam već rekla, mi smo jedba od najmlađih javnih stanova u Hrvatskoj. Osnovani smo pred nešto više od pet godina i zapošljavamo svega pet ljudi. Istovremeno, naša je županija iznimno bogata zaštićenim prirodnim područjima. Osim dva nacionalna parka kojima upravljaju specijalizirane ustanove,  na području županije nalaze se dva parka prirode, čak sedam zaštićenih krajobraza, te stotinjak zaštićenih lokaliteta ekološke mreže.  Zasad je fizički nemoguće da svima posvetimo dužnu pozornost. Projektima poput šetnice u Kanalu svetog Ante želimo ojačati naše kapacitete kako bismo organizacijski i financijski mogli voditi brigu o svim zaštićenim prirodnim vrijednostima koje su na povjerene na čuvanje.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.