Skradinska ‘Murva’ u vitrini glumačke akademije u Los Angelesu!

Ideja o kulturnoj manifestaciji kakva je skradinski festival ‘Glumište pod murvom’ rodila se u glavi šibenskog kazalištarca Serđe Mioča prije šest godina, oživotvorena je u Skradinu prije pet, a danas bi svako manje mjesto u Lijepoj Našoj voljelo da je ima.

– Dojmovi su super. Ideja je odlična i dao bog da svako manje mjesto u Hrvatskoj ima ovakvu priredbu, manifestaciju koja ‘veže’ festivalski, izvedbeni program uz nekakvu edukaciju za djecu – priželjkuje Berislav Cimerman, magistar i profesor psihologije, te redatelj predstave koja će se izvesti na ovogodišnjoj Murvi. Cimerman priznaje da su on i kolegica mu Aleksandra Demše, magistrica glume i lutkarstva, te voditeljica ovogodišnjeg pratećeg programa ‘Mala ljetna lutkarska akademija’, itekako ugodno iznenađeni festivalom i svime što ga sačinjava. U samo pet godina ‘Glumište pod murvom’, koje je ove godine trajalo od 2. do 13. kolovoza, postalo je nositelj kulturnog života grada Skradina i nedjeljiv segment ponude kulturnog turizma.

No, ‘Murva’ je puno više od običnog festivala – ona spaja, priprema male sredine za velike stvari, otvara vrata u novi svijet i, usput, oduševljava sve koji dođu u kontakt s njom.

GDJE SU NESTALI VRAPCI

– Prije šest godina pozvali su me iz Grada Skradina da osmislim nekakav program. Već sam imao pripremljen program, elaborat koji sam namjeravao nekom ponuditi. Kad sam im ga dao oko deset sati ujutro, već u 13 sati istog dana nazvali su me da ga ne dajem nikomu, da ga oni uzimaju. Tada smo došli u Skradin, na ovaj prekrasan trg. Pitali su me kako bismo nazvali manifestaciju, a ja, praveći se kao da sve već znam unaprijed, gledao sam u ovu prekrasnu murvu i rekao sam im ‘Glumište pod murvom’ – prisjeća se Mioč, ni ne sluteći tada da će njegov festival od sječe spasiti stoljetnu murvu s Trga Male Gospe. To je stablo u međuvremenu postalo zaštitni znak kako samog grada, tako i manifestacije. Jedini je ovo hrvatski festival, naime, čija je kulisa ‘živo’ stablo. Upravo zahvaljujući stablu murve i životinjama koje obitavaju u njenoj krošnji, o festivalu se raspredaju priče još dugo po završetku programa.

– Preklani je bilo nezgodno kad je igrala predstava ‘Djeca sa CNN-a’. Vrapci su išli spavati, a djeca su upravo tada imala probu. Upalili su jednu sekvencu s televizorom, glazba je bila nešto jača pa su ih vrapci pokakali. Svih sedamsto, koliko ih je tada bilo na granama. To je samo jedna od anegdota – prepričava nam direktor festivala. Ove godine na murvi nema vrabaca. Zašto, Mioču nije poznato, no svakako je poziv ekolozima da se pozabave tim pitanjem.

No festival jer mnogo više od anegdota. ‘Murva’ je postala cijenjena diljem svijeta. Prije godinu dana Mioč je dobio poziv iz Los Angelesa, od glumačke trupe ‘Poor Dog Theatre’ koja je prije tri godine nastupila na ‘Murvi’ i predstavom ‘Internacionalista’ koja je zaslužila nagradu žirija i publike.

– Kontaktirali su me da im je u Hrvatskoj ostala statua ‘Murve’, a da su za nju već pripremili mjesto. Moram reći da je posebna čast što je ‘Murva’ iz Skradina završila na akademiji u Los Angelesu – priznaje poznati kazalištarac.

MEĐUNARODNA MANIFESTACIJA

Bila je to druga godina ‘Glumišta pod murvom’ kada je na njene daske izašla losangeleska kazališna trupa sastavljena od netom diplomiranih glumaca. Zahvaljujući njihovom dolasku bio je to i prvi put da je ‘Murva’ dobila predznak međunarodne manifestacije.

Mladi Amerikanci sami su izrazili želju da dođu igrati u Skradin i to preko člana legendarne Ex daske iz Siska. Inače, na ‘Murvu’ se ne dolazi na poziv. Kako nam kaže Mioč, on nije poslao nijedan poziv, prima samo upite i među njima bira one predstave koje će se date godina gledati na ‘Glumištu pod murvom’.

– Prve godine prijavilo se 15 kazališta, iduće 30, a ove smo imali između 160 i 170 ponuda. Proširio se glas da je ovdje ugodno – hvali se direktor.

– Cilj je pozvati profesionalna kazališta da dođu u male sredine, dovesti profesionalna kazališta s hit predstavama. Ove godine od osam predstava za odrasle imamo četiri hita. U budućnosti želimo ovaj festival povezati s ‘Murtalijama’ u Murteru, pa da predstave koje večeras igraju ovdje, sutra igraju tamo. Da na taj način povežemo Zagoru i bodule. To bi bilo prekrasno. Kad bi bilo sluha u sve bi se moglo uključiti i HNK Šibenik, no to je moj san. Tada bismo imali jedan bogati festival u županiji, regiji, a dolazili bi i veliki ansambli koje sad sami ne možemo platiti – otkriva plan za budućnost. S Miočevom se koncepcijom festivala, sastavljenom od gostujućih predstava za starije i mlade u kombinaciji s radionicama, slaže i Aleksandra Demše koja ove godine svoje akademsko znanje prenosi na petnaest mališana koje zanima lutkarstvo. No, i sama će pokupiti nekoliko trikova od možda budućih kolega.

– Meni je ovo super zato što sa svakim novim čovjekom, novim djetetom možeš naučiti veoma puno, a ako se to ne dogodi onda nisi postigao ništa. Mi smo u samo tri dana radionice vidjeli koliko su djeca kreativna, kako im mašta radi sto na sat. Stalno imaju nekakve ideje koje tebi ne bi pale na pamet ni u snu. Jednostavno te natjeraju da i ti ponovno postaneš kreativan, da se vratiš u djetinjstvo i ponovno počneš razmišljati o tome da zapravo možeš sve. To je predivno iskustvo – priznaje mlada hrvatska glumica.

MURVA ‘UŽIVA’ POTPORU ZAJEDNICE

No, da bi mladi glumci i oni koji će to tek možda postati mogli stjecati iskustvo prisustvujući ‘Glumištu pod murvom’ to netko treba platiti, a već petu godinu za redom Murva ‘uživa’ potporu Grada Skradina, tamošnje Turističke zajednice, ali i bliske im Javne ustanove Nacionalni park Krka, dok su se ove godine uključili i skradinski ugostitelji koji su kuhali za članove gostujućih kazališta. Mioč i svi ostali koji svojim radom doprinose realizaciji ‘Murve’ žele svim sudionicima pružiti jedinstven osjećaj dobrodošlice koji i sami dobiju kad odlaze na gostovanja diljem Hrvatske.

Može li ‘Glumište pod murvom’ s popratnim programom zbog takvog entuzijazma organizatora imati pozitivan učinak na lokalnu zajednicu, pitamo Berislava Cimermana.

– Da sva djeca to imaju i u školi, da se radi s dobrim edukatorima i da je program dobar, mislim da bi učinak bio ogroman. Kazalište je po meni najbolja, najzdravija stvar na svijetu koja može donijeti samo dobro. Ako se djeca neće kasnije baviti kazalištem, ostat će im kultura gledanja predstava, spoznaja svijeta koja će im pomoći u kasnijoj borbi u životu i svemu što ih čeka – zaključuje. U skladu s njegovim riječima je i obrazloženje zašto se djeci dodjeljuje nagrada skradinskog glumišta.

– Najmlađima će nagrade dodijeliti glumci Jakov Bilić i Kristijan Ugrina, a one su više kao motivacija djeci da se nastave time baviti – objašnjava začetnik Glumišta. Pa, ako je istina da na mladima svijet ostaje, onda je ovo dobar način da svijet ostane u dobrim rukama. Možda ipak umjetnost nije zbog umjetnosti same, kako kažu knjige iz povijesti – umjetnosti. Možda je umjetnost tu za spas ljudskog roda, a skradinsko je ‘Glumište’ na tom tragu.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.