Tate na zadatku; U tri godine 54 muškarca na (po)rodiljnom umjesto majke

Budući da živimo u vremenu emancipacije, postalo je posve uobičajeno vidjeti tatu kako svojem djetetu mijenja pelene, priprema bočicu, kuha ručak, a u posljednje vrijeme čak i da umjesto majke otvori – (po)rodiljni dopust. Većina očeva na takav se korak odlučuje zbog želje da se što više poveže sa svojim djetetom, a rjeđe i zbog toga što imaju manja primanja od svojih ‘boljih polovica’. Iako roditeljski dopust za očeve u Hrvatskoj koristi tek dva posto muškaraca, skoro ih je polovica (48 posto) razgovarala s partnericom o mogućnosti da nakon šestog mjeseca života djeteta oni ostanu kod kuće. Rezultati su to istraživanja koje je na 400 ispitanika proveo portal MojPosao u suradnji s Udrugom Roda i Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Podsjetimo, prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, muškarac ima pravo na plaćeni roditeljski dopust nakon što majka iskoristiti obavezni rodiljni dopust u trajanju od šest mjeseci od rođenja djeteta.

RUŠENJE TABUA
Godišnje rodiljni dopust u Hrvatskoj koristi oko 900 zaposlenih muškaraca. U Šibensko-kninskoj županiji u protekle tri godine na (po)rodiljnom su bila 54 muškarca (u različitim zakonskim kategorijama). Samo prošle godine na rodiljnom dopustu bilo je 19 očeva. Zašto su oni rijedak i nepopularan izuzetak teško je reći, ali jedno je sigurno – iz godine u godinu taj se tabu na našem području sve više pobjeđuje.
– Najviše očeva na porodiljnom prošle godine bilježi Šibenik, nekih 60 posto od ukupnog broja muškaraca koji su iskoristili ovu mogućnost, a ostali očevi svi su redom iz Knina, što je jedan zanimljiv podatak. Vodičani i Drnišani rijetko koriste tu mogućnost – kazala je kazala nam je Anita Škugor Kodžoman, rukovoditeljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Šibeniku.

Ističe da prošle godine niti jedan muškarac nije koristio zakonsku mogućnost da ode na rodiljni dopust do šest mjeseci djetetovog života, ali zato je šibenski HZZZ imao čak 13 zahtjeva za rodiljni do godine dana djetetovog života, odnosno preuzimali su bebača koji već može sjediti. Pravo za ostajanje s djetetom od prve do tri godine života iskoristila su tri muškarca, poštedu od rada (nezaposleni tata) imao je jedan otac, a trojica su morala ostati uz dijete zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Podsjetimo, prvi muški zahtjev za rodiljni dopust u Šibensko-kninskoj županiji podnesen je 1. travnja 2004. godine i otada taj broj stalno raste.

TEŽE DO POSLA
– Ne moraju sve obveze pasti na majku, pogotovo jer je ženama puno teže naći i zadržati posao pa je s te strane njoj bolje da ode raditi čim dijete ojača, a da muškarac preuzima brigu o djetetu. Ujedno, time se doprinosi većem razumijevanju i povezanosti među partnerima – objašnjava jedan mladi tata.

Od 1. srpnja prošle godineizmjenjeni zakon o porodiljom usklađen je s direktivom EU-a.
– Po novom, svaki roditelj ima pravo na korištenje roditeljskog dopusta u iznosu od 120 dana, odnosno četiri mjeseca,  ako pak jedan od roditelja to ne želi i ne može koristiti taj roditeljski dopust, onda drugi bračni drug ima pravo iskoristiti roditeljski dopust u trajanju od 180 dana, odnosno šest mjeseci – pojasnila je Anita Škugor Kodžoman.  Naglasila je kako su se izmjenama zakona izjednačila prava roditelja, je je stari zakon očevima poklanjao dva mjeseca više rodiljnog dopusta u odnosu na žene.
– Država pokušava stimulirati očeve na način da sa svojoj bebom provedu dva mjeseca više i tu je mogućnost lani iskoristilo svih 13 očeva koji su uzeli rodiljni dopust do prve godine djetetovog života – zaključuje rukovoditeljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Šibeniku.
Novi zakon o porodiljnom nije mijenjao naknade prvih šest mjeseci dopusta naknada će iznositi 100 posto plaće, za drugih šest mjeseci najviše 2 660 kuna, a minimalni iznos naknade roditeljskog dopusta je 1663 kune.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.