U Šibensko-kninskoj županiji čitati i pisati ne zna oko 2.190 osoba

U Šibensko-kninskoj županiji najveći je broj nepismenih stanovnika u čitavoj Hrvatskoj. Ovako govore podaci Državnog zavoda za statistiku koji su prikupljeni, doduše, 2011. godine, tijekom posljednjeg popisa stanovnika, ali su objavljeni tek nedavno. Čak 2,02 posto stanovnika naše županije ne zna čitati niti pisati, i po tom je neslavnom rezultatu u kojem prednjači, šibensko-kninsko područje u društvu najnerazvijenijih hrvatskih županija – Vukovarsko – srijemske, Požeško – slavonske i Sisačko – moslavačke, s naznakom kako sve ove tri županije imaju manje izražen problem s nepismenošću od Šibensko-kninske. Govoreći o konkretnim brojkama, u Šibensko-kninskoj županiji nepismeno je oko 2.190 stanovnika. Statističari napominju kako je uglavnom riječ o starijem stanovništvu, preko 65 godina starosti, većinom ženama, koje dolazi iz ruralnih područja. Treba kazati kako je naše područje neslavni rekorder po nepismenosti već dugi niz godina. I popis stanovnika iz 2001. godine pozicionirao je našu županiju na prvo mjesto s ukupan 5,13 posto, a i tada je najviše nepismenih, preko 90 posto, bilo starije od 60 godina i dolazilo je iz županijskog zaleđa. Na sreću, vidljivo je kako se ta brojka polako smanjuje, što navodi na optimističnu pomisao kako ni u najnerazvijenijim sredinama županijskog zaleđa više nema slučajeva izbjegavanja osnovnoškolskog obrazovanja koje je zakonska obveza. Tako govori i Dijana Ercegović, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Šibensko-kninske županije.

– Neslavan rekord naše županije sigurno nije za pohvalu, no kako je i navedeno u statistici, većina nepismenih je starije životne dobi, te iz ruralnih krajeva. No, više od te statistike treba nas brinuti što je u našoj županiji još uvijek iznimno loš interes za cjeloživotno učenje. Svi učenici koji napuste srednju školu, ali i stariji ljudi koji su još uvijek u radnoj snazi imaju priliku za doškolovanje kroz program pučkih učilišta. To je mjera koju danas kod nas koriste rijetki, a može biti od velike pomoći osobama bez posla i zanimanja – kaže Ercegović. Kao drugi veliki problem naše županije, a koji je direktno povezan s obrazovanjem, Ercegović ističe dobnu strukturu Stanovnika.

STARI ŽUPANIJA

– Moramo ustvrditi još jednu prilično poražavajuću činjenicu – da postajemo sve starija županija, te da smo po natalitetu u hrvatskom začelju – navodi Ercegović. To se jasno vidi, nastavlja županijska pročelnica, prema sve manjem broju učenika koji upisuju osnovnu školu, a time i sve manjem broju srednjoškolaca.

– Posljednje dvije ili tri godine kod upisa u prvi razred srednjih škola u svakoj školskoj godini na nivou županije evidentiramo stotinjak učenika prvih razreda manje. U srednjim školama, doduše, u pravilu iz godine u godinu zadržavamo isti broj učenika, ali razlog su učenici ponavljači. Inače, iznimno je teško pratiti kretanja među srednjoškolcima s obzirom da je upisno područje čitava Hrvatska, te se događa da učenici srednjih škola školovanje nakon osnovne škole nastavljaju u drugim sredinama – napominje Ercegović. S druge strane, Šibensko-kninska županija među prvih je deset hrvatskih županija po broju visokoobrazovanih ljudi. Čak je 13,21 posto ljudi koji su završili neki stručni ili sveučilišni studij.

Visokoobrazovane osobe u pravilu mnogo brže pronalaze posao od osoba koje su završili osnovnu školu ili nisu prošli čak ni kroz to elementarno školovanje. Na Zavodu za zapošljavanje – područnoj službi Šibenik, koja vodi evidenciju o nezaposlenima na području Šibensko-kninske županije, u mjesecu listopadu bile su evidentirane 554 osobe sa završenom osnovnom školom, što čini 18,8 posto ukupnog broja nezaposlenih osoba, te čak 388 osoba s nezavršenom osmoljetkom ili bez ikakvog obrazovanja, odnosno 4,7 posto iz strukture nezaposlenih. Štoviše, broj nezaposlenih osoba bez ikakvog obrazovanja u listopadu se dramatično povećao u odnosu na rujan, čak za 175,2 posto. Ovakve osobe, napominju na Zavodu, najteže se zapošljavaju, ali dosad nisu iskorištavale niti brojne mogućnosti za doškolovanje.

ODBILI SURADNJU

– Unazad nekoliko godina razna su ministarstva u suradnji sa HZZ-om, a sredstvima IPA fonda, četvrte komponente za razvoj ljudskih potencijala, pokušala organizirati doškolovanje i na taj način usmjeriti te ljude na tržište rada. Pokušali smo im omogućiti da završe osnovnu školu i steknu prvo zvanje na nivou stručnog osposobljavanja. Ali, odaziv na sve te programe bio je vrlo loš. Na naše pitanje zašto se nisu odazvali edukaciji, osobe bez osnovne škole obično bi odgovarale: ‘Da sam htio učiti, bio bih to završio tada, isti posao mogu raditi i bez škole’ – otkriva Luka Petrina, pročelnik HZZ-a, područne službe Šibenik. Napominje kako županija ima još jedan problem koji joj kvari statistički prosjek. Riječ je, navodi, o dijelu doseljenika na kninsko područje koji su tijekom rata ostale bez ikakvih dokumenata i koje se, u nemogućnosti da se dokaže drugačije, evidentira pod neobrazovane, iako možda imaju neku školu.

Kažimo kako su, prema statistici, najpismenije županije Istarska, Primorsko-goranska i grad Zagreb, te kako je to trend koji možemo pratiti već desetljećima.

Nepismenost u padu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nepismenost je u Hrvatskoj 1953. iznosila 16,3 posto. Popisom stanovništva provedenim 1991. dobiven je broj od 3 posto nepismenih, dok se 2001. ta brojka prepolovila. Postotak nepismenih najveći je u ljudi iznad 60 godina starosti, koji čine 77,62 posto ukupnog broja nepismenih, dok je najmanji u onih između 10 i 34 godina starosti, koji čine 7,17 posto ukupnog broja nepismenih.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.