U županiji od 32,3 tisuće zaposlenih – svakodnevno na bolovanju njih 904!

Prema obrađenim podacima Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Šibensko-kninske županije, u devet ovogodišnjih mjeseci stopa bolovanja iznosila je 2,79 posto. Zasigurno da je ovaj podatak sam po sebi suhoparan i ne govori puno, pa ga je potrebno dopuniti. Puno bolji uvid u zastupljenosti bolovanja kod radnika donosi podatak prema kojemu je od 32.352 radno aktivna stanovnika Šibensko-kninske županije, prosječno njih 904 svakodnevno bilo na bolovanju u devet ovogodišnjih mjeseci. Ako se uzme u obzir da je stopa bolovanja na kraju 2010. godine iznosila 2,64 posto, a na kraju 2011. godine 2,72 posto, onda se može ustvrditi kako je kod radnika prisutan uzlazni trend oko potreba za bolovanjima.

U HRVATSKOJ 47 TISUĆA RADNIKA NA BOLOVANJU

– Istina da je broj bolovanja u malom porastu, no, važno je napomenuti kako je stopa bolovanja u našoj županiji jedna od najnižih u usporedbi s ostalim županijama i manja je od državnog prosjeka. U dosadašnjem ovogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj je svakodnevno na bolovanju bilo 47.253 djelatnika, što je stopa od 3,20 posto. Na vrhu je Grad Zagreb sa stopom bolovanja od 3,51 posto, a slijedi ga Splitsko-dalmatinska županija sa 3,37 posto – kaže nam Anita Škugor Kodžoman, rukovoditeljica Područnog ureda HZZO-a Šibensko-kninske županije.

Inače, prema propisanim međunarodnim normama koje se primjenjuju u svim državama svijeta, ovisno o vrsti bolesti, u razdoblju do 42 dana bolovanja propisuju i o njima odlučuju liječnici obiteljske medicine, a kod težih oboljenja, odnosno zloćudnih bolesti, taj rok je produžen na 60 dana. Nakon isteka navedenih rokova, obiteljski liječnici dužni su svu postojeću liječničku dokumentaciju proslijediti ovlaštenom liječniku HZZO-a koji potom preuzima kontrolu nad bolovanjima.

POSLODAVCI PROVJERAVAJU BOLOVANJA

– Onim radnicima koji su na bolovanju do 42 dana plaću daje poslodavac, a po isteku tog roka sve troškove bolovanja preuzima HZZO. Na području naše županije, odnosno pod ingerencijom našeg Zavoda, taj omjer je otprilike podjednak na teret poslodavca, te na trošak Zavoda. Primjerice, u prošloj 2011. godini naš područni ured ukupno je za bolovanja isplatio 17,2 milijuna kuna, pri čemu se 6,6 milijuna kuna odnosilo na komplikacije kod trudnoća, a te troškove uvijek pokriva Zavod. – rekla je Anita Škugor Kodžoman.

Rukovoditeljica šibenskog HZZO-a je istaknula kako prilikom otvaranja bolovanje nema nekakvog pravila oko toga u kojima su djelatnostima ona  najviše, a u kojima najmanje prisutna.

– Na bolovanjima su podjednako radnici iz svih gospodarskih subjekata bez obzira na njihovu djelatnost, kao i djelatnici javnih i državnih službi. Inače, posljednjih godina bilježimo porast broja zahtjeva poslodavaca za provjerom opravdanosti bolovanja svojih djelatnika. Tijekom prošle godine u 30 posto slučajeva takvih zahtjeva poslodavaca utvrđeno je da više ne postoje razlozi za odsutnost s radnog mjesta i bolovanja su zaključena – dodala je Anita Škugor-Kodžoman.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.