" "
Više

    " "

    U županiji pripremamo 51 redovni i 89 skraćenih stečaja

     

    Povećanje PDV-a, objava liste poreznih dužnika, tzv. stupa srama, donošenje niza novih zakona i mjera koje bi trebale ubrzati likvidnost, a samim tim i generalno poslovanje, ubrzani ovršni postupak, predstečajna nagodba i na kraju – fiskalizacija. Sve te mjere donesene su u prošloj, a stupaju na snagu u ovoj godini. Kao gotovo nikad dosad, zajedno s ministrom financija Slavkom Linićem pod budnim okom javnosti našli su se porezni službenici. Zajedno s donošenjem novih mjera i propisa, na rukovodeća mjesta područnih ureda Porezne uprave diljem Hrvatske došli su i novi ljudi. Otkad je prije 11 mjeseci zamijenio dugogodišnjeg pročelnika Dražena Crnogaću, dugogodišnji inspektor i istaknuti član SDP-a Željko Vujin nekoliko puta je istupao u javnosti. Napravili smo rezime dosad obavljenog u područnom uredu Porezne uprave u Šibeniku.

    Što se promijenilo u posljednjih 11 mjeseci u uredu Porezne uprave u Šibeniku otkad ga vodite?

    Prošle godine bila je godina donošenja zakonskih propisa. Kada sam ja došao, u jeku su bili reprogrami dugova. Tada 2012. godine Vlada RH je pokušavala dati daha poduzetnicima kroz tri turnusa reprograma. Provodili smo dvije vrste reprograma – u sklopu jednog smo omogućili poreznim obveznicima otpis kamate ukoliko bi uplatili cijelu glavnicu, što je dosta dobro došlo starijim dužnicima, koji su imali veće učešće kamata. Neki od njih su to iskoristili, snašli su se za novac, odnosno uplatili su glavnicu i otpisali smo im kamatu. To je možda bilo povoljnije, nego reprogram duga na tri godine, koji su dobili ostali porezni dužnici. Na jesen od 1.10.2012. godine na snagu je stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i napokon fiskalizacija. To je bilo najzanimljivije. Pritom je išla izmjena zakona o porezu na dodanu vrijednost, digao se cenzus za oporezivanje poduzetnika sa 85 tisuća na 230 tisuća kuna prometa. Išle su promjene u stopi doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto. U ovoj godini očekujemo provedbu svih tih propisa, rezultate i efekte.

    Koliko je poreza naplaćeno početkom ove godine u odnosu na 2012.godinu?

    U siječnju 2013. godine u RH je naplaćeno 6.381.597.000,00 kuna što je u odnosu na 6.529.801.000,00 kuna u istom mjesecu 2012. godine 97,73 posto. U tom mjesecu 2013. godine Područni ured Šibenik naplatio je 66.277.000,00 kuna, što je u odnosu na 60.452.000,00 kuna u siječnju 2012. godine 109,64 posto. Dakle, na nivou RH u siječnju 2013. godine naplaćeno je 2,27 posto manje nego u siječnju 2012. godine, a u Područnom uredu Šibenik 9,64 posto više nego u istom mjesecu 2012. godine. Slično je i za mjesec veljaču, na razini države u veljači 2013. godine  naplaćeno je 12.874.730.00,00 kuna, što je u odnosu na 13.066.397.000,00 kuna u veljači 2012. Godine 98,53 posto odnosno 1,47 posto manje, a na razini Područnog ureda Šibenik u veljači 2013. godine naplaćeno je 134.409.000,00 kuna, što je u odnosu na 119.650.000,00 kuna u veljači 2012. Godine 112,34 posto, odnosno 12,34 posto više.

    Dakle, povećana je naplata poreza. U prošloj godini objavljena je lista poreznih dužnika koju su mediji prozvali ‘stupom srama’. Da li je bilo ikakvih efekata?

    Područni ured Šibenik je malen, prikuplja otprilike oko jedan posto državnog proračuna. Moj osobni dojam jeste da je prva objava popisa dužnika bila najzanimljivija. Dakle, ona je postigla nekakav efekt, ljudi su gledali tko se nalazi na popisu i to su međusobno komentirali. Posljednja objava popisa dogodila se 31.siječnja ove godine. Na nivou Hrvatske na listi dužnika se nalazi 5 474 trgovačkih društava koja su ispunila uvjet za objavu odnosno bila dužna preko 300 tisuća kuna.Iz Šibensko kninske županije na listi se nalazi 118 takvih trgovačkih društava. Od 11559 obrtnika na objavljenoj listi dužnika na nivou Hrvatske, iz Šibensko-kninske županije objavljeno ih je 353. Što se tiče građana, od njih 77 392, objavljeno ih je 1246 iz Šibensko kninske županije.

    Koliko je objava liste dužnika utjecala na naplatu?

    Sa zadnje liste objavljene 31. 1. samo jedno trgovačko društvo od tih 118 izvršilo je uplatu na način da je palo ispod cenzusa. Jedno trgovačko društvo, sedam obrtnika i samo šest građana je platilo dugove, pa zaključite što hoćete. Zaduženi građani su uglavnom bivši obrtnici. Na nivou Hrvatske 22 347 poreznih obveznika su u cijelosti podmirili dug a uplatili su 32 milijuna kuna. Imate ove koji su platili dio duga na način da su pali ispod cenzusa za objavu – njih je bilo 951, a uplatili su 25,5 milijuna kuna. Znači ukupno naplaćeni dug na listi iznosi 58,5 milijuna kuna u Hrvatskoj. To su brojke koje su indikativne.

    Nije li to premalo s obzirom da ukupan dug iznosi oko 30 milijardi?

    Pazite, brojka pokazuje samo finalnu uplatu. No, ne vidi se ni status poduzeća ni išta drugo. Prosec naplate funkcionira na sljedeći način – referent u ispostavi vidi da je vaše trgovačko poduzeće dužno. Najprije vas naziva telefonom i poziva vas pisanom opomenom da u roku osam dana izmirite dugovanja, jer u suprotnom slijedi ovršni postupak. Nakon što se većina ogluši na tu opomenu, slijedi rješenje o pljenidbi novčanih sredstava. Ako na računu nema novaca, ide drugo rješenje, odnosno blokada računa preko FINE. Ako se dug ne naplati tim ovršnim mjerama slijedi zapljena nekretnina, pokretnina, dionica – sve ono što imate porezna uprava ima pravo zaplijeniti. Na kraju, sve završava na sudu, koji nekretnine i pokretnine daje na javnu dražbu, prodaje ih i mi se naplaćujemo od toga. To je posljednji dio ovrhe. Stoga efekte ne možete procijeniti prema stanju na listi ili reći da je 58 milijuna malo u odnosu na 30 milijardi, jer mnogi procesi nisu dovedeni do kraja. Naplaćeno izgleda kao kap u moru, no mi radimo svoj posao, radili smo ga i prije. Lista je objavljena samo zbog javnosti. Prva lista je bila jako zanimljiva, više je bila lista srama, tako su je i mediji nazvali, druga i treća nešto manje, a četvrta i svaka iduća su nezapažene. Objavljivati ćemo četiri liste godišnje.

    Ako je i prije liste porezna uprava radila svoj posao, kako to da se nagomilalo toliko duga?

    Više je razloga za to. Porezna uprava je uvijek zadnja u nizu za naplatu, jer poduzetnik prvo plati račune, banku, radnike, a s državom će se već nekako dogovoriti. Dosad nismo imali neke od alata za naplatu i poduzetnici su uvijek mogli potezati za rukav i tražiti odgodu plaćanja. A tu je problem i mentalitet, odnosno nedostatak svijesti da izbjegavanjem plaćanja poreza zakidamo sami sebe. Predugo smo živjeli u tuđim državama, gdje je novac uvijek odlazio drugdje, zbog čega se među ljudima razvila navika izbjegavanja plaćanja, odnosno poslovanja nauštrb državnog proračuna.

    Kako bi se izbjegli višegodišnji stečajevi, uvedena je predstečajna nagodba. Kakvi su rezultati?

    Mi smo od FINE dobili listu sa 499 zaduženih trgovačkih društava s područja Šibensko-kninske županije koji su do 31. prosinca bili dužni pokrenuti predstečajnu nagodbu. Sve firme koje su bile u blokadi na dan stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (o1.10.2012. godine) bili su dužni pokrenuti predstečajni postupak. Od tih 499, 141 ih je već brisano, više ne postoje. Nemaju imovinu, ne predaju redovna financijska izvješća. Pokrenuto je 11 redovnih stečajeva, a u pripremi je pokretanje 51 redovni stečaj. To su firme koje imaju zaposlene i imovinu. U pripremi je 89 skraćeni stečaj, to su tvrtke bez zaposlenih i imovine, one idu u direktnu likvidaciju. Znači, sad će se događati to da imamo 499 firmi koje su popularno rečeno ‘u banani’. Od svega toga, zaprimljeno je 115 zahtjeva za predstečajnu nagodbu, od toga 7 u redovnom postupku (s ukupnim dugom većim od 2 milijuna, ali manjim od 10 milijuna kuna), 3 tvrtke imaju dug preko 10 milijuna kuna, te 105 u skraćenom postupku (s ukupnim dugom manjim od 2 milijuna kuna, od kojih je s 24 porezna uprava već sklopila sporazum. Oko 1100 obrtnika bilo je dužno podnijeti zahtjev za predstečajnom nagodbom. Predstečajnu nagodbu na FINI pokreće nelikvidno i insolventno trgovačko društvo ili obrtnik, te se tako otvara mogućnost dužniku da prije otvaranja stečaja pokuša reprogramirati svoj dug na način da podnosi zahtjev svim svojim vjerovnicima za reprogramom duga. Porezna uprava je samo jedan od vjerovnika, a u velikom broju slučajeva se događa da smo i jedini vjerovnik. Putem predstečajne nagodbe pokušava se spasiti trgovačko društvo, u dogovoru s vjerovnicima, da mu nagodba dade daha, te da one tvrtke koje imaju šanse opstanu na tržištu. One tvrtke s kojima ne bude moguća nagodba, idu u stečaj. Na taj se način rješavamo, slikovito rečeno, bolesnog tkiva, a na tržištu ostavljamo samo zdrave. Predstečajna nagodba ima za cilj da od nelikvidnog i insolventnog poduzetnika stvori zdravu tvrtku. Ako ne uspije, tvrtku opet čeka isto, skraćeni ili redovni stečaj.

    Hoće li instrument predstečajne nagodbe razbiti začarani krug na koji se poduzetnici žale, a to je da sami ne mogu naplatiti obavljene usluge, dok im porezna uprava već sjeda na račun?

    Prerano je da bismo mogli govoriti o efektima Zakona o financijskom poslovanju. Taj isti zakon predviđa mogućost ovrhe u slučaju neplaćanja u roku od 60 dana. Vaš dobavljač kojem niste platili automatski može pokrenuti predstečajnu nagodbu,  naplatiti svoj dug ili u protivnom bacit će vas u stečaj. Tu se radi o strožoj varijanti, koja će morati dati efekte, jer će uvesti čisto poslovanje. Morat ćete platiti sve obveze u roku, jer vas kroz postupak predstečajne nagodbe može vrlo brzo riješiti. Još uvijek je rano za brojčane pokazatelje.

    No, što se događa kada država ne plaća svoje dugove, što poduzetnici također ističu?

    Država bi trebala biti zamašnjak, pokretač gospodarstva. No, to je teško provedivo kada građani ne plaćaju porez i sami ne prijavljuju nepravilnosti. Bio bih slobodan reći da ljudi moraju shvatiti, da je sveta dužnost svakog građanina platiti porez. Uzor nam je Amerika. U Americi sve možete, ali ne smijete ne platiti porez. Da ponovim opće poznatu priču koju smo svi stotinu puta čuli o Al Caponeu, kriminalcu  kojeg je Eliot Ness, financijski policajac zatvorio zbog neplaćanja poreza. Bio bih slobodan reći da ovo vrijeme u kojem živimo i u državi u kojoj živimo, najveći je domoljubni čin platiti svojoj državi obveze. Moja osobna vizija jeste da državni proračun ima ulogu kotača na mlinu. Dakle, postoji kolo koje zahvaća vodu iz rijeke. Rijeka zahvaća kolo, uzima tu vodu i vraća je nazad – cilj kola je da bude zamašnjak, pokretač mlina koji će samljeti žito. Voda se opet vraća u rijeku i po tom sistemu državni proračun treba funkcionirati – da skuplja novac, pokreće gospodarstvo i vraća ga natrag građanima.

    S druge strane, mnogi će ustvrditi da su nameti  previsoki tj. da se jedino može zaraditi ako se ne plaća porez.

    Ključan je opet stav građana. Fiskalizacija je primjerice, nešto što je 90 posto građana prema vladinim anketama apsolutno podržalo. No, nemamo puno prijava, sa šibenskog područja broj je sporadičan. Jako malo ljudi prijavljuje neizdavanje računa. Treba ljude razumjeti – nije jednostavno prijaviti recimo odvjetnika ili liječnika, a izloženi ste im u potpunosti.

    Poduzetnici i obrtnička društva su imala obavezu svesti svoje porezne dugove na 20 odnosno 50 tisuća kuna do 22.ožujka. Kakvi su rezultati?

    Iz središnjeg ureda dobili smo naputak da ovršimo sve aktivne tvrtke čiji dug prelazi 20 tisuća kuna za obrtnike i 50 tisuća kuna za trgovačka društva. Blokirali smo zasad račune 226 fizičkih i pravnih osoba, od čega ih je 176 u Šibeniku. Neki od njih su već blokirani, a neki će biti narednih dana. Cilj je naplata poreznog duga, a kada se on podmiri, računi će se deblokirati i tvrtka normalno nastavlja s poslovanjem.

    No, što je s radnicima, koji će čekati na plaće?

    I oni mogu podnijeti ovršni prijedlog, s platnom listom mogu preko javnog bilježnika i FINe pokrenuti ovrhu. No, to je teška mjera, u praksi radnici koji ovrše poslodavce mogu očekivati otkaz. To je, nažalost, život. No, uvedena je odredba prema kojoj je neisplata plaća kazneno djelo, a poslodavac je obvezan prije isplate plaća platiti sve doprinose.

    Koliko je poreza naplaćeno putem reprograma?

    U reprogram su ušla 252 obveznika. Do 1.3 po programima reprograma uplaćeno je 13 milijuna 270 tisuća kuna. Kada smo radili otpis kamata, 69 obveznika je platilo 6 milijuna kuna. Ukupno je naplaćeno između 19 i 20 milijuna kuna.

    Kakvi su rezultati fiskalizacije u Šibensko-kninskoj županiji?

    Pokazatelj fiskalizacije na razini Hrvatske je 27,47 posto povećan promet ugostitelja, malih pravnih osoba i fizičkih osoba. Na razini šibenskog ureda povećani su prometi ugostitelja za oko 26 posto, dakle, tu smo negdje u razini s državnim prosjekom.

    Građani ne smiju zaobilaziti poreznu upravu

    U prošlom tjednu posjetila nas je ravnateljica Porezne uprave i njeni pomoćnici, zaključak je da nema primjedbi na rad. Jesmo mali, ali radimo kvalitetno. Čitav život proveo sam u državnoj upravi, kao pripravnik došao u tržišnu inspekciju, ostao tamo i prešao u Državni inspektorat. Oko 26 i po godina sam proveo kao inspektor. Problem je što puno ljudi znam i dolaze kod mene jer me poznaju. Moje službenice gledaju samo rješenja, a ja kad vidim to rješenje vidim čovjeka, njegovu obitelj i kafić ili dućan u kojem radi. Porezna uprava je prije mene radila svoj posao, a radit će ga i iza mene. Mogu biti zadovoljan jer zbilja radimo kao tim. Također, bilo bi dobro da porezni obveznici ne zaobilaze naš ured. Nego dođu ovdje kad imaju problem. Pa ih pitam tko im je referent, a oni pojma nemaju. Prepuste posao knjigovođi, a tu se događaju svakakvi problemi. Sklon sam reći da je referent kao član obitelji, morate podijeliti s njim svaki problem u vašoj tvrtki. Kod nas se u poduzetništvo išlo naslijepo, bez vizije, strategije, grlom u jagode. Zato i imate posljedice o kojima smo govorili, da imate velike dužnike koji ne znaju izaći iz dugova. Jer su mislili da se to može riješiti, ignorirali dug, a onda se nagomilao – ističe pročelnik šibenske Porezne uprave.

     Politiku ne miješam s poslom

    –   Nije nikakva tajna da sam član SDP-a i to predsjedništva gradske organizacije i član Županijskog odbora stranke. Prema tim funkcijama, istaknuti sam član stranke, no to ne bih miješao s mojom profesijom. U poreznoj upravi nema politike. Bio sam inspektor godinama i kada bih dolazio u nadzor, nema politike. Isto je i ovdje. Politiku ostavljam za poslijepodne, nakon radnog vremena. Nije mi ni pomogla ni odmogla u životu. Nevažno je u kojoj ste stranci, ako radite svoj posao kako treba. Nisam isključiv čovjek, živimo u premalom gradu i državi da bi se dijelili. To što sam član SDP-a, ne znači da nemam prijatelje u HDZ-u. Iskaznica nema veze, nijedna tvrtka ili obrt neće imati drugačiji tretman, niti će biti izdvojena jer su im vlasnici članovi neke stranke – poručuje Vujin.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...