‘UBIJANJE GRADA’ Državna reorganizacija drugo je ime za provincijalizaciju Šibenika

U sklopu postupka tihe regionalizacije, bez dubokih i oštrih rezova, državne institucije i javna poduzeća već desetak godina vrše reorganizaciju ureda, ukidajući postepeno administrativne ovlasti svim manjim gradovima. U toj priči Šibenik, nekad važno industrijsko središte, prošao je iznimno loše budući da je izgubio administrativni nadzor nad mnogim važnim institucijama. Ukinuti su ili preustrojeni uredi Trgovačkog suda, Hrvatske pošte, FINA-e, Carine, Hrvatskog  zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, do kraja godine izgubit ćemo i Hrvatske ceste… Postojao je i plan ministra uprave Arsena Bauka o ukidanju županija, među njima i Šibensko-kninske, no na tu su inicijativu iznimno burno reagirali svi hrvatski župani, te je na koncu odgovoreno kako do toga ipak neće doći. Barem ne zasad. Niti tu, nažalost, ne staje ova tužna saga o institucionalnoj provincijalizaciji Šibenika.

Vijest da će početkom slijedeće godine Vlada RH ugasiti i Državni inspektorat kao zasebno tijelo te da će šibenski inspektori račune polagati Splitu, te da bi isti scenarij mogao zadesiti i šibensku ispostavu Porezne uprave, kod većeg dijela javnosti  probudila je strah od potpune kulturološke i urbane propasti grada. Što će biti s radnim mjestima u tim ustanovama, to još uvijek nitko sa sigurnošću ne zna. Na naša pitanja o tome što gašenje te institucije znači i koliko će radnih mjesta biti izgubljeno, u Državnom inspektoratu nisu kazali ništa, već su nas samo uputili na Ministarstvo financija, poručujući ‘pitajte Linića’.

PITAJTE MINISTARSTVO FINANCIJA

– Nositelj provedbe mjere ‘Transformacija Državnog inspektorata’ iz mjera i smjernica VRH za 2014.- 2016. godinu je Ministarstvo financija pa vas upućujemo da se za odgovore na postavljena pitanja obratite u to tijelo – priopćili su kratko iz Državnog inspektorata. Ni u Ministarstvu financija nisu bili rječiti. Odgovorili su tek suhoparno da otpuštanja neće biti.

– Poslove koje je obavljao Državni inspektorat preuzet će, sukladno području nadležnosti, nekoliko ministarstava. Svako od njih će, sukladno općim načelima i procedurama postupanja u upravnim i prekršajnim postupcima, urediti način postupanja s postupcima preuzetim u predmetima od inspektorata. Što se tiče zaposlenih, nitko neće izgubiti posao – priopćila je Sanja Bach iz Službe za informiranje pri Ministarstvu financija. Logično se nameće pitanje kako je moguće da nitko od 800 inspektora i tko zna koliko voditelja neće izgubiti posao kad se gasi jedna oveća državna institucija. Neslužbeno saznajemo da će mnogi otići u prijevremene mirovine. Sadašnji podaci samog Inspektorata govore da je riječ o instituciji s pretežno starijim zaposlenicima, jer ih je preko 50 posto zaposlenika u dobi iznad 50 godina.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Siniša Kuhar na svojim je web stranicama  ‘Strateški plan Državnog inspektorata za razdoblje 2013. – 2015.’ i ‘Antikorupcijski program Državnog inspektorata’ jednostavno ismijao.

U maniri dosadašnje Vladine politike, Šibenik bi, već se naveliko šuška, trebao izgubiti i samostalni ured Porezne uprave. Mogućnost djelovanja samostalne poslovnice ove državne službe u Šibeniku bit će u cijelosti isključena, kazuju naši izvori, reorganizacijom koja će uslijediti donošenjem novog zakona. Novim zakonom ukinut će se dosadašnja kategorizacija područnih ureda, pa iz povjerljivih izvora saznajemo da bi Šibenik trebao biti pripojen Splitu.

Zbog gašenja državnih službi i javnih ustanova u Krešimirovu gradu, prije dvije godine sazivane su izvanredne sjednice  šibenskoga Gradskog vijeća, ali zaustavljanje gašenja državnih institucija sa sjedištem u gradu Šibeniku nije urodilo plodom.  Gradonačelnik Željko Burić tvrdi kako rade sve što je u njihovoj moći da se spriječi daljnja provincijalizacija Šibenika.

STATISTIČKI NEPOVOLJAN GRAD

– U posljednje vrijeme svjedoci smo planova Vlade RH o promjeni teritorijalnog preustroja i uopće lokalne samoupravama i institucija, a kada se odlučuje o regijama, uzimaju se neki statistički podaci – ekonomski, demografski i sl. Nažalost, Šibenik je posljednjih godina i statistički u nepovoljnijoj situacija od svojih susjeda, a ova vlast je sada suočena sa zahtjevnim zadatkom da taj trend napokon zaustavi i okrene u korist našeg grada. Stoga, od preuzimanja vlasti u lipnju, užurbano radimo na realizaciji projekata koji će Šibeniku i njegovim građanima napokon osigurati prijeko potrebni gospodarski razvoj, privući nove investitore te osigurati nova radna mjesta. Krajnji cilj nam je spriječiti odlazak naših sugrađana u druge sredine, povoljnom investicijskom klimom i kvalitetom života privući druge da dođu živjeti i raditi u Šibenik te tako ponovno ojačati našu poziciju naspram drugih hrvatskih gradova – poručuje prvi čovjek Krešimirova grada. Gradonačelnik Burić, odmah po preuzimanju odgovornosti za Šibenik krenuo je s projektom osnivanja studija energetike, te doktorskog studija u samostanu sv. Lovre, s mrtve je točke pomaknut projekt uređenja multimedijalnog centra u bivšem kinu Odeon, u tijeku su novi dogovori za Pode. Ostaje još samo jedno pitanje hoće li to sve biti dovoljno. Nitko, naime, ne osporava činjenicu da je Hrvatskoj nužna reorganizacija, te da će ona polučiti bitne uštede, ali je pitanje treba li ju baš vršiti oštro režući određene sredine od bilo kakvog utjecaja, vodeći se šturom statistikom, ili u svemu tome treba imati mjeru, te dati priliku i malima da se, koliko je u njihovoj mogućnosti, istaknu kao centri.

HRVATSKA POŠTA 

Poštanski_sandučić

I Hrvatske pošte su trenutno u velikoj reorganizaciji. Do 22. srpnja već je otpušteno 824 radnika kao tehnološki višak, a do kraja godine otići će ih još tristotinjak. Ukupno oko 1.100 radnika. U tom postupku Šibenik je izgubio Centar Pošte.

FINA

– Gašenje Gotovinskog centra Fine u Šibeniku neće naškoditi šibenskom gospodarstvu. Radi se samo o promjeni u Fininoj internoj organizaciji poslovnih procesa i poslova s gotovim novcem – ustvrdio je tada predsjednik Uprave Fine Mato Regvar. Rezultat reorganizacije u toj ustanovi, a kojom je bio zahvaćen i Šibenik, je čak 1.000 manje zaposlenih.

TRGOVAČKI SUD ŠIBENIK PRIPOJEN ZADRU

sud

Bivši gradonačelnik Šibenika Ante Županović 30. srpnja 2010. oštro je prosvjedovao prema Vladi zbog gašenja šibenskog trgovačkog suda. Tada se tvrdilo da se to neće reflektirati na zaposlene koji će nastavit raditi svoj posao, i neće putovati u drugo mjesto na posao. Godinu dana kasnije zaposlenici su se požalili na mobbing te svakodnevno putovanje na posao u Zadar i s posla, po 160 kilometara.

CARINARNICA

Prošle godine Zagreb je odlučio od 17 Carinarnica, srezati njih deset među kojima je i Šibenik. Ogorčenih 60 šibenskih carinika je prosvjedovalo, ali uzalud.

HRVATSKI ZAVOD ZA  MIROVINSKO OSIGURANJE

zavod za zaposljavanje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje također je krenuo s racionalizacijom svojih ureda. Jednostavno rečeno HZMO u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci i Varaždinu otvara regionalne urede, dok svi ostali, uključujući i onaj u Šibeniku, bit će pretvoreni u područne službe. Zanimljivo je da je prošle godine broj zaposlenih HZMO smanjio za 997 zaposlenih.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 2012. izmijenilo je svoj Statut odlučivši djelovati kroz četiri regionalna ureda: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split koji će upravljati svojim područnim službama. Šibenik bi pripao Splitu. Vjerojatna je i preraspodjela radnika s poslova u kojima postoji višak.

HRVATSKE CESTE

ceste

I Hrvatske ceste će do kraja ove godine krenuti s racionalizacijom, odnosno regionalizacijom svojih ureda. Točnije sa 1. siječnjem 2014. Hrvatske ceste imat će samo šest poslovnih jedinica i to u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Splitu i Zadru. Svi ostali dosadašnji ‘centri’, uključujući i onaj u Šibeniku, bit će pretvoreni u ‘službe’, odnosno ‘odjele’. Navodno će otkaz dobiti 500 osoba.

Župan Pauk: Okrenimo se županijama

pauk_goran_sp_3

– Ne mogu prihvatiti što se događa, ali to ne mogu promijeniti. Trebamo pronaći modus kako sve to zaustaviti. Hoće li biti nove regionalizacije ne znam, politika bježi od toga. Niti jedna regionalna podjela neće završiti zadovoljavajuće i ne može proći bez negodovanja. Ako već mora doći do regionalizacije Dalmacija bi trebala biti jedna regija sa Zadrom, Splitom, Šibenikom i Dubrovnikom, ali moje je stajalište da nam regije nisu potrebne već županije koje djeluju i imaju projekte van svojih teritorijalnih okvira . komentirao je župan Goran Pauk.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.