Ulaganja u lučka područja vrijedna 8,9 milijuna kuna

– U tekućoj 2014. godini na 14 lokacija koje su pod ingerencijom Županijske lučke uprave ove godine ćemo, što u izradu dokumentacije, a što u konkretnu gradnju, uložiti ukupno 8,9 milijuna kuna. Naravno, govorim samo o većim projektima, zasigurno ćemo uložiti još i više, pogotovo u manje poslove sanacije pojedinih dijelova obala, sidrišta i svega ostalog – kaže ravnatelj ŽLU-a Željko Dulibić.

GOTOVA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Od velikih projekta ističe izradu projektne dokumentacije šibenskih luka Vrnaža i Dolac, za koje će se ove godine uložiti 1,1 milijuna kuna, točnije 700 tisuća kuna za Vrnažu, te 400 tisuća kuna za Dolac.

– Vrnažu bismo prenamijenili, ne bi bila više samo športska luka, već bi u nju, na području od Šipada pa do vrha poluotoka Mandaline, smjestili i 635 vezova za domicilno stanovništvo. Građevinski radovi samo na tom dijelu, kad ih pokrenemo 2015. godini, koštat će oko 22 milijuna kuna, a ove godine dovršit ćemo svu potrebnu dokumentaciju. U Docu nas očekuju također opsežni radovi, ove godine bit će gotov glavni projekt, a glavna karakteristika bit će mu povisivanje rive za 80 centimetara, čime ćemo spriječiti stalne poplave na tom dijelu rive. Također, napravit ćemo i dodatne vezove, ali i urediti šetnicu, te je spojiti s onom do Banja – kaže Dulibić.

Uz izradu dokumentacije za uvalu sv. Petar u vrijednosti od 50 tisuća kuna, u sanaciju platoa luke na Martinskoj ŽLU će uložiti 200 tisuća kuna, a u sanaciju obalnog zida luke na Krapnju također 200 tisuća kuna. Sanacija obalnog zida i priključak struje i vode na Zlarinu koštat će 225 tisuća kuna, a izrada projektne dokumentacije luke i priključak struje i vode na Kapriju 475 tisuća kuna.

– U Bilicama će se za projektnu dokumentaciju luke utrošiti 400 tisuća kuna, pola će platiti Županija, a pola ŽLU. U Vodicama na području Stražara postavit ćemo pontone za stanovnike Prvića i drugih otoka, koji bi tako napokon riješili problem vezova, jer danas u Vodicama nemaju gdje vezati svoje brodove. U Prvić Luci postavit ćemo sličan ponton za potrebe Memorijalnog centra Faust Vrančić, u kojem se ove godine očekuje dosta posjetitelja. Tim pontonom, za koji ćemo utrošiti 150 tisuća kuna, riješit ćemo problem priveza za posjetitelje centra – kaže ravnatelj ŽLU-a.

Najviše novca, po 2,5 milijuna kuna, utrošit će se za sanaciju urušenog obalnog zida u lukama Tisno i Pirovac, ali velik dio tih projekata financirat će i resorno ministarstvo. U Tisnom će projekt biti proširen i na dio koji nije u nadležnosti ŽLU-a, a za to će Općina Tisno sama naći dodatnih 2,5 milijuna kuna.

 

OBNOVA ZGRADE U ŽUPANIJI

 

Na drugoj strani županije, u Primoštenu, obnovit će se stara zagrada, takoreći baraka, u kojoj se nalaze prostorije Lučke kapetanije i dva ŠRD-a, a za što će se utrošiti 600 tisuća kuna. Od te svote, Općina Primošten već je odobrila polovicu iznosa, a u novoj zgradi mjesto za ured naći će i ŽLU. U Rogoznici će se urediti sidrište za 150 tisuća kuna.

– Neki od ovih projekata realizirat će se i prije nautičke sezone, a neki, za koje ćemo morati pričekati novce od nautičara, i za vrijeme sezone i nakon nje. Ipak su nam ti novci glavni izvor financiranja u ŽLU-u, a s ponosom mogu reći da iz godine u godinu dižemo promet za 10 do 15 posto. Isti takav rast očekujem i ove godine – kaže Željko Dulibić.

 Purifikacijski centar za školjke u uvali sv. Petra

– U uvali sv. Petra, odmah do obale kojom raspolaže učilište Libar, prostornima planovima predviđena je izgradnja purifikacijskog centra za školjke. Za izradu dokumentacije vezane uz taj projekt ove godine smo izdvojili 50 tisuća kuna. Naravno, neće ŽLU raditi taj centar i financirati njegovu gradnju, mi ćemo školjkarima samo pripremiti teren, da imaju čiste papire i čisto uređen prostorni plan, na osnovi kojih oni mogu tražiti sredstva za financiranje tog centra. Inače, taj centar najprije je bio predviđen na Martinskoj kod instituta Ruđera Boškovića, ali od te se lokacije odustalo – kaže Željko Dulibić.

Purifikacijski centar za školjke, ako se otvori u uvali sv. Petra, bio bi prvi takav u Hrvatskoj. Princip rada je jednostavan, školjke se dovezu u centar, prođu proces čišćenja, te su spremne za plasman na tržište.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.