Utvrda cara Justinijana zanimljiva turistima i arheolozima

eko-kornati

Već je odavno poznato da su Kornati tajna oaza za elitni turizam. Dok obični smrtnici stotinjak otočića mogu promatrati samo iz turističkog broda, gosti koji dolaze jahtama mogu i doslovno hodati malim kraškim poljima, kamenim obroncima te lučicama. Jedno od nezaobilaznih lokaliteta koje turisti trebaju posjetiti, a koji dominiraju nacionalnim parkom je utvrda Tureta. Riječ je o bizantskoj građevini izgrađenoj u šestom stoljeću, a napuštenoj u srednjem vijeku. Sagradio ju je car Justinijan, koji je inače sagradio 14 sličnih utvrda na cijelom Jadranu.

Vrlo zanimljiva je i starokršćanska trobrodna bazilika koja se nalazi u podnožju utvrde, a na kojoj je i danas vidljiv veći dio apside i dio nekadašnjih temelja. S obzirom na veličinu crkve (30 x 13 m), pretpostavlja se da je u to vrijeme na Kornatima boravio znatan broj stanovnika.

ZA VOJNU SLUŽBU

Inače, utvrda Tureta služila je vojnoj službi za nadzor plovidbe Jadranom. Arheološkim istraživanjem cijelog okolnog područja – posebno obronaka brda, pronađeni su  i uzorci prapovijesne keramike, te obalni nasip, prepun ulomaka sitnog keramičarskog posuđa i amfora koji datiraju od 1. stoljeća prije Krista. Sve ovo je dokaz da kornatsko otočje u arheološkom smislu krije još mnogo iznenađenja.

Osim utvrde Tureta, koja dominira cijelim kornatskim arhipelagom, na otoku Kornatu ispod bizantske utvrde nalazi se crkvica Gospe od Tarca. Podsjetimo, prisutnost čovjeka na Kornatima datira iz doba neolitika. O  tome svjedoči nalazak kamene sjekire na otoku Kornatu. Prva potvrđena kolonizacija zbiva se u vrijeme Ilira o čemu svjedoče nalazi malih četverokutnih nastambi i gomila (tumulusa).

TRAGOVI ANTIKE

Iz doba Rimljana potječe Villa rustica u Proversi i bazen za ribe na Svrsati. Ostali tragovi antičke gradnje danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piskeri i Sipnatama, lučki uređaji u  Veloj Proversi, solana u Sipnatama.

Stoga da se zaključiti da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se područje proučilo i na adekvatan način valoriziralo, a sve s ciljem kulturno – turističke ponude Parka. Inače kopneni dio parka u potpunosti je u privatnom vlasništvu.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.