Ražine Donje imaju status šibenske gradske četvrti u kojoj, prema posljednjim popisnim podacima, živi 900 stanovnika od čega je čak dvjestotinjak djece u dobi do 14 godina. Ražine Donje jedno su od rijetkih naselja šibenskog gradskog područja koje nema svoje malonogometno igralište ili bilo kakav drugi sportski objekt ili sadržaj, primjerice park, u kojemu bi se djeca mogla igrati. Da bi mogla igrati nogomet, djeca iz Ražina Donjih moraju preko pruge odlaziti u Gornje Ražine. Žalosna je činjenica da u 21. stoljeću, u vremenu interneta i pametnih mobitela, ‘ražinska’ djeca još uvijek stavljaju dva kamena umjesto nogometnih branki. I da ne postoji ni 100 kvadrata na kojem bi se ona mogla igrati poput svojih šibenskih vršnjaka.
ZADNJA RUPA NA SVIRALI
– U komunalnu infrastrukturu Ražina Donjih šibenska gradska vlast nije uložila ni lipe posljednjih godina. Na sve naše apele za hitnu pomoć u rješavanju infrastrukturnih problema, čelnici gradske vlasti uopće ne reagiraju, te je njima ovo naselje zadnja rupa na sviralu. Problem nepostojanja dječjeg igrališta pokušavamo riješiti posljednjih deset godina, ali za to nije bilo brige ni prijašnju, ni sadašnju gradsku vlast Šibenika – ogorčen je Darko Stojić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Ražine Donje.
Kako u ovom naselju ne postoji zemljište u gradskom vlasništvu, napominje Darko Stojić, to je za potrebu dječjeg igrališta potrebito otkupiti neki od terena u privatnom vlasništvu veličine oko tisuću kvadrata. Radove na izgradnji igrališta, dodat će Stojić, obavili bi sami mještani.
– Brojni naši apeli prema Gradskoj upravi da se otkupi odgovarajuće zemljište za dječje igralište nisu urodili plodom te smo iz godine u godinu slušali kako za takvo što nemaju novca. Takva kupoprodaja nije trebala biti realizirana isključivo novcem, već se moglo i zamjenom nekretnina u gradskom vlasništvu. Razočaran sam ovakvim odnosom gradske vlasti prema našem naselju, pa im se više i ne obraćam. Spomenuo bih kako smo teren za igralište tražili i od Crkve, odnosno od mjesne župe i Šibenske biskupije, koja u našem naselju posjeduje zemljište od osam tisuća metara četvornih. Nažalost, i od Crkve smo dobili odbijenicu – rezignirano će Darko Stojić.
RAŽINSKA NAKNADA
Zanimljivo je napomenuti kako se u šibenski gradski proračun slije ogroman novac od komunalne naknade koja se ubire od brojnih gospodarskih subjekata smještenih u Ražinama Donjim, odnosno u tamošnjoj industrijskoj zoni – od TLM-a do brojnih drugih tvrtki koje djeluju u bivšim poslovnim prostorima Šibenke. Po nekim izračunima, čak polovinu ukupnog od komunalne naknade, a to je oko deset milijuna kuna godišnje, Grad Šibenik naplati upravo u industrijskoj zoni Ražina Donjih. Zauzvrat, pak, Grad Šibenik u ovo naselje ne ulaže – baš ništa.
