Nakon lansiranja uspješnog i nagrađivanog projekta Virtualni Juraj Dalmatinac, iz ‘radionice’ gradskog Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj na čijem je čelu pročelnik Matija Bumbak izrodila se ideja o osnivanju Hrvatskog centra koralja na otoku Zlarinu. Projekt je nedavno prezentiran predstavnicima Ministarstva turizma koji bi pak trebali izdvojiti oko 650 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije. Ukoliko ministarstvo sredstva odobri, a sudeći prema pozitivnim reakcijama nakon prezentacije to bi se trebalo dogoditi uskoro, Grad Šibenik će do konca godine projekt prijaviti na jedan od europskih fondova. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na iznos od osam milijuna kuna.
OBNOVA KAŽERME I KUĆE ŠARE
Trenutno se, govori nam pročelnik UO za gospodarstvo Matija Bumbak, radi na rješavanju vlasničkih odnosa zgrade Kažerma i kuće Šare na Zlarinu koje bi se u sklopu projekta rekonstruirale i obnovile.
-Projekt je izuzetno atraktivan što su prepoznali i u Ministarstvu turizma. Osnova projekta je razvoj otoka Zlarina, da nakon što se otvori Centar koralja taj projekt ima svoju održivost. Zaposlili bi se ljudi, a priča bi se potom razvijala i na taj način stvarali bi se prihodi – pojašnjava Bumbak. Zamišljena je edukativna turistička tura ‘Ruta koraljara’ u sklopu koje bi se posjetitelje brodom vozilo na lokacije gdje se rone koralji.
POVEZATI ZLARINSKE KORALJE I KRAPANJSKE SPUŽVE
-Kako bi ljudi što bolje doživjeli koralje, a nije zgodno da rone jer se koralji nalaze na velikim dubinama, nabavila bi se posebna ronilica na daljinsko upravljanje kakvu ima Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Posjetitelji bi na brodu preko displaya doživjeli koralje u njihovom prirodnom okruženju – govori pročelnik otkrivajući kako na Jadranu ne postoji sličan projekt. Osim rute koralja, postoji ideja da se projektom poveže priča o spužvarstvu otoka Krapnja te obilazak Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, no sve to ovisit će o samom natječaju europskih fondova.
-Vjerujemo kako će projekt privući pažnju te da će izazvati pozitivne reakcije, no najvažnije nam je da s vremenom postane samoodrživ. Atrakcija nije Centar koralja sama po sebi već sve popratne aktivnosti, a žela nam je da otočani od toga žive– zaključuje pročelnik.
