Zdravko Peran: Županijske prometnice među najsigurnijima su u Europi

Jedini ste iz Hrvatske primljeni u Europski istraživački centar za nesreće.

Bilo je još nekoliko stručnjaka iz Hrvatske koji su uputili svoje prijavnice za sudjelovanje u radu centra, ali su svi odreda odbijeni. Neki od tih kolega su mi čestitali, a neki su, otvoreno to mogu reći, i ljubomorni, pa su mi čak pokušavali i ‘podmetnuti noge’. Međutim, na takve sam stvari već navikao. Europski istraživački centar za nesreće je prestižno društvo vrhunskih europskih znanstvenika za složene prometne nesreće. Centar je neovisan, te daje prijedloge za poboljšanje sigurnosti prometa, predlaže visokokvalitetne prometne sustave s najvišim svjetskim standardima, a svoje kongrese organizira na najpoznatijim sveučilištima u svijetu. Prijam u to tijelo doživljavam kao najveće priznanje i neizmjeran uspjeh u mom dosadašnjem radu. Izrazio bi i zahvalnost svim državnim organima u Šibeniku, i to policiji, Državnom odvjetništvu i pravosuđu. Naravno, i meni najdražem kolektivu, Prometno-tehničkoj školi. Bez kvalitetnog rada s državnim institucijama tog mog napredovanja ne bi ni bilo. Isto tako, veliku podršku u mom radu dala mi je i obitelj, moji sinovi Zvonimir i Marko, te supruga Nena.

Detaljnije o radu centra nisam ovlašten detaljno govoriti, osim da se svaka prometna nesreća promatra s najmanje dva aspekta. Prvi je odgovornost za nastanak događaja, a drugi, možda i važniji, je onaj preventivni. Taj preventivni dio radi se na nacionalnoj razini u agencijama za nesreće pojedinih država, odnosno ministarstvima pojedinih članica Europske unije, a Europska unija ima rješenje za sve probleme.

HUMAN FACTORS EXPERT

Zašto i kako su izabrali baš vas, jedini ste na listi HF eksperata (Human Factors Experts)?

Očito je da su pratili moj rad već dugi niz godina, a da to nisam ni znao. Drugim kolegama, koje su odbili, jednostavno su odgovorili da nemaju potrebne reference. U životu se uvijek isplati raditi stručno, znanstveno, pravedno i pošteno, uvijek je pobjednik onaj koji tako radi, pa se i meni isplatilo. Kad sam završio fakultet u Zagrebu, krenuo sam vlakom kući u Šibenik, i sa željezničke stanice nisam krenuo doma, nego ravno na posao. S 23 godine bio sam najmlađi sudski vještak za prometne nesreće u Hrvatskoj. Jedan sam od glavnih osnivača Prometno-tehničke škole u Šibeniku, te sam od 1992. godine šest puta jednoglasno izabran za ravnatelja. Osnivač sam i dislociranog studija prometa Tehničkog veleučilišta iz Zagreba, u zgradi Gimnazije u okviru Prometno-tehničke škole Šibenik, pet godina sam i predavao na tom studiju. Godinu kasnije osnovao sam i Prometni studij Veleučilišta u Šibeniku, te sam pročelnik studija prometa pet godina, kao i jedan od tri autora studijskog programa, te jedan od tri autora specijalističkog studija prometa koji mora biti otvoren početkom slijedeće akademske godine. U Sarajevu sam 2010. godine predstavljao Hrvatsku na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti prometa pred predstavnicima 16 država EU.

Između ostalog, izdali ste i stručnu knjigu, zajedno s akademikom Frankom Rotimom.

Radi se o znanstveno sveučilišnoj knjizi naziva ‘Forenzika prometnih nesreća’, prvoj takve vrste u Hrvatskoj. Knjigu su recenzirali akademici iz Češke, Slovenije i Italije. Prije dvije godine od strane najviših pravosudnih institucija imenovan sam voditeljem tima sudskih vještaka iz Zagreba i Splita u jednom od najsloženijih sudskih postupaka u Hrvatskoj, onom protiv Dragana Paravinje. Slijedeće godine, negdje u listopadu, očekujem da ćemo dovršiti i drugi svezak knjige ‘Forenzika prometnih nesreća’, a 2015. realizirati i pisanje trećeg sveska, također uz međunarodnu recenziju.

 AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI

Član ste i hrvatske Akademije tehničkih znanosti?

Tako je, i to kao jedini iz Šibenika i cijele županije. Od 60 akademika koji su prisustvovali sjednici na kojoj sam izbran, njih 49 je glasalo da me se primi u članstvo, što smatram najvećim uspjehom u svojoj karijeri. Tome je zasigurno pripomoglo što moje znanstvene radove koji izađu na stranicama znanstvenog časopisa ‘Suvremeni promet’, citira i objavljuje i američka Akademija znanosti. Kad se sve to zbroji, valjda je opravdan i moj status jedinog HF eksperta u Hrvatskoj.

U zadnje vrijeme zaredale su prometne nesreće oko Šibenika. Ima li crnih prometnih točaka na našim prometnicama?

Po definiciji crnih točaka na području grada i cijele županije nema, ali ima nekih dionica koje mogu nazvati problematičnima. Primjerice, dionica autoceste na skretanju prema Vrpolju pa prema Splitu, gdje se baš prije nekoliko dana desila teža prometna nesreća, specifična je po svojoj mikroklimi. Često se zna dogoditi da na svega par kilometara te dionice padne tuča, a kilometar prije je sunčano. Vozači ne očekuju tuču na cesti, nalete velikom brzinom i naravno da se dešavaju problemi. Tu se ne može previše utjecati, autocesta u našoj županiji je odlično napravljena. Nadalje, problematična je i cesta kod skretanja za crkvu u Ražinama, gdje je prije nekoliko dana poginuo mladi Šibenčanin. Dionica kroz Donje Polje dosta je ravna, ljudi se zalete, a puno je malih sporednih cesta, kao i ta oštra krivina. Dalje, problem je i rotor kod pumpe u Vodicama, takozvani kružni tok. Mora se otvoreno reći da to nema nikakve veze s pravim kružnim tokom, radi se o običnoj improvizaciji. Ali, i ta dionica Jadranske magistrale rasteretiti će se izgradnjom zaobilaznice oko Vodica, magistrala je tamo pretvorena u običnu ulicu, baš zbog velikog intenziteta prometa. Problematična je i cijela trasa brze ceste Šibenik-Drniš-Knin, mišljenja sam da bi bilo potrebno napraviti potpuno novu trasu te dionice, na ovoj postojećoj ni totalna rekonstrukcija neće puno popraviti stvari. Inače, ta cesta u vrijeme bivše Jugoslavije bila je jedna od najopasnijih dionica u cijeloj bivšoj državi.

ŽUPANIJA MEĐU NAJSIGURNIJIMA U EUROPI

Kako ocijeniti Šibensko-kninsku županiju što se sigurnosti u prometu tiče, jesmo li na dnu ili pri vrhu ljestvice?

Šibensko-kninska županija je među najsigurnijima u cijeloj Hrvatskoj, ali i u europskim okvirima pri samom smo vrhu. Glavni kriterij ocjenjivanja sigurnosti u prometu je broj mrtvih u prometnim nesrećama na sto tisuća stanovnika, taman koliko ih i živi u našoj županiji. Prošle godine bilo je sedam mrtvih, ove godine šest, a sve ispod deset smatra se vrlo dobrim.

Što učiniti da se i te brojke u doglednoj budućnosti smanje?

Izlaz vidim u naprednim tehnologijama, stalno se mora razmišljati o nečemu novom. Ne može se bitno utjecati na svijest vozača, pa ni na rad policije, koja, po mom mišljenju, u Šibeniku i županiji radi odlični posao. Smatram kako će se u dogledno vrijeme automobilska industrija razvijati u smjeru da jednostavno neće biti moguće prekoračiti dozvoljenu brzinu na određenim dionicama ceste. Ako na prometnom znaku piše 60 kilometara na sat, postavke u automobilu neće vam dati da vozite ni kilometra brže. Također, već se razvijaju tehnologije po kojima nećete moći ni upaliti automobil ako imate alkohola u krvi, ako hoćete voziti pod utjecajem narkotika. Tehnologija se jako brzo razvija, i ove stvari o kojima govorim ne spadaju u domenu znanstvene fantastike, jako brzo će se sve to uobičajiti na cestama cijele Europe, pa tako i Hrvatske. Dakle, očekujem da se broj prometnih nesreća i broj poginulih približi nuli.

 Odličan rad Prometno-tehničke škole

Već dugi niz godina ravnatelj ste Prometno-tehničke škole. Koliko imate učenika i kakvi su njihovi uspjesi?

Ove godine u školi imamo 420 učenika, a djelujemo u zgradi Gimnazije, dio programa radimo i u staroj ekonomskoj školi preko puta kazališta. Velik je broj učenika i treba nam novi, veći prostor. Idealno bi bilo da smo sami u toj zgradi. Međutim, nećemo tražiti od Grada da nam financira takvu zgradu, kandidirat ćemo se sami na neki od fondova Europske unije. Učenici su odlični, dosta od njih školuje se i dalje, upisuju se na fakultete. I to ne samo iz tehničkih znanosti, imamo učenike koji su upisali i književnost, pa filozofiju i slične smjerove. Dakle, kod nas dobiju šire znanje, na što sam osobito ponosan. Jedan od naših poznatijih učenika je i poznati košarkaški trener Neven Spahija.

Imate li ambicija i za nešto više od samog ravnateljstva u srednjoj školi?

To me u zadnje vrijeme, otkako traje saga oko izbora dekana veleučilišta u Šibeniku, novinari i kolege često pitaju. Da, imam ambicije postati dekan Veleučilišta, i opet ću se za tu funkciju i kandidirati.

Kako riješiti prometne probleme u Šibeniku

Česte su gužve u Šibeniku, pogotovo za vrijeme turističke sezone. Kako to riješiti?

Teško da se u Šibeniku može nešto drastično poduzeti uređenjem postojećih prometnica. Idealni bi bili tuneli, primjerice od Drage do Šubićevca, time bi se bitno rasteretila i Jadranska magistrala, koja je postala obična gradska ulica, svi je svakodnevno koriste. Kad se gradila, pola Šibenčana nije ni znala kako ona izgleda, bila im je daleko, tamo negdje na periferiji. Međutim, činjenica je da se taj tunel nikad neće napraviti, iako ideje postoje već odavno. Jedna od prvih bila je izgradnja tunela od Njivica do Drage, pa od Doca do Šubićevca, ali ništa od toga. Zato su otvorene druge mogućnosti, gradski promet nisu samo autobusi i automobili. Tu mislim na izgradnju žičara, povezivanje žičara, razvoj brodskih gradskih pruga. Sve je to jednostavno izvedivo, naročito jer Šibenik ima idealne geografske uvjete. Siguran sam da bi ljudi iz cijele Europe dolazili proučavati Šibenik kad bi se svi ti brodovi i žičare uvele, i treba raditi u tom smjeru.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.