Željana Šikić: Našu županiju moramo upakirati u celofan s mašnicom

Prije nekoliko dana održana je sjednica vijeća TZ Šibensko-kninske županije na kojoj ste podnijeli i izvješće za prošlu godinu u kojoj ste, doduše tek krajem godine preuzeli funkciju direktorice TZ-a Županije. Prije nego li se dotaknemo toga, a i s obzirom da ste funkciju preuzeli od Šime Vlašića koji je na mjestu direktora TZ-a Županije proveo dugi niz godina, kakvo ste stanje zatekli?

Ima zgodna anegdota o dva pisma koja prethodnik ostavlja novom direktoru koja će otvarati jedno po jedno kad zaškripi. U prvom piše da za sve probleme okrivi bivšeg direktora, a ja takvog pisma nisam dobila! Šalim se… Zatečeno stanje, odlično! Daje puno prostora za razvoj i doprinos, što je izvrsna pozicija na koju se ne žalim.

Kakva ste saznanja imali o problematici i obimu posla županjske Turističke zajednice?

Volim reći, ja sam dijete sustava. Moj prvi i dugogodišnji posao bio je u sustavu Turističkih zajednica, tako da mi je bilo jasno gdje dolazim. To mi naravno, omogućava da bolje i lakše razumijem problematiku mojih kolega direktora lokalnih turističkih zajednica, iako sam posao, obujam posla i problematika lokalne Turističke zajednice zna biti potpuno drugačija od ovog u županijskoj Turističkog zajednici. Posla je uistinu puno, i sve su prioriteti, i svako „stablo“ treba saditi odmah, svaki trenutak je dragocjen, tako da si predahe trenutno ne možemo priuštiti. Znala sam problematiku i posao, no tek kad skočiš u tu vodu shvatiš kolika je dionica.

Vratimo se na nedavno održanu sjednicu vijeća. S obzirom da na mjestu direktorice niste bili cijelu godinu, je li bilo kakvih problema oko usvajanja završnog izvještaja?

Naravno da ne. Ja sam na poziciji direktorice Turističkog ureda Turističke zajednice županije Šibensko-kninske od 16. rujna 2013., što znači da sam, među ostalim, referirala mandat od 3 i pol mjeseca. Zatekla sam plan koji je trebalo do kraja realizirati i određene već zatečene i dogovorene obveze, koje sam ispoštovala. Nije to bio termin ni vrijeme za vlastitu kreativu. Iskoristila sam to vrijeme za detaljnu analizu i evaluaciju zatečenog stanja i dotadašnjeg poslovanja, kako bih napravila kvalitetan plan za 2014. uvažavajući, naravno, i smjernice sustava. Uvjerena sam da vijećnici TZŽ prepoznaju moj rad i napor, te probleme nisam ni očekivala.

INTERNET KLIZAK TEREN

Sigurno ste se dotakli i stvari koje bi trebali napraviti u ovoj godini. Koje su najvažnije stvari koje ćete pokušati realizirati?

Ove godine idemo u prodorniji digitalni marketing, i to na temelju rezultata provedene analize i evaluacije dosadašnjih aktivnosti digitalnog marketinga. Internet je klizak teren, i ako se okliznete možete munjevito otklizati u wonderland, a isto tako i crnu rupu, a da će vas pritom i jedno i drugo jednako koštati. Stoga sam odmah po dolasku pristupila analizi rezultata dosadašnjih ulaganja, kao platformi za daljnje aktivnosti. Iako se čini apstraktnim, naprotiv, rezultati su vrlo mjerljivi i konkretni, i daju jasne smjernice kako i kamo dalje.

Osim toga sigurno postoje i dugogodišnji projekti koje ćeš pokušati ostvariti u svom mandatu?

Naravno. Stvoriti od Šibensko-kninske županije prepoznatljivu i vidljivu destinaciju. Postoje pripreme za velike projekte kojima bismo aplicirali na europske fondove, no o tome ćemo nakon apliciranja.

Za ovu sezonu sigurno se nešto može i prognozirati na osnovu čestih prezentacija i gostovanja na sajmovima. Što bi vama trebao biti glavni adut u još boljem razvoju turističkih resursa u Županiji?

U svakoj aktivnosti nastojim sudjelovati i osobno kako bih stekla vlastitu sliku i uvid o svakom pojedinom tržištu, sajmu, interesima i prilikama. Naša županija ima bezbroj aduta, no moramo naučiti kako ih oblikovati u turističke proizvode i staviti na tržište. Ja volim reći, upakirati u celofan s mašnicom. Moj je posao učiniti te proizvode vidljivim i prepoznatljivim. Učiniti ih brandom. U moru čokolada, vrlo često tražimo i vidimo samo Milku.

Koji su po vama najpoželjniji gosti za našu destinaciju, iz kojih zemalja dolazi, kažimo to tako, najpoželjnija klijentela?

Budući da je danas svijet uistinu globalno selo, ne bih izdvajala nikoga. Svaki gost je dobar gost, ma otkuda dolazio. Mi djelujemo po tržištima, ali ne iz razloga jer nam je to tržište poželjno tržište, već zbog potrebe različitog pristupanja pojedinom. Svako tržište zahtijeva različitu marketinšku aktivnost i dinamiku. Da li je to sajamski nastup, prezentacija ili agresivna digitalna kampanja, uhodano tržište ili tržište u otvaranju, itd… Ako ćemo ipak raščlanjivati, smatram da je destinaciji generalno poželjan aviogost, jer aviogost u destinaciji jede vani, vozi se taksijem, iznajmljuje rent a car, bicikl, scooter… Također, tržišta, poput npr. Skandinavskog, ali i nekih drugih, s obzirom na njihove preferencije, stil života i navike, može produžiti predsezonu i posezonu, a što nam je cilj u prioritetu.

MIT O ČESIMA NIJE MIT

zeljana-sikic

Prema vašem iskustvu i onome što govore ugostitelji i ostali djelatnici u turizmu, koji gosti troše najviše, a koji štede? Konkretnije, je li istinit mit o, primjerice, Česima koji sa sobom donose od konzerve do mesa, ili Rusima koji imaju bogat budžet za ljetovanje?

Nažalost, to nije mit, već izmjeren podatak. Naravno odstupanja uvijek postoje, no prema istraživanjima Instituta za turizam dobri potrošači u destinaciji su gosti iz Velike Britanije s oko 30 eura po osobi dnevno, Francuzi 29 eura, Rusi 26, Nizozemci 18… Spomenuti Česi, sukladno istraživanjima, troše oko 11 eura po osobi dnevno.

Što nedostaje našim destinacijama, imaju li one zajedničku boljku?

Teško je definirati zajedničku boljku svih destinacija, jer su sve različite, s različitim prednostima, snagama, pa tako i nedostacima i problemima. Ali to upravo i jest prednost destinacije koju moramo iskoristiti – različitost. Svaka naša destinacija ima svoje izuzetne osobitosti, koje u kombinaciji s ostalima čine bogatu trpezu u ponudi.

Šibenik je administrativni centar, no nije i centar turizma županije. O tome svjedoče brojke. Što nedostaje u turističkoj strategiji grada, te ima li Šibenik uopće jasnu strategiju turizma koje se pridržava?

Ipak bih rekla da Šibenik jest centar turizma županije, unatoč brojkama. Fizički promet nije uvijek prava mjera za mjerenje, budući se bilježi u destinacijama u kojima se ostvaruje noćenje, no ne zaboravimo da gosti neizostavno posjećuju upravo Šibenik, čak i kada noće u nekom obližnjem mjestu. Prošlogodišnje povećanje broja noćenja od 10% dobar je trend, te pokazatelj da je Šibenik na dobrom putu.

Kada govorimo o turizmu svi pogledi su nam upereni u obalu. Kakvo je stanje za našim zaleđem? Recite nam kako TZ može pomoći u razvoju turističkih sadržaja recimo u Kninu ili Drnišu i postoje li neki projekti u najavi?

‘Sunce i more’ primarni je motiv putovanja za 62% gostiju i to je činjenica. Naš je posao uvrstiti u ponudu ogroman turistički potencijal koji leži u našem zaleđu. To sam uzela u prioritet i intenzivno radimo na tome. Mi moramo nastojati svakog gosta s ‘mora’ dovesti u naše prekrasno zaleđe, te već radimo na nekim projektima. Prvi korak je konkretizirati turističke proizvode zaleđa, te ih nuditi kao dio ponude svakog mjesta na moru. Ne kao konkurenciju, već kao benefit. Prvi projekt na kojem radimo jest upravo to. Predstavit ću projekt već za koji dan, no za sada ću šapnuti da se radi od objedinjavanju ponude cijele županije na jednom mjestu. U tom smislu odradit će se i edukacija cijelog sustava u smislu radionica i tura po zaleđu, kako bi maksimalno valorizirali postojeću ponudu zaleđa. Dobra praksa, bit će najbolji poticaj razvoju buduće ponude i budućih turističkih sadržaja.

Koja bi bila magična brojka noćenja s kojom biste kao turistički djelatnik bili zadovoljni?

Ne razmišljam o brojkama, ali recimo da je to sada 5,5 milijuna, pa 6, i tako redom. Osim ganjanja broja noćenja, radit ću na tome da Šibensko-kninska županija postane brand, vidljiva i prepoznatljiva na turističkom tržištu, te da turizam bude generator razvoja cijele županije.

Kako ostvariti takve rezultate, te koliko će nam vremena za to trebati?

Nadam se ne previše. Naravno da to ne ovisi samo o nama. I privatni i javni sektor trebaju raditi na stvaranju novih motiva dolazaka kako bi gostima ponudili razlog više za odabir naše destinacije, a tu je i pitanje investicija. No ja sam čvrsto uvjerena da takva svijest već postoji, te da uz stvaranje preduvjeta, malo poduzetničke hrabrosti i entuzijazma, uz adute koje imamo, možemo puno napraviti i ostvariti željene rezultate. To je poput lavine, moramo samo zakotrljati prvi kamenčić. Poslije je čista fizika, energija stvara energiju, treba je samo usmjeravati i valorizirati.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.