ZENIĆ SE NE ZABORAVLJA: U Gradskoj knjižnici postavljeno spomen – obilježje

Prošla je godina dana otkako nas je napustio najveći humanist modernog doba, Milivoj Zenić. Prva obljetnica njegove smrti obilježena je 20. studenog upravo onako kako bi on to htio – bez kiča i pompe jer, reći će njegov dugogodišnji prijatelj i nasljednik na mjestu ravnatelja šibenske Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’, Vilijam Lakić, bio je Zenić skroman čovjek koji je volio raditi.

-Gotovo da se nije mogla bolje obilježiti prva obljetnica Milivojeve smrti od predstavljanja pretiske knjige ‘Rijeka Krka s 54 slike Krste Stošića’. Neću raditi nikakvu usporedbu između don Krste Stošića i Milivoja Zenića jer veliki se ne uspoređuju, nego se samo povezuju u svome značenju – priznao je dr.sc. Josip Stipanov, dugogodišnji ravnatelj Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te veliki prijatelj Šibenika, ovdašnje knjižnice, no i Zenića na predstavljanju knjige izašle u nakladi Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ i Javne ustanove ‘Nacionalni park Krka’.

Ipak, središnje događanje bilo je otvaranje spomen – obilježja velikanu šibenske kulture koje je samoinicijativno i bez honorara izradi akademski kipar, Kažimir Hraste.

I JURAJ DALMATINAC ODAO BI PRIZNANJE MILIVOJU

Imajući na umu veličinu Milivojevog lika i djela, trag koji je za sobom ostavio, Hraste je šibenskog humanista smjestio među velikane šibenske povijesti, među glave na apsidi katedrale sv. Jakova.

-Smatra se da su to bili ugledni ljudi koji su na neki način zadužili grad i oni su te veličine. Moja ideja bila je da napravim novu glavu na toj apsidi i to je Milivojeva glava – priznao je Hraste, dodajući da je siguran kako bi Juraj Dalmatinac, da ponovno gradi katedralu, svom ‘vijencu’ zaslužnih glava dodao i Milivoja.

-Uzeo sam sebi za čast da napravim tu glavu. Bila je to moja želja, a njegovi su prijatelji podržali ideju. Napravio sam to bez honorara s tim da će grad platiti ljevanje u aluminiju – rekao je akademski kipar. Spomen – obilježje nalazi se na prvom katu gradske knjižnice ili kako ju je Hraste nazvao, katedrale duha za čije je nastajanja najzaslužniji upravo Milivoj Zenić. No, je li otvaranje biste s likom najvećeg šibenskog baštinika novog doba dovoljno, pitali smo Hrastu. Uvjeren je da tu ne treba stati.

– Sigurno da nije. On je, apsolutno, bio osoba o kojoj će se još govoriti i pisati, ali ovo je prva godišnjica i izvrstan povod da se napravi jedan znak u ovoj njegovoj, nazvat ću je, katedrali i da se vidi tko je bio taj protomajstor – zaključuje kipar. Otvaranju spomen – obilježja nazočile su brojne osobe iz javnog i društvenog života grada koji je prije godinu dana izgubio svog sina i ostao mu dužan još mnogo toga. A s tim se slaže i Milivojev dugogodišnji prijatelj, današnji ravnatelj šibenskog hrama kulture – Vilijam Lakić.

SPOMEN – OBILJEŽJE UMJESTO SPOMEN – SOBE

Iako sretan što njegovom bliskom prijatelju odaju počast koju je i više nego zaslužio, Lakić nije mogao sakriti ogorčenje što mu neki tek sad, nakon smrti, odaju priznanje za sve što je učinio za života. Sjetimo se damo da je Grad Šibenik dugo godina odolijevao odati priznaje Zeniću, te je to učinio tek nakon što je velikan zauvijek napustio svoj grad.

-Najprije ide jedna opaska za ono što se tek sad vidi, a to je da su tek sad nakon što je Milivoj nenadano umro, što sam jednom usporedio s tzunamijem ne samo u knjižnici, nego i u kulturnom životu grada, neki, ne svi, postali svjesni njegovog značenja za šibensku kulturu što su večeras prestavljači istaknuli – priznao je Lakić, dodajući da je Milivoj bio jedinstvena osoba koja je itekako zaslužila da ga se uspoređuje s njegovim prethodnikom u redu velikih baštinika grada Šibenika – don Krste Stošića. Upravo zbog svih zasluga koje mu s razlogom pripisuju, Lakić je namjeravao urediti spomen – sobu u drugom domu Milivoja Zenića.

– Kad smo mislili kako obilježiti godišnjicu njegove smrti, htjeli smo izbjeći, moram biti iskren, kič i pompu jer je on nije bio takav čovjek – rekao je Lakić, otkrivajući:

-On je volio raditi pa smo htjeli predstaviti knjigu. S druge strane, kipar Hraste došao je s idejom da Milivoj zaslužuje spomen – obilježje i da je inicijativa skupine grašana po srijedi. Potipisali su se kulturni djelatnici grada, a Grad Šibenik je podržao. Ja sam ispočetka htio da mu napravimo spomen – sobu u našoj Zavičajnoj zbirci, ali na kraju me Hraste uvjerio da je ovo rješenje dobro. Vidim da su to svi prihvatili – zaključio je Lakić večer ispunjenu emocijama i sjećanjem na onog koji više ne korača ulicama svoga grada.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.