Najveći županijski gospodarstvenici, predvođeni Knaufom, Girk Kalunom, Drnišplastom, Lukom Šibenik, NCP-om te Vinoplod-Vinarijom, izrazili su danas svoje nezadovoljstvo najavljenim preustrojem Carinske uprave po kojem Šibenik gubi svoju Carinarnicu te ona postaje dio Splita. Protestirali su i zbog neslužbenih priča kako novi preustroj podrazumijeva i gašnje carinske ispostave u Kninu. Trenutno, podsjetimo, pod šibensko Carinarniom djeluje ispostava u Kninu, Ražinama, Luci Šibenik te carinski odjeljak na Strmici. Zbog svega toga predsjednik šibensko-kninske Županijske gospodarske komore Petar Škender donio je nekoliko zaključaka koji će već danas biti poslani na adresu Ministarstva financijska, odnosno ravnatelja Carinske uprave RH Zlatka Grabara.
ZASTUPNICI, SPRIJEČITE PREUSTROJ
– Od odgovornih osoba nismo uspjeli saznati koji su to kriteriji za pripajanje šibenske Carine splitskoj jer argumenti o broju deklaracija ne stoje s obzirom da je to tek stoti dio carinjenja. Ne vidimo niti opravdanost razloga gašenja carinske ispostave u Kninu jer će to dovesti u opasnost opstojnost tamošnjih tvrtki te, ako ne zatvaranje istih, onda smanjenje njihove konkurentnosti. Također, ne dolazi u obzir da se ugasi robni granični prijelaz Strmica o čemu je bilo govora – kazao je Škender. Šibenskim saborskim zastupnicima vladajuće Kukuriku koalicije upućeno je sljedeće:
– Preporučamo zastupnicima da se maksimalno zalažu te da lobiraju kod svojih kolega zastupnika da ne dođe do gašenja carine u Šibeniku i Kninu – poručeno je iz ŽGK-e.
Kakva opasnost prijeti poslovanju njihovih tvrtki rošadom ustroja carina na području Šibensko-kninske županije, iznijeli su sami gospodarstvenici.
‘DRŽAVA ĆE OPSTATI, A MI NE’
– Knauf ima status izvoznika te osim tzv. kućnog carinjenja, na dnevnoj bazi komuniciramo s kninskim carinicima. Godišnje imamo 1200 kamionskih dovoza i izvoza, uglavnom za tržište BiH, Srbije i Crne Gore. Ukoliko će, radi carinjenja, svaki šleper morati ići u carinski ured u Ražinama, nastat će totalni poremećaj u organizaciji. Nije u redu da se licitira sa stvarima koji direktno utječu na efikasnost i konkurentnost tvrtke – kazao je direktor kninskog Knaufa Robert Šupe. Budući da bi kamioni vozili svakodnevno prema Ražinama, za Knauf će to predstavljati kašnjenje u proceduri za 24 sata te će se, tvrdi Šupe, ‘vratiti u srednji vijek po konkurentnosti’.
Probleme će, ukidanjem kninske ispostave carine, imati i drniška tvrtka Girk-Kalun.
– Mi godišnje ostvarimo 5 tisuća carinskih deklaracija te se moramo izboriti da nam ostane isti status – poručio je direktor Ivica Barišić. S njima se složio i Josip Dečak iz Drnišplasta.
LUKA ŠIBENIK IMA VIŠE PROMETA NEGO ST I ZD
– Gašenje kninske ispostave Drnišplast će koštati 40 tisuća eura iz razloga što ćemo svakog dana kamione morati slati prema Ražinama. A mi, uz dužno poštovanje tim tržištima, ne trgujemo prema Albaniji već zapadnoj Europi, što znači da će naši šleperi raditi dupli put. Zar je to podrška područjima od posebne državne skrbi – zapitao se Dečak dodajući kako u kninskoj carinarnici trenutno rade dva službenika te da manje od toga niti ne može biti.
– Država će nakon ovoga nastaviti funkcionirati, ali hoćemo li mi opstati upitno je – zaključio je. Nezadovoljstvo ne kriju niti u Luci Šibenik. Član uprave Davor Škugor naglasio je kako Luka Šibenik čini 70 posto prometa srednje Dalmacija uključujući Zadar i Split čije carinarnice, prema prijedlogu preustroja, ostaju na životu.
NETOČNI PODACI
– Zašto se carinska uprava iz Splita ili Zadra ne bi podredila Šibeniku – zapitao se Škugor. Na izvanrednoj sjednici Gospodarskog vijeća izneseno je niz argumenata koji idu u prilog stavu kako Šibenik mora imati svoju carinsku upravu. Naime, Šibenik ima niz carinskih skladišta u 12 marina koliko ih ova županija broji te niti jedan brod ne može isploviti bez kontrole Carine ili Lučke kapetanije.
– NCP ima dvije tisuće plovila u stranim marinama koje podliježu carinjenju, a na svaki brod idu po dvije deklaracije – naveo je Ivo Soža iz NCP-a.
Stoga se, zaključuju gospodarstvenici, iznosi netočan podatak kako šibenska Carinarnica godišnje ostvari 120 do 170 deklaracija.
