Županović: Smanjili smo troškove bolnice za 6,5 milijuna kuna

Za početak, je li donesen sanacijski plan OB Šibenik?

Sanacijski plan je donesen, on je početkom ove godine i prihvaćen od Ministarstva zdravlja i Vlade. No i prije nego što je usvojen po njemu se radilo. Kao što znate naše Sanacijsko vijeće je bilo formirano zadnje uz dubrovačko, imali smo najmanje vremena, ali neke stvari su se već i napravile. Sanacijski plan uključuje i tzv. Masterplan koji definira kapacitete same bolnice. On određuje nekakve okvire u kojima bi se trebali kretati i troškove zdravstva koji su enormno porasli, ali to je tako već desetljećima. Stalno govorim da je zdravstveni standard u Hrvatskoj daleko, daleko iznad mogućnosti.

Kakvo je trenutno financijsko stanje šibenske bolnice?

Situacija je puno bolja nego što je bila prije šest mjeseci. Dugovi su bili ogromni, to su bile brojke iznad 200 milijuna kuna, a jasna stvar da su u te brojke bili uračunati i iznosi koji su se odnosili na više plaćeni dio od strane  HZZO-a. Međutim, uvijek sam govorio i to govorim i sada, to se mora promijeniti. HZZO je ugovarao kapacitete, a nije ugovarao broj usluga, iako su u svemu tome postojali limiti. No, limiti su bili osigurači za Zavod, a mi takvom organizacijom i cijenama ni u jednom dijelu, pogotovo u bolničkom tretmanu, nismo dosezali taj limit. Treba reći i da sve što je bilo ugovoreno, bilo i plaćeno. Taj iznos, isplaćenih, a ne odrađenih usluga je dosezao 118 milijuna kuna. Na jesen prošle godine HZZO je taj iznos dijelom otpisao, a krajem prošle i početkom ove godine sanirano je dobrim dijelom i drugi dio potraživanja. Također,platili smo najveći dio dugovanja prema veledrogerijama u iznosu preko 60 milijuna kuna. Situacija je puno bolja i lakša nego što je ranije bila. Imamo još određeni broj dugovanja prema našom vjerovnicima i s osnove lijekova. U drugoj tranši koju ćemo dobiti do devetog mjeseca, a riječ je od preko 20-ak milijuna, doći ćemo u situaciju da ćemo biti na pozitivnoj nuli, a možda čak i u plusu. Što znači da smo kroz ovo vrijeme napravili određeni iskorak. Mi bi i prošlu godinu zaključili pozitivno, ali tijekom godine HZZO je smanjio vrijednost boda i normalno da su se prihodi smanjili. Kada bi gledali realno i čisto ekonomski, onda mnoge operacije koje mi radimo recimo za pola Dalmacije i dio sjevernijeg priobalja, postale bi neisplative. Veća vam je cijena materijala nego sami zahvat. Međutim, kroz objedinjeni nabavu isti ili slični materijal postao je dostupniji po nižoj cijeni. Ima još jedna stvar koja nas opterećuje, a to je kredit iz 2006. godine. Ne bi ulazio u to pod kakvim okolnostima je on podignut, njega je blagoslovio župan i ministar, ali činjenica jest da mi do 2027. godine moramo vratiti 110 milijuna kuna s kamatama. Vraćeno je nešto više od polovine, ostaje nam oko 53 milijuna kuna, a ono što je otežavajuće je što ta sredstva vraćamo iz redovnih sredstava. Treba reći da smo određene troškove smanjili: rashodi poslovanja manji su za 2,7 posto, rashodi za zaposlene za 2,4 posto, usluge tekućeg i investicijskog održavanja 39,8 posto. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, uštedjeli smo dva milijuna kuna za potrošni medicinski materijal, namirnice s milijun kuna na 955 tisuća kuna, energija s 2,5 milijuna kuna na 2,3 milijuna kuna… Ukupno uspoređujući poslovanje prvih šest mjeseci 2014. u odnosu na šest mjeseci 2013. smanjili smo troškove za ukupno 6,5 milijuna kuna. Dakle, ponašamo se izuzetno racionalno. Kada uspoređujemo prvo polugodište ove i prošle godine, jedna stavka gdje imamo porast su lijekovi, a problem su nam skupi lijekovi. Imali smo mjesečni limit od 500 tisuća lijekova, a sada je on povećan na 700 tisuća. To je za nas jedan veliki teret jer je potrošnja skupih lijekova je skočila. Ipak potrošni medicinski materijal je smanjen, ali moram reći da i dalje nisam zadovoljan jer potrošnju lijekova moramo i dalje smanjiti.

Na koji način?

Racionalizacijom. Itekako se mora voditi računa o svemu tome. Danas imate objedinjenu nabavu koja ima svoje pozitivne efekte u tome što ako nabavljate za veliki broj ustanova dobivate povoljniju cijenu. Osim toga, najveći dio ušteda postiže se domaćinskim ponašanjem. Radimo i na nadogradnji sustava, tako da svaki šef službe, svaka glavna sestra u bilo kojem trenutku  zna koliko je potrošeno. Mi smo uveli i limite na pojedinim odjelima, moramo o tome itekako voditi računa, samo ono što je hitno, što je nužno opravdano  može pravdati probijanje limita .Ima još pojedinaca koji, kada razmišljaju o zdravstvu, misle da je to kategorija koja se mora pokriti bez obzira tko će je platiti, ali sve što uđe u bolnicu sve se plaća i netko to mora platiti. Građani moraju shvatiti, ako žele orginalni lijek, koji je daleko skuplji od generičkog, da to netko mora platiti. Ista vam je stvar za implatante u ortopediji ili kirurgiji, nemate pravo na sve jer to onda puno košta, ali zagarantirani minimum koji osigurava zdravlje se mora odraditi. Sada se to pokušava riješiti na razini cijele države tzv. Masterplanom koji mora svesti zdravstvo i zdravstvenu potrošnju u realne okvire.

Je li se u šibenskoj bolnici počelo raditi na provođenju tzv. Masterplana?

Na Masterplanu još nismo počeli raditi, ali kao što znate on je prihvaćen. Došao je novi ministar i novi ljudi pa se ponovno razgovara sa sanacijskim upraviteljima je li u planu nešto propušteno, odnosno jesu li neke stvari napravljene objektivno. Glavni prigovor županijskih bolnica je što je donja granica da bi netko imao odjel 15 kreveta, a dosada je bilo deset, što bi značilo gašenje pojedinih odjela. To nije dobro i s tim se ne slažem.

To znači da će Masterplan ići na doradu?

On već sada jest na nekakvoj doradi. Od njega se ne odustaje, Masterplan znači smanjene broja akutnih kreveta i povećanje broja kreveta za produženo liječenje kojih šibenska bolnica dosada uopće nije imala. Nismo imali kreveta za palijativnu skrb, a nećemo ih imati ni dalje jer se rade regionalni centri među kojima je Knin. Broj stolaca, odnosno kreveta dnevne bolnice nam se znatno povećava. U svakom slučaju, u zdravstvu se puno toga promijenilo nema potrebe da se za neke zahvate s minimalno invazivnom kirurgijom leži deset dana jer se ti se zahvati riješe u toku jednog dana te ne postoji potreba za dugotrajnim oporavkom.

ante zupanovic5

Spomenuli ste prilikom nabrajanja ušteda kako ste smanjili i rashode za zaposlene? Na koji način?

To je došlo organizacijom posla, iako, moram reći, mi još uvijek nemamo dovoljno kadra. No, zabrana je zapošljavanja, pogotovo nemedicinskog osoblja, ali za održavanje 24-satnog pogona zdravstvenih djelatnika vi morate imati određeni broj ljudi. Određenu  zbrku napravili su i propisi, zakoni, koji su doneseni, te memorandumi koji su potpisani s Europom što se tiče količine rada. To je moguće u zemljama gdje je visok standard i imate dovoljno kadra. Proširili ste prava, a nemate mogućnosti, ako ih zaposlenici konzumiraju, organizirati posao. Sporan je bio i smjenski rad, on bi možda i donio neke uštede ako biste imali dovoljno ljudi. Osobno mi smeta, i dao sam primjedbu, da se dežurstvo vrednuje kao određeni broj sati prekovremenog rada. Ima tu još puno stvari za koje nismo spremni.

Koliko vam trenutno nedostaje medicinskog kadra?

Teško je govoriti, ali u ovom slučaju sada ne fali. Sporost u realizaciji zapošljavanja na određeno vrijeme radi bolovanja stvara nam određene poteškoće. Ne treba biti toliko pametan pa shvatiti da ako reducirate broj kreveta onda je normalna stvar da će se u budućnosti smanjivati i broj zaposlenika. Treba napraviti racionalizaciju, ali oprezno i postupno. Uostalom intencija Masterplana ,ako se bude išlo na smanjenje broja radnika, da će se ići prirodnim putem odlaska u prijevremenu ili starosnu mirovinu.

Što je s ulaganjima u bolnicu, kakvi su planovi za ovu i sljedeću godinu?

Ono što je ovoj bolnici nužno je uređenje prostora za novu hemodijalizu što izaziva određenu rotaciju. Postoji prostor određenih ambulanti na poliklinici i novo izgrađeni prostor iznad Hitnog bolničkog prijema, tu ima nekih 600 kvadrata što je odgovarajuće po standardima za novu hemodijalizu. Naslijedio sam i određenu dokumentaciju po kojoj bismo na mjestu sadašnjih očnih ambulanti odnosno bivšeg dispanzera ATD-a  izgradili dvokatnicu, u koju će useliti ljekarna i nove ambulante za očnu specijalističku konzilijarnu zaštitu, prostor za citologiju i patologiju, dermatološke ambulante… O tom projektu već sam razgovarao u ministarstvu, te očekujem skori razgovor s novim ministrom,kako bi  početkom sljedeće godine počeli s realizacijom, jer to OB Šibenik ne može sama financirati. No, imamo nešto što se zovu decentralizirana sredstva i zajedno s partnerima koji se bave tim poslom, rješavali bi taj dio koji se tiče dvokatnice i otplaćivali kroz decentralizirana sredstva pet do šest godina. Ipak, najveći dio tih sredstava treba namijeniti za nabavu opreme koja je neophodna za normalno funkcioniranje postojećih djelatnosti. To je prvi korak, a iza toga slijedi uređenje novog odjela hemodijalize u Poliklinici. Pri kraju je postupak izrade dokumentacije na prostoru sadašnje hemodijalize za novi odjel  ortopedije i traumatologije. Danas, naime, ne postoji specijalizacija ortopedije, tako da mi školujemo kolege koji će imati specijalizaciju iz ortopedije i traumatologije.

Dakle, ortopedija i traumatologija postaju jedan odjel?

Da, to će biti jedan odjel, oni su i blizu operacijskom bloku. Po novoj sistematizaciji koja nije napravila revolucionarne promjene, imamo centralni operacijski blok koji objedinjuje anesteziju,instrumentarke, JIL, sterilizaciju.. Kako je postojala najava da će se pojedini odjeli ukidati, radili smo određene promjene, kako bi sačuvali postojeće djelatnosti u prihvatljivoj organizacijskoj formi. U tom smislu je i formiranje dviju službi Internističkih i kirurških koje objedinjavaju sadašnje internističke djelatnosti, odnosno kirurške, ali samo u smislu koordinacije i racionalnije organizacije, ne dirajući samostalnost istih.

Koje bi se službe gasile?

To su one službe koje imaju manje od deset kreveta. Imamo takvih službi,  iako one rade, a među njima su djelatnosti koje imaju popunjenost do 95 posto. Nadam se da će se taj dio kriterija za dobivanje statusa odjela promijeniti.Masterplanom je spominjano funkcionalno spajanje kninske i šibenske bolnice, odnosno suradnja sličnih ustanova, a hoće li se kroz to funkcionalno spajanje rješavati situacije gdje bi netko izgubio status odjela, nadam se ne. Mislim da to ne bi bilo dobro i da ne bi bilo u cilju održavanja postojeće kvalitete.

Je li ovim trenucima sanacije bolnice, nerealno očekivati da se paralelno radi i na projektu nove bolnice u prostoru bivše vojarne Bribirskih knezova?

ante zupanovic3

O novoj bolnici govori se već preko 20 godina, ali ono što lokalna zajednica mora napraviti jest osigurati prostor. A vjerujte mi, ne znam hoću li biti živ, valjda hoću, sigurno za jedno 15 godina nećemo biti u stanju to napraviti. Stoga se treba osloniti na ono što imamo i postojeće prostore staviti u funkciju, primjereno uređenog prostora. Osim ulaganja koje sam ranije spomenuo, treba reći i kako je prostor urologije u izuzetno lošem i neprimjerenom stanju, te je potrebno hitno intervenirati. Stoga ove godine ulažemo 500 tisuća kuna u uređenje tog prostora, radovi započinju ovaj tjedan i trajat će 90 dana. Nadamo se da ćemo rad osoblja i boravak bolesnika na uređenom odjelu učiniti ugodnijim i prihvatljivijim.  Smatram da u roku dvije godine sve nabrojene projekte možemo zaokružiti, uređenje dvokatnice i novu hemodijalizu. U razgovorima za dijalizu su ljudi koji inače rade s tim, mislim da je svakom građaninu svejedno s kim će bolnica surađivati, važno mu je da dobije kvalitetnu uslugu. Stoga, zašto to ne napraviti u suradnji s privatnicima? Uostalom to je jedina šansa da se dijaliza u kratkom vremenu riješi i onda bi imali definiran standard. Dugoročno, mislim da se urologija može vratiti na kirurgiju kada iz nje iz nje izađe  traumatologija.

Što je s odjelom ginekologije?

Konačno uređenje nije problem, već je problem iskorištenosti kapaciteta. Neki od odjela nisu dovoljno iskorišteni i to će se u suradnji sa voditeljima djelatnosti morat staviti u prihvatljive okvire. Ginekologija će se raditi malo-pomalo u skladu sa mogućnostima.

Sada kada pogledate unatrag, biste li prihvatili mjesto sanacijskog upravitelja?

Što god radim pitaju me ‘što ti to treba’. Moji motivi su drugačiji. Kada sam prihvatio kandidaturu za mjesto gradonačelnika moj motiv bio je moj Šibenik. Ne znam hoćete li mi vjerovati, imao sam puno više posla koji sam volio raditi, doduše i dalje sam ostao u tome što se tiče Liječničke komore i Olimpijskog odbora, ali moram reći da su mi primanja bila veća nego gradonačelnička( ne po osnovu tih poslova koje su volonterskog karaktera). Isti motivi su i ovdje. Cijeli sam život u zdravstvu i smatrao sam da mogu nešto napraviti s obzirom na odnose koje imam s ljudima,u zdravstvu, u vlasti, u komori… Moj kapital su dobri odnosi s ljudima. Mislim da mogu napraviti u ovoj krizi nešto da pokušamo sačuvati bolnicu jer jednom kad nešto zatvorite,odnosno izgubite, teško je vratiti. Želim graditi,reorganizirat, a ne želim rušiti i ne vjerujem da će se to događati.

Imate li ambicije za ponovnu gradonačelničku kandidaturu?

Nemam niti ne razmišljam o tome. I onda kada sam išao, konzultirao sam se sa svojom obitelji, na koncu konca imam i godina i vrijeme mogu utrošiti na nešto drugo. Plus toga, za sve ovo vrijeme pa i sad osjećam se kao vanzemaljac za ono što se događa,  mislim da niti Hrvatska ni lokalna sredina to ne zaslužuje. Ta nesretna politika kada vam se miješa tamo gdje struka mora biti odlučujuća, to nije dobro, takav je moj način razmišljanja i u gradu i ovdje je, ne znam niti me interesira kojoj opciji pripadaju šefovi odjela i glavne sestre. Meni je važno da ljudi s kojima sam ovdje neposredno vezan i okružen znaju raditi.

Jeste li zato za sobom u bolnicu povukli bivšu gradsku pročelnicu za financije Kseniju Slavicu?

Pa jest, mogu vam otvoreno reći da Ksenija nije došla ja bih otišao. Moj i njezin način razmišljanja nije improvizacija. Ovdje ima jako puno posla, a mi smo i zahvaljujući i njoj, jer zna posao, napravili značajne iskorake.

NISAM ZADOVOLJAN AKTUALNOM VLASTI

Možete li mi prokomentirati godinu dana mandata aktualne gradske vlasti?

Nisam zadovoljan zbog niza stvari. Nisam zadovoljan kod zapošljavanja mislim da su zaposlili dosta ljudi, neke stvari se dobro ne rade, a vidim da je Grad u financijskim problemima. Nismo zadovoljni komunalnom naknadom jer je njezino povećanje donijelo velike probleme gospodarstvenicima i tvrtkama. Nisam zadovoljan jer će sada biti skoro 2,5 godine da je prošlo kada sam potpisao ugovor s EBRD-om za kolektor za istočni dio grada, a radovi nisu počeli. Mi izdvajamo za taj projekt sredstva i to dvije kune po kubiku i mislim da se to treba korigirati nakon što je Vlada uvela naknadu od 1,5 kn za sve potrošače. Žao mi je i što se neke stvari nisu napravile, poput popločavanja prostora ispod katedrale ili rotora…

ODLAZAK LIJEČNIKA

Budući da cijela Hrvatska pati od odlijeva liječnika, postoje li isti problemi i u šibenskoj bolnici?

Koliko znam, iz OB Šibenik nije nitko otišao, od bivših šibenskih liječnika, otišli su njih dvoje. Samo i oni su u takvim godinama, djeca su samostalna, da su to sebi mogli dozvoliti. Neke struke su tražene, anesteziolozi, ali to još uvijek nije toliko zabrinjavajuće u Hrvatskoj

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.