Intervju s Borisom Miloševićem (SDSS) posljednjim na listi ‘Hrvatska raste’ u IX izbornoj jedinici

Ovogodišnji izbori za Sabor donose sa sobom neke novine u odnosu na prijašnje parlamentarne izbore, među kojima je i mogućnost preferencijalnoga glasanja. Tu će mogućnost pokušati iskoristiti i Samostalna demokratska srpska stranka, čiji će kandidat Boris Milošević, pomoćnik ministra uprave, svoj ulazak u Sabor nastojati izboriti tim putem, na koalicijskoj listi ‘Hrvatska raste’ u IX izbornoj jedinici.

Prenosimo intervju koji je Milošević dao za Novosti.

Što je Ministarstvo uprave uradilo u ovom mandatu za boljitak svih građana, pa tako i srpske zajednice?

Jedan od važnijih koraka prema uređenju stanja u državi bilo je sređivanje popisa birača, što se, iako je bilo gorući problem, dugo nije rješavalo. U tu je svrhu donesen Zakon o registru birača koji je onemogućio glasanje ‘mrtvih birača’, koji su bili problem pogotovo u inozemstvu, s obzirom na to da nam druge države nisu dužne dojavljivati smrt naših državljana; ako to iz nekog razloga ne bi učinila rodbina, taj podatak ne bi bio upisan u državne evidencije, pa bi osoba ostala na popisu, što se dosad često zloupotrebljavalo. Zakonom je uspostavljen registar birača u koji su upisani svi punoljetni hrvatski državljani: za svake izbore, pa tako i predstojeće parlamentarne, radi se popis birača isključivo za njih, a u njega ulaze svi koji imaju važeću hrvatsku osobnu iskaznicu ili su se registrirali na zakonski propisan način. Pozitivna u tom zakonskom rješenju je činjenica da birači, pa i ako nemaju važeću osobnu iskaznicu (koju sad mogu dobiti i hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, što podrazumijeva da i nisu na biračkom popisu), mogu glasati pojave li se na biračkom mjestu, čim se provjeri jesu li u registru birača. Na taj način nitko neće biti zakinut u ostvarivanju svoga biračkog prava. Smisao registra birača je da birači budu evidentirani prema svom stvarnom mjestu prebivanja i da tako ostvare svoje biračko pravo. SDSS je dvaput pokušavao osvojiti mandat u IX. izbornoj jedinici na tzv. građanskoj listi, ali neuspješno. Uz koaliciju ‘Hrvatska raste’ sada imamo realne izglede da taj mandat konačno dobijemo. Računamo na tradicionalno biračko tijelo SDSS-a u ruralnim sredinama, ali i na dio birača srpske nacionalnosti u gradovima, kao i birače lijeve provenijencije.Od ostalih stvari ostvarenih u mandatu istakao bih odličan projekt e-Građani, kojim se omogućuje pristup elektroničkim uslugama javne uprave. Putem tog sustava možemo zatražiti elektroničke izvode iz matične knjige rođenih, vjenčanih ili knjige državljana, elektroničku radnu knjižicu, provjeriti uplaćene doprinose u drugi stup mirovinskog osiguranja, poreznu knjigovodstvenu karticu i drugo. Cilj je uključiti i sve ostale elektroničke usluge koje se trenutačno pružaju građanima putem različitih internetskih stranica, od lokalne samouprave preko županija do državnih institucija. Želio bih napomenuti i da se svi korisnici sustava e-Građani koji na dan izbora neće biti u svom mjestu prebivališta mogu putem njega brzo i jednostavno privremeno upisati u mjesto gdje će biti na izborni dan. Povrh svega, pokrećemo i e-Poslovanje za poduzetnike.

Važan iskorak u pogledu poštivanja ljudskih prava i nediskriminacije je donošenje Zakona o registriranom partnerstvu, kojim se izjednačuju prava LGBT osoba i njihovih obitelji sa svim ostalim građanima. Kao važan istaknuo bih i Zakon o lokalnim izborima, donesen u ovom mandatu, čime je omogućena potpuna provedba članka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim im se jamči pravo na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle općina, gradova i županija. Tako nakon lokalnih izbora 2013., kada je Zakon primijenjen prvi put, imamo potpunu političku zastupljenost svih nacionalnih manjina, kako je to propisano Ustavnim zakonom. Spomenuo bih i činjenicu da je u potpunosti pripremljen projekt ‘Potpora učinkovitoj provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina’, koji će se financirati evropskim novcem, a omogućit će neusporedivo kvalitetnije praćenje provedbe Ustavnog zakona i stanje prava nacionalnih manjina, ponajprije na lokalnoj razini. Projekt bi trebao krenuti početkom sljedeće godine.
Nova izborna šansa

A što je učinjeno u vezi ostvarivanja manjinskih prava, pogotovo upotrebe službenog jezika i pisma?

Tu je napravljen iskorak u odnosu na prethodno razdoblje. Spomenuo sam već Zakon o lokalnim izborima, kojim je napokon u potpunosti osigurana politička zastupljenost manjina na lokalnoj razini, što se možda danas ne čini nekim postignućem, no moramo znati da je to 2009. i 2010. bio velik problem, jer niz općina, gradova i županija nije imao usklađen statut i osiguranu političku zastupljenost manjina. To je tada bio golem problem, pa smo, kako bi se zastupljenost manjina ipak održala, imali čak 78 dopunskih izbora u isto toliko općina, gradova i županija. Zakonom o lokalnim izborima to je sada riješeno.
Fokus na primjenu prava na službenu i ravnopravnu uporabu jezika i pisma nastao je nakon objave popisa stanovništva 2011., kada je utvrđeno da Vukovar ispunjava zakonski kriterij o udjelu najmanje trećine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu neke jedinice lokalne samouprave. Iako, pored Vukovara, još ima lokalnih jedinica koje svoje statute nisu uskladile sa zakonom, napredak je postignut: sada ih je ipak manje, a i u samoj primjeni je napravljen iskorak, s obzirom na to da je država u većem dijelu ispunila svoje obveze, pa su ona državna tijela koja su to bila dužna učiniti svoje nazivne ploče ispisala i na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine. No unatoč ostvarenom napretku potrebno je dovršiti posao, a projekt koji se planira započeti sljedeće godine trebao bi to olakšati.

Koliko je Ministarstvo imalo uspjeha u borbi za preimenovanje onih ulica čiji su nazivi vezani uz NDH, oko čega se političari godinama natežu, a do danas nije riješeno?

Ministarstvo je potkraj 2013. reagiralo na sramotni naziv ulice u selu Slatinskom Drenovcu, Općina Čačinci: ta se ulica još od 1997. zvala Ulicom 10. travnja, u spomen na dan kada je 1941. proglašena Pavelićeva Nezavisna Država Hrvatska. Odluku o imenovanju ulice koju je donijelo tamošnje općinsko vijeće smo obustavili, jer je svako veličanje NDH u suprotnosti s vrijednostima i načelima uređenima osnovama Ustava RH, kao i ustavnim i pravnim poretkom. Ministarstvo je potom predložilo Vladi da Ustavnom sudu podnese zahtjev za ocjenu suglasnosti navedene odluke s Ustavom i zakonom, što je ona i učinila. Nažalost, te ocjene Ustavnog suda još nema, a o sudskoj praksi i odluci ovisi i naše postupanje vezano uz ulice nazvane po Mili Budaku, o kojima smo također prikupili podatke.

Po čemu se ovi izbori razlikuju od prijašnjih i hoće li preferencijalno glasanje unijeti veću zbrku među birače?

Ovi se parlamentarni izbori definitivno razlikuju po tome što su prvi na kojima građani mogu zaokružiti nekog od kandidata, što je na izborima za Evropski parlament bilo moguće i 2013. i 2014. godine. Ne očekujem zbrku, samo velike glasačke listiće. Malverzacije sada nisu moguće. Osoba koja dobije potvrdu za glasanje privremeno se ispisuje sa svoga biračkog mjesta, a tu potvrdu mora priložiti i ostaviti ondje gdje će ostvariti svoje biračko pravo, što znači da po povratku u svoje mjesto ne bi mogla još jednom glasati.

Kako je dogovoreno uvrštavanje na listu na čelu sa SDP-om u IX. izbornoj jedinici?

Dogovor je postignut razgovorom vrha SDP-a i SDSS-a, stranaka koje surađuju u četiri godine mandata ove Vlade. Nije ovo prva takva suradnja: prisjetimo se izbora za Evropski parlament, kada je Milorad Pupovac bio kandidat na listi koju je predvodio SDP. SDSS je dvaput pokušavao osvojiti mandat u IX. izbornoj jedinici na tzv. građanskoj listi, ali neuspješno, izborni je prag bio nedohvatljiv. Uz koaliciju ‘Hrvatska raste’ sada to ponovno pokušavamo, uz realne izglede da taj četvrti mandat konačno i dobijemo. Računamo ponajprije na tradicionalno biračko tijelo SDSS-a u ruralnim sredinama, ali ovo je prilika da dopremo i do birača srpske nacionalnosti u gradovima, koji su se možda radi okoline ustručavali uzeti tzv. manjinski listić, kao i birača lijeve provenijencije, koji bi mogli prepoznati naše zalaganje za društvo bez mržnje, diskriminacije i siromaštva.

Kakva je zapravo osobna karta srpske zajednice u toj izbornoj jedinici?

Što se tiče nedavnih istupa u kojima se, u kontekstu izbjegličke krize, napadala Srbija, ne mogu pozdraviti retoriku koja je podizala tenzije na obje strane; šteta što je do blokade granice uopće došlo. Svima je jasno da je izbjeglička kriza zapravo svjetski problem koji nadilazi moći i Hrvatske i Srbije. Riječ je izbornoj jedinici koja obuhvaća velik prostor Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije te manji dio Splitsko-dalmatinske županije. Ta izborna jedinica ima ukupno oko 400.000 birača, od čega se oko 30.000 izjašnjava kao pripadnici srpske nacionalnosti. Veći dio građana srpske nacionalnosti naseljen je u ruralnim dijelovima zaleđa, na području koje je bilo obuhvaćeno ratom, stoga se i dio problema koji ih muče vuče još od devedesetih. Problemi su brojni, od onih klasičnih povratničkih, među kojima je i nevjerojatna činjenica da neka naselja još nemaju struju, do visoke stope nezaposlenosti, iseljavanja, loše demografske strukture, nepostojanja privrede, dakle jedne općenito vrlo loše situacije, koja je ratom samo pogoršana.

Oživljavanje ruralnih krajeva

Zašto glasati za SDSS, odnosno koaliciju ‘Hrvatska raste’?

Građani su od ove Vlade očekivali velike društvene promjene i brz izlazak iz ekonomske krize, no euforiju je vrlo brzo zamijenila realnost. Nažalost, kriza je potrajala i reforme nisu išle željenom dubinom i brzinom. Ali moramo biti objektivni – nitko ne može osporiti činjenicu da je napravljen red u državi i da je učinjen pomak. Rezultati na ekonomskom polju možda nisu spektakularni, no posljednju su godinu trendovi pozitivni, s jasnim prognozama da će se tako i nastaviti. Zašto onda mijenjati smjer? Bolji i kvalitetniji život je nešto što je građanima najbitnije.
Što se tiče nedavnih istupa u kojima se, u kontekstu izbjegličke krize, napadala Srbija, ne mogu pozdraviti retoriku koja je podizala tenzije na obje strane; šteta što je do blokade granice uopće došlo. Svima je jasno da je izbjeglička kriza zapravo svjetski problem koji nadilazi moći i Hrvatske i Srbije, premda je nekoliko dana bio pretvoren u međudržavni problem, koji je prijetio eskalacijom. Dobro je što je ta situacija kratko potrajala i mislim da neće ostaviti neke posljedice, posebice stoga što je sama izbjeglička kriza nepredvidiva i vrlo dinamična, pa se svakih nekoliko dana nameću neka nova događanja.
Kako ocjenjujete rad zastupnika SDSS-a u Saboru, ali i rad stranke u županijama, gradovima i općinama?

Zastupnici su svoj mandat odradili više nego korektno i u skladu s mogućnostima. Bili su prisutni i prepoznatljivi i u široj javnosti i u samoj zajednici, namećući ne samo manjinske teme nego i one od općeg značenja. Moramo biti realni u procjeni njihova utjecaja – oni nisu svemogući, a u zastupanju svojih stavova bili su čvrsti, čak i po cijenu prekida suradnje s Vladom. Podsjećam i na to da jednom nisu glasali za proračun. Budući da za mnoge projekte i inicijative za koje su se zalagali zbog ekonomske krize nije bilo novca, u idućem mandatu prioritet trebaju biti mjere koje će ići prema oživljavanju ruralnih povratničkih krajeva. U odnosu na rad stranke, vidljiv je trud da se u to uključi što više žena i mladih, što je pohvalno i smatram da u tom smjeru treba ići još dalje. Kako bi bila vitalna, stranka se mora pomladiti, obnoviti i privući kvalitetne kadrove. Inače će polagano odumirati.

Tijekom ovog mandata govorilo se o reorganizaciji jedinica lokalne i regionalne samouprave, da bi se s time prestalo. Je li reorganizacija izvediva u nekom narednom mandatu?

Činjenica je da se stalno govori o reformi lokalne samouprave i o potrebi takve reorganizacije. Većina je suglasna da treba nešto promijeniti, ali nema konsenzusa oko modela i obima reforme. A konsenzus oko reforme lokalne samouprave je ključan, jer se njome zadire u ustroj države i riječ je o poslu koji može potrajati dva ili više mandata. U ovom je trenutku teško reći hoće li do teritorijalne reorganizacije i smanjenja broja općina doista doći. Uvjeren sam da će reforma lokalne samouprave biti sprovedena, ali ne mogu procijeniti u kojem obimu.
Potencijale imamo, a ljude možemo privući samo razvojem

Čime ćete se baviti kada uđete u Sabor?

Postanem li saborski zastupnik davat ću se sto posto, kao i u svakom poslu dosad. Koristit ću iskustva koja sam stekao na dosadašnjim poslovima, a prioritet će mi biti moja biračka baza i njezini problemi. Moram podsjetiti da sam nekoliko godina radio na pružanju besplatne pravne pomoći na području Dalmacije i dobro sam upoznat s problemima ljudi toga kraja. Svakako moramo pronaći načina da oživimo to područje koje ima goleme potencijale. Pogledajmo samo unutrašnjost Istre, kako se razvila. Recepti postoje, potencijale imamo, a najviše nam, nažalost, nedostaje ljudi, koje možemo privući samo razvojem.

IZVOR: Novosti

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.