Božićni običaji diljem svijeta: Poklone nosi babuška, koza…

Velika Britanija – Merry Christmas

Pripreme za Božić počinju s hranom, naravno, slanjem božićnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape vješaju na rubove kreveta ili na dimnjak gdje im Djed Božićnjak ostavlja darove.

Božić započinje otvaranjem darova te ručkom nakon kojeg se putem televizije prati govor kraljevske obitelji. Popodne se posjećuju susjedi i rodbina. Za vrijeme božićne večere običaj je posluživanje božićnog pudinga najčešće od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem) u kojima se nalazi neko ”blago”.

Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Covent Gardenu sam Djed Božićnjak (Father Christmas) pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar Square nalazi se prekrasan bor i, dakako, imela.

Francuska – Joyeux Noel

Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise s drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se međusobno daruju na Novu godinu.

Crkve svojim zvonima sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale prikazuje se Kristovo rođenje.

Gotovo svaki dom ima jaslice, oko kojih se zapravo vrti cijelo božićno slavlje. Jaslice sadrže glinene figurice tzv. santos, koje se u prosincu prodaju na božićnim sajmovima u Marseillu i Aixu. Figurice osim što prikazuju svetu obitelj i pastire često prikazuju i obrtnike, ribare, seljake.

Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme Le reveillon, vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak. Glavno jelo varira o regionalnim kulinarskim tradicijama, pa se u Alsace servira guska, u Burgundiji purica s kestenima, dok Parižani slave uz kamenice i paštetu od guščje ili pačje jetre (pat de foie gras).

 

Nakon večere, kada obitelj odlazi u krevet, hranu ostavljaju na stolu u slučaju da se pojavi Djevica Marija.

Božićna jelka proizvod je Francuza, prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća. Godine 1840. vojvotkinja od Orleansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

Italija – Buone Natale

Božićno vrijeme traje tri tjedna, a počinje osam dana prije Božića uključujući i Božić, a poznato je kao devetnica (Novena). Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri te pjevajući božićne pjesme za što dobivaju novac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojem dominira panettone – torta/kruh dugoljastog oblika.

Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelou u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji. Na Božić u podne, Papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu.

Badnja večer naziva se cenone, a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Božićni ručak sastoji se od Torttelini in Brodo, juhe s punjenom tjesteninom te caponeom, kuhanim ili pečenim pijetlom.

Darovi se potom izvlače iz tzv. urne sudbine u kojem se uvijek nalazi jedan dar za svakog. Dok u drugim dijelovima Italije, djeca svoje poklone mogu otvoriti tek 6. siječnja, na Tri kralja. Prema tradiciji, darove donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle. La Befana je trebala posjetiti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i luta od tada ostavljajući darove u svakoj kući s djecom u slučaju da je Isus tamo. Spušta se niz dimnjak te dobroj djeci ostavlja darove u čarapama i cipelama, a zločestoj ugljen.

Švedska – God Jul

Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13. prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa kćer u obitelji obuće bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje s kavom i Lucijinim kruhom.

Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce te ga ukrašavaju često s jabukama, švedskim zastavama, patuljcima s crvenim kapicama i ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za badnju večer, te postavljaju darovi ispod božićnog drvca. Jede se knäck, tvrdi bomboni punjeni bademima, pepparkakor, paprenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza  a pije se Julmust, švedski sirup koji se može kupiti samo u vrijeme Božića i zbog kojeg pada prodaja Coca-Cole u božićno vrijeme u Švedskoj.

Badnja večer naziva se Julafton, a priprema se kao smorgasbord odnosno poznati švedski stol, poslužuje se božićna šunka (julskinka), svinjske nožice, sušeni bakalar (lutfisk), razne slastice.

Na sam Božić proslava počinje doručkom i kašom od riže s cimetom. Točno u 15 sati obitelj se okuplja ispred TV-a te zajedno gledaju crtiće i to Paju Patka, tradicija koja traje još od 60-ih godina. Jedu se razna tradicionalna jela: mesne okruglice, malene kobasice, Janson’s Frestelse (krumpir, haringa, vrhnje), dimljena jegulja itd. Nakon večere otvaraju se darovi.

Šveđani kao i ostali narodi danas vjeruju u Djeda Božićnjaka odnosno Tomte kako ga Šveđani nazivaju, međutim stara legenda kaže da darove donosi božićna koza – Julbock – koza koju je navodno koristio Tor (stari bog) za prijevoz.

Japan – Merikurisumasu

Samo jedan posto Japanaca vjeruje u Krista, ali većina njih ukrašava svoje domove i dućane. Međutim, u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Oni zapravo uživaju u darivanju.

Djed Božićnjak je zapravo budistički redovnik, Hotei-osho koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj strani glave pa se djeca trude biti dobra. Neka djeca ne vole Hotei-osho pa oni vjeruju da ih daruje Santa koji dolazi na sobovima s crvenim nosevima.

U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale pogotovo za one bolesne u bolnicama.

Indija – Mērī krisamasa

Kršćani u Indiji ukrašavaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve. Daruju članove obitelji, a siromašnim ljudima daju napojnicu.

Rusija – Pozdrevlyayu s praznikom Rozhdestva

U Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime. Međutim, tradicijski ruski Božić slavi se moleći čak 39 dana, do 6. siječnja, tada počinje večera u 12 sljedova u čast na 12 apostola – riba, juha od cikle ili boršč, kupus punjen prosom, kuhano sušeno voće, itd.

Na Božić se pjevaju pjesme i ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene božićnim drvcem – Yelka, te cvijećem i šarenim žaruljicama. Božićna večera najčešće se sastoji od guske i odojka.

Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli darove djeci. Njezino ime u prijevodu znači baka, a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa s mudracem zbog hladnog vremena. Međutim, požalila je i krenula za njim s punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke.

Vjeruju da ih daruje i Sjeguroška ili Snježna žena te Djed Božićnjak kojeg nazivaju Tatica Mraz, a njega ne prate sobovi već djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme.

Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. U Rusiji je 25. prosinac  uobičajeni radni dan, dok se 31. prosinca slavi. Tada se na trgovima podižu okićeni borovi i često se slavi na otvorenom.

Australija – Merry Christmas

Božić u ljeti, Božić na 30 Celzijevih stupnjeva! Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje. Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ako ostaju doma vesele se uz bazen ili igrajući kriket.

Jedu se tradicionalna jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva. U zlatno doba Australije u puding se stavljao maleni grumen zlata. I danas puding sadrži iznenađenje, ali ne zlatno.

Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Tradicija je to koja je započela 1937. godine, a održala se i danas i u ostalim australskim gradovima.

Sve se ukrašava s Christmas Bushom, australskom izvornom biljkom s malenim crvenim cvjetićima.

Egipat – Milad Majid

Većina Egipćana su muslimani pa ne slave Božić, međutim egipatski kršćanski Kopti Božić slave 7. siječnja. Advent traje 40 dana tijekom kojeg poste, ne jedu meso, perad i mliječne proizvode, dok neki poste samo zadnji tjedan adventa.

Uoči Božića svi idu u crkvu u potpuno novoj odjeći. Božićna misa završava u ponoć kada Egipćani odlaze svojim domovima gdje ih čeka fatta, božićni obrok sastavljen od kruha, riže, češnjaka i kuhanog mesa.

Na božićno jutro posjećuju se susjedi i rodbina kojima poklanjaju kaik (vrsta kolača), koji se jede uz piće shortbat.

Iran (Perzija) – Christmas mobarak

Božić je u Iranu poznat kao Mala gozba. Prvih 25 dana u prosincu provodi se veliki post, što znači da se ne jedu meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i sudjelovanja na misama. Post završava na Badnjak.

Na sam Božić, prije zore Iranci odlaze na misu kako bi se pričestili i time prekinuli post. Nakon posta slijedi gozba s pilećim gulašom koji se kuha u velikim količinama i traje nekoliko dana.

Iranska djeca dobivaju novu odjeću koju ponosno nose za vrijeme božićnog tjedna.

SAD – Merry Christmas

Lik Djeda Božićnjaka rođen je u SAD-u 1860-ih godina. Ime Santa Claus došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. godine. Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu, letio u vagonu, ali bez sobova i nije imao crveno odijelo niti je živio na sjevernom polu, ali je donosio darove djeci. Tek 1863. godine pojavljuje se ime Djed Božićnjak (Santa Claus) koji ima crveno odijelo, saonice i sobove.

U SAD-u Djed Božićnjak ima dva doma:

  • Torrington, Connecticut – odakle Djed Božićnjak i njegovi pomoćnici šalju darove
  • Wilmington, New York – gdje se nalazi selo Djeda Božićnjaka i njegovih sobova

Većina Amerikanaca Božić slavi izmjenjivanjem darova te posjećivanjem obitelji. Kuće su ukrašene električnim lampicama i imelama. Tradicionalna božićna večera sastoji se od pečene purice, guske, patke ili šunke s povrćem i umacima, a za desert se jedu puding i razne pite.

Božićni običaji se razlikuju u saveznim državama SAD-a.

  • Aljaska – djeca od vrata do vrata nose zvijezdu na stupu i pjevaju božićne pjesme. Vrata su često ukrašena ananasima.
  • Washington – veliko ukrašeno drvce puno lampica pali predsjednik pritiskom na gumb.
  • Boston – poznate su svečanosti pjevanja božićnih pjesama.
  • New Orleans – ulicama paradira golemi vol rogova ukrašenih s božikovinom i crvenim vrpcama.
  • Arizona – zadržao se meksički običaj Las Posadas, igra traženja smještaja za Mariju i Josipa. Obitelji posjećuju jedne druge i odigravaju dramsku izvedbu te time pregledavaju jaslice postavljene u kući.
  • Havaji – Božić počinje dolaskom broda s božićnim drvcima, istim brodom dolazi i Djed Božićnjak.
  • Kalifornija – Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje.
  • Kolorado – ogromna zvijezda postavlja se na vrh planine pa se vidi kilometrima kako svijetli.
  • Philadelphia – Mummers Parade – cjelodnevna zabava s bendovima i plesačima.
  • izvor:24sata

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.