FAZE TUGOVANJA
1. Poricanje
2. Ljutnja
3. Potištenost
4. Prihvaćanje
5. Prilagođavanje situaciji i reintegracija
Ne prolaze svi ljudi kroz sve faze i ponekad one ne odlaze u ovom redoslijedu jer je tuga nepredvidiva i individualna. Ono što morate zapamtiti jest da je normalno osjećati sve ove emocije i ne postoji fiksno određeno vrijeme unutar kojeg će one nestati.
Najteži periodi s vremenom će postati manje intenzivni i kraći, ali sasvim je uobičajeno da godinama nakon gubitka osjetimo snažnu tugu, pogotovo u trenucima koje smo željeli podijeliti s voljenom osobom.
‘SIMPTOMI’ TUGOVANJA
Krivnja i ljutnja. Stručnjaci upozoravaju da je olakšanje nakon smrti osobe koja se dugo borila protiv teške bolesti normalna emocija, ali mnogi ljudi osjećaju krivnju ako ih obuzmu takve emocije. U slučaju nenadane i iznenadne smrti obuzima nas velika ljutnja, često mislimo da smo je nekako mogli spriječiti iako to realno nije bilo moguće.
Strah. Gubitak voljene osobe može aktivirati puno briga i strahova, možemo osjećati strepnju, bespomoćnost i nesigurnost. Sve to ponekad dovodi i do napada panike, a često preispitujemo i svoj život tj. smrtnost.
Fizičke promjene. Iako je tugovanje emocionalni proces, često uključuje fizičke tj. zdravstvene probleme poput umora, smanjenog imuniteta, gubitka kilograma ili naglog debljanja, mučnine, bolova i nesanice.
KAKO TUGOVATI
1. Pronađite potporu. Okrenite se prijateljima ili članovima obitelji i nemojte ih izbjegavati jer je vam treba potpora bez obzira na to što možda mislite da ćete sve izdržati sami.
Ljudi često žele pomoći u takvim situacijama, ali ne znaju kako stoga otvoreno recite što vam treba – samo razgovor ili rame za plakanje. Potražite duhovnu utjehu ako slijedite religijske tradicije. Duhovni rituali poput molitve koji vam inače puno znače sada vam mogu pružiti veliku utjehu.
2. Brinite se za sebe. Nakon smrti voljene osobe više nego ikad moramo brinuti o sebi jer veliki emotivni stres može narušiti naše zdravlje. Uz fizičko, brinite se i za psihičko zdravlje jer su tijelo i um povezani. Pokušajte dovoljno spavati i pravovremeno jesti kako ne biste izgubili fizičku snagu. Izbjegavajte lijekove koji će vam trenutno podići raspoloženje i nakon prestanka djelovanja vratiti vas u depresivno stanje.
3. Pripremite se za ‘okidače’ tuge. Blagdani, rođendani, godišnjice, obljetnice – sve su to situacije koje će probuditi uspomene i osjećaje. Budite spremni za te ‘udarce’ i znajte da je normalno biti tužan u tim prigodama. Razgovarajte s ljudima s kojima ćete ih podijeliti i nemojte skrivati kako se osjećate.
4. Izrazite svoju tugu. Voljenu osobu nećete zaboraviti i nitko to ne traži od vas. Dapače, prisjećajte se svih lijepih trenutaka koje ste proveli zajedno. Tugu možete izraziti na mnogo načina.
Zapišite svoje misli u dnevnik, napišite voljenim osobama pismo i recite sve što niste stigli, napravite foto album koji će slaviti njihove živote ili se uključite u neku organizaciju koja im je bila važna i na taj način nastavite djelovati u njihovo ime.
RAZLIKA IZMEĐU TUGOVANJA I DEPRESIJE
Ova dva stanja su po prirodi slična, ali kod depresije osjećaj praznine i očaja ne prestaje. Također se razlikuje od tugovanja po intenzivnom osjećaju krivnje i beznađa i čestim suicidalnim mislima.
Nikada se nemojte sramiti potražiti stručnu pomoć, pogotovo ako:
– mislite da vaš život više nema smisla
– tjednima se osjećate se odvojeno od svijeta
– ne možete obavljati svakodnevne aktivnosti
Izvor: Zadovoljna.hr
