Kako je sve nastalo: Deset zanimljivosti koje će vam otkriti sve tajne Božića

Božić je nezaobilazni blagdan našeg podneblja. No, jeste li se ikada pitali kako je sve uopće nastalo, zašto se slavi baš 25. prosinca i odakle tradicija kićenja drvca? Kako je nastao Djed Božićnjak u obliku u kakvom ga danas poznajemo i kakve veze ima s time Nizozemska?

Evo odgovora.

1. Prije svega, Božić se nije uvijek slavio 25. prosinca. Štoviše, nije se uopće slavio do 3. stoljeća. Dakako, u samoJ Bibliji, u dijelu koje govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, a mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen na proljeće.

No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Satruna. Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna.

Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama.

2. Prvi božićni sajam bio je otvoren u 16. stoljeću u bavarskom mjestu Nurenberg. Davne 1570. na tom se sajmu na štandovima prodavala hrana i piće, a s godinama su sajmovi na germanskom području, poznati kao Christkindlmarkts, proširili čitavom Europom, a potom i Sjedinjenim Američkim Državama.

U posljednjih desetak godina vrlo su popularni i u Hrvatskoj te si brojni naši gradovi svake godine postavljaju sve višu ljestvicu i imaju vrlo raznoliku blagdansku ponudu.

3. Prvo kićenje drvca kakvo danas poznajemo zabilježeno je oko 1600. godine u njemačkom Porajnju odatle se proširio čitavim kršćanskim svijetom. Smatra se da su Germani inspiraciju pronašli u antičkim vjerovanjima.

Zimzeleno drvo u njihovu je svijetu simboliziralo plodnost, a grane su kitili svijećama kako bi si osigurali dobar urod i odbili zle sile.

Njemački princ Albert predstavio je tradiciju kićenja drvca svojoj supruzi, engleskoj kraljici Viktoriji i tada se tradicija počela širiti svijetom. Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu.

4. U našim se krajevima nekoć umjesto božićnog drvca u kuću dan prije Božića unosio badnjak odnosno drvo prema kojem je taj dan i dobio ime. Uz taj su dan vezani mnogi folklorni običaji poput pjesama, unošenja slame u kuću, posta, stavljanja repe i novčanika ispod stolnjaka za plodnu novu godinu i brojnih drugih.

S vremenom su badnjak ili pokoju unesenu granu bora ili jele počela mijenjati čitava božićna drvca. Ona su se ukrašavala jabukama, orasima i neponovljivim salon bombonima, a na vrh se stavljala zvijezda repatica ili anđeo, referirajući se tako na betlehemska događanja, piše portal Zadovoljna.

5. I danas se često na boru nalaze ukrasi crvene i zlatne boje uz komplementarno zeleno drvce. No to nije slučajno. Naime, kako se smatra, sve su te boje vezane uz iskonsko značenje Božića. Crvena simbolizira Isusa i njegovu kasniju žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje.

6. Djed Božićnjak zapravo je nastao od ideje o svetom Nikoli. Naime, prema legendi, sveti Nikola iz mjesta Pataara, što je današnje područje Turske, bio je biskup, danas zaštitnik djece i žena, koji je sva svoja zemaljska dobra odlučio podijeliti onima koji nemaju ništa. Tijekom prosinca ih je darivao sitnicama poput voća.

Smatra se da je on umro 6. prosinca 343. godine, a s godinama se priča o njegovim djelima proširila čitavim svijetom.

Upravo je taj svetac imao važnu ulogu u Nizozemskoj u vrijeme reformacije. Kako pak njegovo ime na nizozemskom glasi Sinter Klass, s vremenom je postao Santa Claus u engleskom govornom području, što se danas prevodi kao Djed Božićnjak.

7. Upravo je lik Djeda Božićnjaka iskoristila kompanija Coca Cola, prva u povijesti koja je stavila njegov lik u promidžbene svrhe. Prilagodili su ga hladnom vremenu, osmislili njegov kostim koji je postao prepoznatljiv diljem svijeta te su svake godine nanovo osmišljavali božićne reklame za svoj proizvod s Djedicom u glavnoj ulozi.

U tome je najvažniju ulogu imao Haddon Sundblom, ilustrator koji je 1931. osmislio Djedicu kakvog danas poznajemo.

8. Omiljeni sob Djeda Božićnjaka, Rudolf, nastao je kako bi potaknuo djecu i roditelje na kupovanje božićnih bojanki šezdesetih godina 20. stoljeća. No nije imao crveni svjetleći nos.

Naime, u to se vrijeme crveni nos poistovjećivao s bolestima i alkoholiziranim stanjem, a kako je bojanka bila namijenjena djeci, tvrtka Montgomery Ward to je željela izbjeći pod svaku cijenu. Također su razmišljali o tome da ga nazovu Reginald ili Rollo.

9. Jedna od najpoznatijih i najprodavanijih božićnih priča svih vremena je “Božićna priča” (Christmas Carol) Charlesa Dickensa.

Priču koja prati škrtog starca Scroogea i tri duha koja ga vode kroz prošlost, sadašnjost i budućnost njegova života, Dickens je pisao nekoliko dana i to prema narudžbi, a glavni mu je cilj bio platiti dugove.

U njegovo je vrijeme temperatura zraka bila mnogo niža nego danas pa je redovito mogao iskusiti pravi bijeli Božić opisan u knjizi. Upravo je taj opis potaknuo i druge da pišu i govore o bijelom Božiću.

10. Jednom od najljepših tradicionalnih božićnih pjesama smatra se “Tiha noć, sveta noć”.

U originalu nazvana “Stille Nacht, heilige Nacht”, nastala je u malom mjestu Oberndorf kraj Salzburga 1818. Napisao ju je tamošnji svećenik Joseph Mohr, a prvi put ju je na sam Badnjak izveo tamošnji crkveni zbor.

Pjesma je 2011. godine uvrštena na UNESCO-ov popis zaštićene nematerijalne baštine, te je doživjela prijevode na brojne jezike diljem svijeta.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.