U parkiranom automobilu potrebno je 20 minuta da se temperatura podigne za 20°C. Ako je vanjska temperatura 40°C, u parkiranom autu će nakon sat vremena biti će 68°C. Prije nego što uđete u parkirani auto prozračite ga i rashladite. U automobilu nikako ne ostavljajte djecu i kućne ljubimce.
– Visoke temperature, kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, znatno pojačavaju rizik od pojave toplinskog udara. To je stanje koje nastaje uslijed prekomjerne izloženosti visokim temperaturama, kada termoregulacijski mehanizmi više ne uspijevaju održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Radi se o ozbiljnom stanju, koje u najtežim slučajevima može biti i životno ugrožavajuće. Posebno su opasni zatvoreni neklimatizirani, suncu izloženi prostori, primjerice parkirani automobili pa nisu rijetki slučajevi stradavanja u takvim situacijama, poglavito male djece – kaže Milan Mazalin, liječnik opće prakse i dodaje kako toplinski udar može nastupiti naglo.
Vodeći simptomi su glavobolja, vrtoglavica, pojačano znojenje, koje se zbog dehidracije može postepeno smanjiti.
– Koža je vruća, crvena, suha, ubrzava se frekvencija disanja i pulsa, koji prelazi 160 otkucaja u minuti. Kako popuštaju termoregulacijski mehanizmi, dolazi do porasta tjelesne temperature, koja ako prijeđe 40 stupnjeva, postaje vitalno ugrožavajuća te dolazi do oštećenja unutarnjih organa, prije svega mozga, što može dovesti do smrtnog ishoda – kaže Mazalin.
Posebno su osjetljivi kronični bolesnici, starije osobe, a prije svega djeca, čiji obrambeni mehanizmi nisu u potpunosti razvijeni i teže se nose s takvim ekstremnim situacijama.
Boravak na suncu treba izbjegavati u razdoblju od 10 do 17 sati. Pijte tekućinu redovito i sklonite se u najhladniju prostoriju u domu. Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu. Dječja kolica nikako ne smijete pokrivati tkaninama jer zbog nedostatnog strujanja zraka unutar kolica temperatura već za 10 minuta poraste za 15°C.
Dr. Mazalin napominje da ako dođe do toplinskog udara, treba što prije maknuti bolesnika iz takvog okruženja, rashladiti ga polijevanjem vode ili zamatanjem u vlažne obloge. Ako je pri svijesti potrebno je započeti nadoknadu tekućine, a ako nije ili povraća staviti ga u bočni položaj, te zatražiti liječničku pomoć.
– Čovjeka treba odmah premjestiti u hlad ili hladniji prostor, ukloniti s njega što više odjeće- Ako je bez svijesti, a diše, postaviti ga u bočni položaj, pozvati hitnu medicinsku službu, hladiti ga mokrim ručnicima sve dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°. Pokušajte stvoriti umjetni vjetar lepezom, novinama i slično – savjetuje Josipa Siroglavić, specijalizantica javnozdravstvene medicine iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Dodaje kako visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a – kronična opstrukcijske plućne bolesti i astme) te djecu.
– U tim situacijama disanje je otežano, dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Uz to, na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta – upozorava dr. Siroglavić.
Izvor: 24sata
