‘Nikada nisam stigao na vrijeme na posao, a stanujem prekoputa’

Koliko smo puta nekome rekli da je dobra osoba, ali da mu je mana neprestano kašnjenje? Jeste li u šali nekome rekli da ga treba – poslati po smrt?

Osječanin I. Š.  svaki je dan kasnio na posao bar tri minute.

“Ne mogu se sjetiti da sam ikada stigao na posao na vrijeme. Da stvar bude apsurdnija, stanovao sam točno prekoputa tvrtke u kojoj sam radio, mislim da od vrata do vrata nije bilo više od 50 metara”, priznaje kroz smijeh za Glas Slavonije.

Kaže, znao je sve prirediti dan ranije kako bi si stvorio preduvjete da ujutro samo obavi higijenu i odjene se, no ipak nije uspijevao.

Kašnjenje bez sankcija

“Bit će da sam ipak samo bio komotan. Naime, kad sam prešao raditi u drugu tvrtku, gdje su inzistirali na točnosti, više nisam kasnio. Međutim, na svojem sam prijašnjem poslu, priznajem, bio mnogo komotniji, vjerojatno zato što nikada nisam snosio ozbiljne sankcije zbog kašnjenja. Šef bi se eventualno izvikao na mene, ili mi je dao neki dodatni poslić, ali nikada mi nije skinuo s plaće, niti je ikada spomenuo otkaz. Zapravo jest, ali u šali”, ispričao I. Š.

Vjerojatno svatko od nas u svojoj radnoj okolini poznaje osobu koja kronično kasni. Prema istraživanju portala Moj posao, provedenom na više od 300 ispitanika, njih deset posto kasni na posao svakoga dana, a 39 posto samo u izvanrednim situacijama. Šest posto njih kasni i više od pola sata, a svojih 15 minuta “ukrade” 48 posto ispitanika.

Kašnjenja su namjerna

I dok bi netko pomislio da je riječ o bolesti, navici koje se teško riješiti, ugledna osječka psihologinja Mirjana Mozer kaže kako su kašnjenja – namjerna.

“Svakodnevno kašnjenje prati visoka razina stresa, jer onaj tko kasni zna da to nije dobro i da će zbog kašnjenja imati neugodnosti. Također, osoba prolazi kroz visok intenzitet negativnih emocija i kad se zbroje negativne strane kašnjenja, najbolje je preventivno se organizirati kako bismo stigli na vrijeme, ali i izbjegli negativnosti koje slijede. Dakako, tu je i prigovor poslodavca pa možemo zaključiti da dobra organizacija vremena nije viša matematika, i da se svatko može organizirati samo kad to želi i hoće”, upozorava psihologinja Mozer.

Kasne uvije isti

Dodaje kako nije rijetkost da na posao, ili negdje drugdje, kasne uvijek iste osobe, ali uz razne izgovore, od onoga da im je stao sat pa do gužve u prometu, ili iznenadnih zdravstvenih poteškoća, problema s djecom, kvarova u kući…

“Kašnjenje nije lijepa osobina i na neki način znači i nepoštivanje drugih osoba, odnosno kruga suradnika. Kašnjenje se gotovo uvijek može spriječiti, samo treba organizirati vrijeme tako da sve stignemo. No, nekome je draže kasniti, i pritom ne samo da šteti sebi, nego i svojoj radnoj okolini”, zaključuje Mozer u razgovoru za Glas Slavonije.

izvor:net.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.