Prije dvije tisuće godina stari Grci i Rimljani ovu mediteransku biljku nisu koristili u kulinarstvu. Sve do srednjeg vijeka peršin se uglavnom koristio kao ljekovita biljka ili kao sredstvo ukrašavanja u raznim svečanim prigodama, da bi tek kasnije postao jedna od glavnih začinskih biljki u kuhinji.
Stari Grci smatrali su je svetom biljkom povezanom s podzemnim svijetom pa su njome ukrašavali grobove, ali i kitili svoje ratne heroje, junake i pobjednike u natjecateljskim igrama. Rimski gladijatori jeli su ga prije borbi jer su vjerovali da će im dati posebnu snagu, spretnost, brzinu i lukavost.
Eterična ulja koja sadrži peršin štite od raka, posebice raka pluća, pokazala su istraživanja. Neutralizira djelovanje kemijskih tvari, koje mogu biti opasne za naše zdravlje, poput kancerogena benzopirena koji se nalazi u dimu cigareta.
Koliko je peršin zaista moćan, pokazuje jedno istraživanje prema kojem peršinov list i matični ekstrakt znatno usporavaju diobu stanica raka i njegove metastaze. U usporedbi s ostalim biljkama koje imaju efekt prevencije raka, peršin se nalazi među prve četiri. Eterična ulja peršina spriječit će i karcinom debelog crijeva, dojke i prostate. Sadrži vitamin A, C, riboflavin, niacin, folnu kiselinu, cink, magnezij, kalij i kalcij. Hrana bogata vitaminom C, poput peršina, pruža zaštitu od reumatodinog artritisa.
Bolje ga je konzumirati svježeg nego suhog, a izbjegavajte grane koje imaju žućkastu boju ili su malo uvenule. Grančice peršina koje nećete iskoristiti isti dan možete staviti u čašu s vodom i ostat će svježe nekoliko dana, ali mijenjajte redovito vodu. Peršin možete i zamrznuti, ali će pritom izgubiti hrskavost.
