PRAZNOVJERJE: Svrbi dlan, tri puta pljunuti pred mačkom, a i propuh je tu

Ako trudnica uzme rupčić za kraj, nosi dječaka. Ako ti treperi desno oko, plakat ćeš i čeka te svađa, ako se radi o lijevom, radovat ćeš se, moguće i uspjehu u poslu. Slično je i kad svrbe dlanovi: ako je u pitanju lijevi, dobit ćeš novac, dok svrab desnog dlana znači da bi te novac mogao napustiti. To donekle možeš ublažiti ako desni dlan odmah protrljaš o deblo drveta u prirodi, što možda neće potpuno otkloniti financijski gubitak, ali bi moglo donijeti sreću, tvrde stari ljudi.

Također, ako ti zvoni u uhu, stižu vijesti ili te netko ogovara. Zvonjava u lijevom uhu podrazumijeva dobre vijesti, dok je ogovaranje stvar desnog i, ako ga želite prekinuti,treba se povući za uho. No uho je zgodno i za to da provjerite odnose li se vijesti zbog kojih vam zvoni na vas ili na nekog drugog: ako osobu u vašoj blizini zapitate u kojem vam uhu zvoni, i ona pogodi, ta osoba može očekivati vijest. Ako ne pogodi, vijesti stižu vama.

– Ako je slučajno u pitanju vijest o trudnoći supruge, evo tradicionalnog, u narodu uvriježenog ultrazvuka, koji je u vrijeme kad ultrazvuk još nije postojao, koristio da se lakše izdrži iščekivanje: stavite rupčić na stol i recite ženi da ga uzme, pa ako ga uhvati za sredinu, bit će djevojčica, a ako ga uhvati za kraj, očekujte sina – kaže u šali psihologinja Mirjana Krizmanić.

Crkva se neuspješno bori protiv starih vjerovanja

Dodaje kako takvo praznovjerje, kao što se iz tog primjera vidi, uvijek ima i neku funkciju.

– Ona nam jednostavno daju osjećaj kontrole nad situacijama i događajima nad kojima inače nemamo kontrolu i pomažu nam da se osjećamo sigurnije. Ta su vjerovanja mogla biti poticaj da čovjek povjeruje da sam sebi može pomoći ako nešto učini, na primjer ako triput pljune preko lijevog lakta nakon što mu je preko puta prešla crna mačka, vjerujući da će to otkloniti nesreću ili preokrenuti okolnosti u njegovu korist – pojašnjava.

To vjerovanje seže u srednji vijek, kad se vjerovalo u vještice i njihovu moć da se pretvore u crnu mačku, pa bi crna mačka na putu značila da vam vještica prelazi put, no nije svuda tako: u Japanu i dalje vjeruju da im crne mačke na putu donose sreću. I dok protiv maca treba triput pljunuti, kad izgovorite nešto lijepo, pogotovo ako je riječ o nekom očekivanju, treba kucnuti o drvo tri puta, kako ne biste urekli. Pljuje se i kuca po tri puta vjerojatno zato što se taj broj smatra svetim, odnosno povezuje sa Svetim Trojstvom, pa se smatralo da sve što radimo triput može pomoći.

Usput samo: ako vam zmija prijeđe preko puta, to se smatra srećom, što možda treba zahvaliti i tome da se nije okrenula prema vama i pokušala vas ugristi. Ako prospete sol, to se smatra najavom financijskog gubitka, pa prstohvat prosute soli odmah treba baciti preko lijevog ramena, da to izbjegnete. Smatra se da se to može povezati s vremenom kad je sol predstavljala sredstvo plaćanja i visoko se vrednovala. Sol, osim toga, otklanja probleme s ljudima i svađu: kad vam iz kuće izlazi osoba koju više ne želite vidjeti, pospite malo soli po pragu.

Ako je nekome tko izlazi iz kuće potrebna sreća na ispitu, u razgovoru za posao, ili općenito tijekom dana, prolijte malo vode za njim. I pomažite životinjama, općenito se smatra da to donosi sreću.

– Općenito, praznovjerje i vjerovanja sastavni su dio tradicionalne kulture i jako je puno vjerovanja koja su postala dio narodne tradicije ukorijenjeno u pretkršćanskoj tradiciji, s tim da ona postoje paralelno s kršćanstvom, pri čemu se Crkva povremeno nastoji boriti protiv njega jer smatra da se to protivi nauku da postoji samo jedan Bog – kaže dr. Jasenka Lulić-Štorić, voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja u Zadru, koji čuva vrlo zanimljivu zbirku predmeta povezanih s različitim praznovjerjima vezanim uz odabir bračnog partnera, sklapanje braka, plodnost i rođenje djeteta.

Za sreću u braku šetajte oko crkve

Tako, na primjer, u muzeju čuvaju pojas od kauri pužića, koji podsjećaju na ženski spolni organ, koji se koristio kao magija za plodnost i vjerovalo se da povećava šanse ženama koje žele zanijeti.

– Vrlo je zanimljiva i ogrlica s Paga, s tri privjeska – zvončićem, koraljem i crvenim stakalcem, koja se davala maloj djeci za igru. Vjerovalo se da zvončić koji proizvodi zvuk tjera zle sile od djeteta, da crveno stakalce također služi kao obrana od negativnog, dok je koralj dijete moglo grickati kad mu počnu izbijati zubi – pojašnjava naša sugovornica.

Općenito, većina praznovjerja povezana je s nekim nesigurnim razdobljima u životu i čovjeku su služila kao obrana i zaštita te kao neka vrsta sigurnosti u određenim situacijama.

– Kao što je djetinjstvo jedno od tih razdoblja, mlade djevojke koje su se htjele udati nekad su znale da trebaju stati na oko na paunovu peru, što ih štiti od zlih pogleda i jezika. Žene koje su se udavale i time napuštale siguran roditeljski dom nekad su obilazile oko crkve u smjeru kazaljke na satu, ili Sunca, vjerujući da će to donijeti sreću u braku, kaže naša sugovornica. Slično je i s nekim vjerovanjima koja su se koristila u svakodnevnoj praksi.

– Na primjer, ribara koji je odlazio na ribarenje nekad niste smjeli pitati kamo idejer se vjerovalo da to donosi nesreću – kaže Jasenka Lulić-Štorić.

Također, ako bi na putu do broda sreo ženu, obično bi se vraćao jer se vjerovalo da to donosi nesreću, jednako kao i nazočnost žene na brodu. Vjerojatno jer simbolizira sveto trojstvo za sreću u braku, šetajte oko crkve u smjeru kazaljke sata.

Crkva se neuspješno bori protiv starih vjerovanja 

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže da su praznovjerja dobra jer ljudima koji vjeruju da će dobiti novac ako ih svrbi dlan daju osjećaj sigurnosti. etnologinja potvrđuje da je većina vjerovanja dio poganskog nasljeđa i mnoga imaju realno uporište Kod ribara se, osim toga, nije smjelo naručiti ribu unaprijed, da time ne biste urekli ulov. I ja sam to saznala sasvim slučajno, kad su jedni moji prijatelji zamolili ribarevu suprugu da im spremi nešto ribe prije nego što je suprug uopće isplovio i vidjelo se da joj je bilo vrlo nelagodno.

Tek sam kasnije u literaturi pronašla zašto, dodaje naša sugovornica. No vjerovanja mogu biti povezana i s povijesnim događajima. Tako se, na primjer, djevojke u Šibeniku ne vole udavati u svibnju, što se povezuje s legendom o mladoj Šibenčanki plemićke krvi koja je bila zaljubljena u siromaha, čiji je otac bio protiv te veze. Tijekom velike kuge 1649. godine ona je pomagala bolesnim sugrađanima i zavjetovala se da će, ako kuga prestane, otići u samostan benediktinki. Kuga se smirila i ona je otišla u samostan baš u svibnju, i u spomen tog zavjeta ljudi se ne vjenčavaju u svibnju, kaže legenda. Posebno su zanimljiva vjerovanja koja imaju formu predskazanja, pogotovo neka koja sadrže toliko pretpostavki da mogu i pokvariti uživanje u jutarnjem izlasku iz kuće, što je – vjeruje se – opet imalo svrhu, dati objašnjenje za sve moguće situacije koje nam se mogu dogoditi, a na koje nemamo utjecaj.

Ako na izlazu sretnete starce bit ćete ljuti

Na primjer, ako vjerujete u izreku “Kad ujutro izlaziš iz kuće, pazi tko ti dolazi ususret”, sve su opcije otvorene, ali samo ako prvo susretne djecu ili grbavog čovjeka, to donosi sreću i radost tijekom dana. Štoviše, ako dotaknete leđa grbavcu, a da on to ne osjeti, bit ćete u svemu “sretne ruke”, sve dok ne operete tu ruku. I mladić i djevojka (u paru) znak su da taj dan neće biti nesretan, a muškarac i žena (opet zajedno) predstavljajunagovještaj da tijekom dana neće biti baš sve po vašoj želji. S druge strane, ako naletite na mnogo starijih ljudi, velike su šanse da ćete toga dana biti ljuti.

Zato, ako se na takav dan već ujutro dogodi neka nezgoda, ne bi trebalo počinjati ništa važno. Ranije se vjerovalo da, ako ste krenuli iz kuće i nešto vas na putu prepadne, nipošto se ne biste trebali vraćati. Također, ako ste krenuli na put, a morate se vratiti jer ste nešto zaboravili, od tog puta nikakva korist. Ta su dva vjerovanja danas često povezana u jedno, pa se nerijetko kaže kako se, kad negdje krenemo, ne bismo smjeli vraćati jer to donosi nesreću. Na put, osim toga, ne biste trebali kretati petkom jer to nije sretan dan za putovanje, što se možda može pripisati biblijskom značenju petka (dan Isusove muke i smrti), ali moguće i s modernim vremenima: pretpostavkom da se na put ide u petak tek nakon posla, kad smo već umorni.

– Neka od vjerovanja imaju i vrlo jasnu funkciju zaštite, odnosno odgojnu ulogu u svakodnevnim situacijama i mogu se povezati s onim što znamo iz prakse ili onim što propisuje medicina – dodaje Mirjana Krizmanić. – Na primjer, kad se kaže da prolazak ispod ljestava donosi nesreću, to se može povezati s činjenicom da je lako zapeti nogom za ljestve te da nas one mogu udariti ako padnu na nas, odnosno da možemo srušiti čovjeka na ljestvama – kaže.

Slično je i s izrekom da otvorene škare na stolu ili nož koji se drži vani donose nesreću, što se lako može protumačiti s činjenicom da su obitelji nekad imale puno djece na koju roditelji nisu stigli paziti. Odatle običaj da se svi oštri predmeti odmah očiste i pohrane na svoje mjesto, kako bi se izbjeglo da se netko ozlijedi njima. Slično je i s izrekom da otvaranje kišobrana u zatvorenom prostoru donosi nesreću, što vjerojatno seže iz vremena kad su kišobrani još bili glomazni i nezgrapni i kad ste njime nekoga zaista mogli povrijediti. Ili s izrekom da obuća na stolu donosi bolest u kući.

U narodu se posebno uvriježio veliki broj izreka povezanih s propuhom, skoro toliko da se počnete pitati nije li u pitanju pošast gora od kuge: od one da stajanje na propuhu donosi prehladu, preko one koja predskazuje upalu uha, upalu pluća, upalu zuba i zubobolju, do ukočenja u leđima ili vratu, pa sve do – smrti. Naime, poznata je izreka:“Nitko još nije umro od smrada, ali od propuha jest”. Ne može se reći da sva ta vjerovanja imaju potvrdu u medicini.

Nećete se razboljeti od propuha nego od virusa

Tako, na primjer, u udžbeniku iz infektologije iz 2006. godine u poglavlju o prehladi stoji da “unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost i slična stanja povezani s učestalošću prehlade”, dok se u brojnim tekstovima o uzrocima upale uha navodi kako ona nije povezana s pothlađivanjem ušiju, propuhom i slično te da nošenje kape i kad ona nije potrebna neće smanjiti učestalost upala. Otorinolaringolozi probleme s ušima povezuju, prije svega, sa stanjem sluznice nosa, pa ipak – činjenica je da propuh može uzrokovati svojevrstan šok imunološkom sustavu, zbog čega je organizam izloženiji razvoju raznih infekcija.

Ukratko, može se reći kako vjerovanje da smrad ne ubija, ali da propuh može, ipak nije bez vraga i treba ga pripisati činjenici da ljudi nekad nisu često odlazili liječniku nego su vjerovanje stekli na temelju iskustva, odnosno činjenice da se nakon propuha, zbog oslabjelog imuniteta, češće javljaju bolesti. 

Slično se odnosi na sve one izreke u kojima bolest možemo povezati s time da se osoba preznojila pa bila na propuhu, kao i za onu da će onaj tko se “navečer napijehladne vode iz hladnjaka, ujutro ustati s upalom grla”. Najčešći izazivači angine su bakterije, zatim virusi i gljivice…

24sata

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.