SAVJETI ŠIBENSKE NUTRICIONISTKINJE: Ne trebaju nam egzotične i skupe namirnice da bismo bili zdravi

Anita Šupe je nutricionistkinja, edukatorica i izdavač. Njezine knjige Istine i laži o hrani i Prva hrvatska LCHF kuharica prodane su u 15 tisuća primjeraka i neprekidno na top listi među najtraženijim knjigama u knjižnicama, a Istine i laži o hrani prevedena je i izdana na tri strana jezika. Sa svojim popularnim knjigama i blogom, kao i neumornim gostovanjima, predavanjima i promocijama, u regiji je uspjela pokrenuti pravu malu prehrambenu revoluciju, promovirajući izvornu Paleo – LCHF prehranu.
Lani ste održavali radionice mršavljenja. Kakav ste dojam stekli, što Šibenčanke i Šibenčani rade krivo u prehrani i kakve ste im savjete davali?
Većina ljudi koji pokušavaju smršaviti nažalost rade to na krivi način. Izgladnjuju se dijetama, pretjeruju s treninzima, uzimaju preparate koji treba da napune želudac umjesto hrane, zamjenjuju obroke praškovima… Takvim pristupom zapravo radimo protiv sebe i svog tijela, to je jedna vrsta kažnjavanja i ne daje trajne rezultate. Potrebna je trajna promjena načina prehrane i usvajanje novih prehrambenih navika, kako više ne bismo dolazili u situaciju nepotrebnog gomilanja kilograma. Pravilnim izborom namirnica ne radimo više protiv svog tijela već surađujemo s njim. Kad pronađemo svoj optimalan način prehrane riješit ćemo se, osim viška kilograma, i brojnih zdravstvenih tegoba, a zato je potrebna edukacija o učinku namirnica na tijelo.
Iako živimo u podneblju koje obiluje zdravom hranom, Hrvati se sve češće spominju kao pretila nacija. Na koji bi se način mogao zaustaviti taj negativan trend?
Većina ljudi smatra da hrana treba biti brza i jeftina i ne razmišljaju previše o tome što unose u svoje tijelo. S druge strane rado bi bili zdravi, energični, vitalni i vitki pa kad nije tako onda krive sudbinu, genetiku ili Božju volju. Nužno je osvijestiti da je ovo dvoje uzročno povezano i da hranom stvaramo bolest ili zdravlje. Ako bi se ljudi vratili tradicionalnoj prehrani i kulturi kuhanja hrane zaustavio bi se negativan trend pretilosti i modernih oboljenja. No za promjenu prehrane potrebno je prethodno promijeniti način razmišljanja o hrani.

Kako komentirate  prehranu djece u školama, s obzirom da se za užinu jedu uglavnom pekarski proizvodi?
Zbog pogrešnih informacija s kojima smo bombardirani i komercijalnih interesa prehrambene industrije, djeci se ne daje prava nutritivno bogata hrana koja sadrži građevinski materijal potreban za njihov pravilan rast i razvoj već im se daju nutritivno siromašne prerađevine. Bojimo se masnoća, kolesterola, iznutrica, mesa, jaja, morskih plodova, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova – svega onoga što je priroda dizajnirala kao ljudsku hranu, a ne bojimo se djeci dati hrenovku u tijestu, kroasan, čips, kekse i gumene bombone. Ne treba se onda čuditi što je sve više raznih bolesti, što djeca pate od alergija, astme, atopijskog dermatitisa, iskrivljenih čeljusti i zubi, poremećaja ponašanja, crijevnih bolesti, debljine, pa čak i autoimunih bolesti i dijabetesa već u ranoj dobi. Kako će ta djeca rasti i pravilno se razvijati, ako ih pravilno ne hranimo? Zar će potrebne nutrijente dobiti iz čokolina, nutelLe ili peciva?
Sve češće čujemo da je zdrava prehrana skupa. Možete li preporučiti jeftine a zdrave namirnice, kao i namirnice koje je svakako dobro izbjegavati?
Zdravije ne mora obavezno biti i skuplje. Ionako svi kupujemo hranu i neki na nju troše više a neki manje. Vrijednost novca uloženog u hranu nije uvijek proporcionalna kvaliteti i nutritivnoj vrijednost te hrane, čak je često obrnuto. Može se zaista zdravo jesti bez da se troši puno novaca ako se hrana priprema i kuha kod kuće. Npr. srdela je najjeftinija ali i najzdravija riba. Iznutrice su jeftina i super zdrava hrana. Povrća, zelenja i kupusa imate za par kuna kilogram. Mnogi mesari daju kosti besplatno ili se kupe kokošji hrbati i nogice za par kn i skuha se temeljac koji je melem za crijeva i čuva kosti i zglobove. Dva jaja su 3-4 kn, uz nešto zelenja imate kompletan obrok. Treba prestati bacati novac na štetne stvari kao što su sokovi, gazirana pića, krafne, kroasani, keksi i slična peciva, slatkiši, salame, hrenovke i margarin.

anita supe1
Kakvo je Vaše mišljenje o vegeterijanskoj, veganskoj i ostalim ‘isključivim’ oblicima prehrane?
Vegetarijanska prehrana može biti zdrava i nezdrava, ovisno o izboru namirnica. Ako se biraju kvalitetne namirnice, prava hrana u njenom izvornom obliku, kao što je povrće, voće, orašasti plodovi i sjemenke, punomasni mliječni proizvodi i jaja, to je dobar način prehrane. No ako se prehrana bazira na prerađevinema, zamjenskim namirnicama, pekarskim proizvodima, šećeru, brašnu i soji, to je onda loše. Veganska prehrana, ako se bira prava hrana, može biti dobar način za povremenu detoksifikaciju organizma, ali ne doživotan način prehrane jer ljudska fiziologija i biokemija zahtijevaju nutrijente iz namirnica životinjskog porijekla.
Što mislite o nedavnom priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije o štetnosti prerađenog mesa?
Nekoliko je nedostataka kod ovih istraživanja. Prvo, nemoguće je odrediti utjecaj pojedine namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su druge prehrambene navike i životni uvjeti ispitanika. Ako u skupini gdje se jede više mesa ljudi također više puše, ne jedu povrće, jedu više nezdrave procesirane hrane, više ih je pretilih i manje ih se bavi tjelesnom aktivnošću, dok u drugoj skupini gdje se jede manje mesa ljudi također jedu više svježih namirnica, ne puše, ne jedu prerađevine, bave se tjelesnom aktivnošću i nisu pretili – jasno je da će u prvoj skupini biti više oboljenja ali se ne može tvrditi da je to zbog jedenja mesa. To je korelacija a ne uzročnost.
Drugi nedostatak ovakvih istraživanja je taj što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. To nije pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko i kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat. Generalno, opservacijske studije nisu pouzdane u nutricionizmu.
Nadalje, veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne nego i sve ostale prerađevine. Kao što nam ne trebaju neki posebni dokazi da je bolji i zdraviji izbor meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja na kojemu smo kao vrsta evoluirali, nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom.

anita supe
Smatrate li pomodarstvom sve češće spominjanje ‘super hrane’ poput goji bobica i chia sjemenki ?
Ne trebaju nam egzotične i skupe namirnice da bismo bili zdravi. Potrebno je izbaciti najgoru hranu koja opterećuje organizam kao što je šećer, pšenično brašno, industrijska ulja, margarin i kemijske aditive i konzumirati jednostavnu lokalno uzgojenu hranu prema sezoni. Riba, maslinovo ulje, češnjak, luk, domaći kefir, domaća jaja – to je prava ‘superhrana’.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.