Život kao tematika neiscrpan je izvor za pisanje Zatonki Sanji Mrša koja je početkom veljače u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić javnosti predstavila svoju autobiografsku pripovijest ‘Tko je ta udovica’, a ljubav prema pisanju nastavila je i dalje dijeliti s čitateljima objavljujući priče u časopisu za književnost ‘Kvaka’.
– Knjiga ‘Tko je ta udovica’ nije trebala biti objavljena, to je bilo pisanje sebi samoj. Kako sam slavila pedeseti rođendan, razmišljala sam pokloniti tu priču svojoj djeci, obitelji, prijateljima. Krenulo je lektoriranje i poznata lektorica Sonja Krvavica me je potaknula na sljedeći korak. Nakon toga sve je išlo inercijom – prisjeća se Mrša svojih prvih dodira sa svijetom književnosti.
Nastavila je potom pisati ‘za svoju dušu’.
– Kad krenete nešto raditi što do sada niste, kao što je to moje pisanje, tada upoznate ljude koji su u tom svijetu. Tako nam valjda Bog šalje ljude na put, a meni je poslao splitsku spisateljicu Mirjanu Radman koja me uputila na časopis ‘Kvaka’ – priča Sanja.
Prva kratka priča koju je objavila u ‘Kvaki’ bila je ‘Moj pape (Znam kad ste tu)’. Posvetila ju je, kaže, svom ocu i svim oboljelima od Alzheimerove bolesti, a sada je objavila i priču ‘Dida’.
– Netko slika, a ja pokušavam sliku prenijeti u riječi. Moja tematika je životna, ono što izvire iz srca, ono što srce okom vidi. Planiram pisati i daljem, a možda ću svoje priče jednom spojiti u lijepu knjigu priča, ali o tome kad i ako dođe vrijeme – zaključila je Sanja Mrša.
Njezine priče možete pročitati OVDJE.
