Košarkaška Premijer liga, čiji početak s nestrpljenjem čekamo, obilovat će Amerikancima. Ako smo dobro snimili rostere (koji se još popunjavaju), od 13 klubova njih čak deset doveli su igrače s one strane ‘velike bare’, a neki i više njih. Posljednji u nizu koji je potpisao Amerikanca je novi prvoligaš Ribola Kaštela, a još prije to su učinili Cedevita, Cibona, Zadar, Split, Osijek, Škrljevo, Zabok, Jazine i Alkar.
Primjećujete, među tri kluba bez američkog pojačanja je i GKK Šibenik, a ostala dva su Zagreb i Hermes Analitica. I nije da nam je krivo zbog toga. Jer, čast iznimkama, većina tih igrača koji dođu iz SAD-a upitne su kvalitete, ali su zato u pravilu jeftiniji od domaćih igrača. Govorimo jasno o onima koje angažiraju u ‘manji klubovi’, koji nemaju baš kvalitetan skauting (a ni novaca) poput, recimo, Cedevite, iako se i njoj zna zalomiti ‘ćorak’. Ali, znaju neki i ubosti. Poput recimo Alkara lani s Johnsonom ili Jolly sa Scottom (danas u Splitu).
A s obzirom na svoja iskustva s američkim ‘pojačanjima’, možda je i bolje da su se narančasti oslonili na domaće snage. Iz više razloga. Sjetimo se samo fijaska sa J.J. Smithom, koji nije mogao ‘bačvu pogoditi’, pa je vrlo brzo spakirao kufere i otišao s Baldekina. Ili Rodericka Bobbitta, za kojeg nismo ni saznali kakav je igrač s obzirom da je odradio samo jedan trening, a onda se zaključao u hotelsku sobu i – plakao. Jasno, i on je ekspresno ‘deportiran’ preko Atlantika.
Nije se GKK Šibenik baš usrećio ni sa neameričkim stranim pojačanjima. Pa je tako Latvijac Janis Porzinigis odigrao dvije i pol utakmice za narančaste (neloše), a onda se ozlijedio i inzistirao na isplati cijelog ugovora. I Grk Georgios Diamantakos pokazao se promašajem, iako je izgledao obećavajuće i imao zanimljiv CV. Ali na parketu nije pokazao ništa.
Ima, jasno, i svijetlih primjera, poput Turčina Izzeta Turkyilmaza i Bosanca Miralema Halilovića, koji su šibenskim navijačima ostali u lijepom sjećanju.
Ali, ove sezone na Baldekinu se drže one – ‘kupujmo domaće’.
