Goran Tomić ovih je dana vjerojatno najpopularniji nogometni trener u Hrvatskoj. Ako je do sada i bilo onih koji nisu čuli za njega, sada sigurno jesu. Jer s njim na čelu Lokomotiva je prvi put u povijesti, nakon 28 neuspješnih pokušaja (27 poraza) pobijedila Dinamo. Ali ono baš pobijedila, sa 4:1, i to u Maksimiru. A samo par dana kasnije šibenski stručnjak ima priliku ‘skinuti još jedan veliki skalp’, onaj Hajdukov, u polufinalu Kupa Hrvatske. Ta bi mu pobjeda, nije krio, značila i više nego ona protiv Dinama, koja ga je proslavila. O svemu tome s Tomićem smo popričali večer uoči polufinala Kupa koje se igra u utorak u 17.30 sati, u Zagrebu.
Počeli smo, jasno, s time kakav je osjećaj biti prvi trener Lokomotive koji je skinuo Dinamo?
– Osjećaj je nevjerojatan, čudo jedno. Taj je rezultat bio velike iznenađenje za sve, senzacija i drago mi je što sam ja taj koji je prekinuo niz. Tim više jer to nije bila neka pobjeda na sreću, s 1:0, iz nekog odbijanca ili nešto tako. Dobiti Dinamo 4:1 u Maksimiru ne događa se baš često, trebalo bi duboko zagrepsti u povijesne knjige i vidjeti kada ga je netko tako uvjerljivo pobijedio na njegovom terenu u domaćem prvenstvu. –
S obzirom na, blago rečeno, prisan odnos dvaju klubova, nakon utakmice je bilo šala tipa ‘Tomiću su u Lokomotivi zaboravili reći da ne smije dobiti Dinamo’.
– Ha-ha, i ja sam čuo par sličnih, tipa ‘nitko ne može pobijediti Lokomotivu 28 puta zaredom’. Ono što mogu kazati jest da sam svoje momke za dvoboj s Dinamom pripremao kao za svaku drugu utakmicu, sa željom da napravimo što bolji rezultat, i da su igrači kao i svaki put do sada dali najbolje što mogu. To im se na koncu vratilo – veli Tomić.
Kako smo kazali, ova pobjeda je odjeknula. U ‘marketinškom’ smislu učinila je čudo za šibenskog trenera. S tim se i on slaže.
– Istina. Riječ je o onim pobjedama koje ti mogu obilježiti trenersku karijeru. –
Na svoj će način obilježiti i karijeru Marija Cvitanovića. U biti, već je obilježila s obzirom da je nakon poraza od Tomića odstupio s klupe Dinama. Ne kaže se uzalud ‘dok jednom ne smrkne, drugom ne svane’.
– Koliko mi je drago zbog pobjede, toliko sam tužan zbog Cvitanovića, jer smo dobri prijatelji. Mislim da je prenaglio – kaže Tomić.
Međutim, da se nije sam povukao vjerojatno bi ga smijenio ‘veliki gazda’.
– Moguće. Na žalost, takva je trenerska sudbina, čovjek je prvi na ljestvici sa šest bodova više i u polufinalu Kupa, a mora otići. –
Kad smo već kod Kupa, pred vama je polufinale s Hajdukom. Vjerojatno ne bi imao ništa protiv skinuti i njega?
– Ha-ha, ne bih, ne bih. Šteta što nismo imali više vremena za uživanje u pobjedi nad Dinamom, već smo se morali odmah baciti na pripreme za Hajduk. Nemamo baš širok kadar, ali učinit ćemo sve da kreiramo još jednu senzaciju. Mislim da bi ta pobjeda bila važnija jer donosi finale Kupa, a to bi bio veleban uspjeh – zaključio je Goran Tomić.
(foto: NK Lokomotiva)
