Državni apsurd

Uvođenje jedinstvenog paušala u Šibeniku isključivo po džepu onih koji proizvode najmanje smeća?!

Tek što smo se navikli na nove ‘paušale’ i tarife po količini otpada spremaju se za jesen nove izmjene i dopune Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom po kojima će onaj fiksni dio računa biti jednak za kućanstvo sa samo jednim članom i za, primjerice, šesteročlanu obitelj. Sličan ‘poremećaj’, bude li Uredba usvojena kako je predložena, dogodit će se i iznajmljivačima koji će plaćati identičan iznos ‘paušala’ bez obzira imali dva ili dvadeset turističkih kreveta. ‘Zeleni grad’ tako će se vrlo skoro opet naći na tapetu kritika jer će ih izmjene Uredbe prisiliti na izradu novog cjenika po kojem će ‘malim onečišćivačima’ računi znatno porasti, a najvećima drastično pasti.

Tijekom e-Savjetovanja već su stigle primjedbe u kojima se spominje kako izjednačavanje cijene minimalne javne usluge, takozvanog paušala, za sve korisnike kategorije kućanstvo i kategorije koje nisu kućanstvo, primjerice kamp, nije pravično i narušava se temeljno načelo ‘onečišćivač plaća’.

Već se da naslutiti kako primjedba neće biti prihvaćena jer u odgovoru predlagatelja stoji kako ‘paušal’ nije povezan ni s količinom otpada ni s veličinom spremnika te kako Uredba ne određuje cijene koje su u nadležnosti komunalnih tvrtki i gradova i općina.

Je li izjednačavanje ‘paušala’ pravedno ili ne?

U slučaju Šibenika, odnosno Zelenog grada, ‘paušal’ je oko 60 posto i obuhvaća sve operativne troškove u prikupljanju otpada, a na preostali dio svojih računa građani mogu utjecati odvajanjem korisnog otpada i smanjenjem količine miješanog komunalnog otpada koji predaju.

– Očekujem da će nova Uredba stupiti na snagu već tijekom rujna i tada Gradsko vijeće ima 60 dana za uskladiti svoju odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a onda mi još 30 dana za prijedlog novog cjenika. U tom roku će naše tri kategorije kućanstava morati nestati, a zbroj svih njihovih ‘paušala’ morat ćemo rasporediti jednako na svih. Malih kućanstava do dva člana s kantama od 80 litara danas imamo oko 9.500 i njima će ‘paušal’ u toj računici najviše poskupjeti, dok će svima ostalima pojeftiniti, posebno onima koji koriste kante od 240 litara, kojima će se cijena ‘paušala’ prepoloviti – kaže Ljubičić.

Poput brojnih udruga, pa i Udruge gradova u RH, i u Zelenom gradu mišljenja su kako je takva raspodjela fiksnih troškova komunalnih tvrtki nepravedna za korisnike usluga.

– Zakon je odredio da u ‘paušal’ idu svi operativni troškovi koji nastaju pri prikupljanju otpada, znači ljudi, vozila, gorivo, maziva i sve ostalo. Oni sad izjednačavaju jednočlano i šesterolano kućanstvo, ali i, primjerice, vjerski objekt i bolnicu. Za vjerski objekt meni je potreban jedan djelatnik s malom košarom i kolicima koji će pokupiti otpad, a za bolnicu trebamo specijalno vozilo, poseban kontejner i sve to puno više košta. Postavlja se pitanje koliko je pošteno izjednačavati ‘paušal’ kad imamo načelo ‘onečišćivač plaća’ – tumači Ljubičić.

Takva argumentacija baš i ‘ne drži vodu’ jer u jednoj ulici postoje i jednočlana i višečlana kućanstva, vjerski objekt, poneki obrt ili trgovina, a sav njihov otpad u jednom prolazu prikuplja isto vozilo, dakle trošak za Zeleni grad je isti za svakog od njih pa je logično i da plaćaju isti ‘paušal’. Intencija zakonodavca je zasigurno bila upravo ta da razliku na računima čini količina predanog otpada i time se poštuje načelo ‘onečišćivač plaća’. Primjerice vodički Leć i pirovačko Vrilo u svojim su cjenicima već ranije odredili jedinstveni ‘paušal’ za kućanstva u iznosu od 41 kune.

Do nekih kuća jeftinije bi nam bilo ići taksijem

S druge, pak, strane ‘paušal’ bi mogao biti niži za sve samo kada bi se smanjio broj mjesečnih odvoza.

– U nekim mjestima u Zagorju odvoz je planiran na zakonski minimum od dva puta mjesečno zbog čega su tim komunalnim poduzećima i operativni troškovi manji, a uz to imaju svoja odlagališta i ne vode brigu o tome koliku će količinu otpada odložiti. Mi i zimi i ljeti prikupljamo miješani komunalni otpad dva puta tjedno, a imamo i ogromni trošak prikupljanja otpada s otoka. Najlakše je prikupljati na Baldekinu, ali mi moramo doći i do dvoje udaljenih korisnika kod Perkovića, a to košta. Postoje sada i legalizirani objekti izdvojeni daleko od naselja, a oni su nam toliki trošak da bi bilo jeftinije poslati taksi po njihovo smeće – pojašnjava Ljubičić razloge cijene fiksnog dijela računa za odvoz otpada.

Problem je, naravno, i odnos građana prema otpadu i okolišu, jer bi, recimo, niži ‘paušal’, a skuplje pražnjenje kanta, umjesto učinkovitijeg odvajanja korisnog otpada izazvalo kontraefekt štetan za okoliš..

– Smanjimo li cijenu ‘paušala’, a povećamo cijenu pražnjenja kanti nećemo postići efekt da građani više odvaju korisni otpad, nego će više smeća završavati u prirodi. S druge strane, tu je i trošak goriva jer mi moramo obići sve lokacije, bez obzira koliko je korisnika iznijelo kante za pražnjenje. Kada bi odlučili prazniti kante tek dva ili tri puta mjesečno, a ne osam puta, tek tada mi mogli smanjiti fiksni dio računa, ali pitanje je koji bi bio efekt. Vjerojatno bi građani negodovali jer im dva puta mjesečno ne bi bilo dovoljno i smeće bi opet završavalo u okolišu – kaže Ljubičić.

Još uvijek izdvajamo premalo korisnog otpada

Po novoj uredbi, od početka sljedeće godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzet će sve troškove sakupljanja i obrade reciklabilnog komunalnog otpada čiji tokovi se sastoje pretežito od otpadne ambalaže. To bi mogao biti prostor u kojima komunalne tvrtke mogu pronaći način za snižavanje ‘paušala’.

– Za sada su ti troškovi kod nas još uvijek mali jer sustav nije u potpunosti uspostavljen. Razlozi su što još uvijek od Fonda nismo dobili kante za odvojeno prikupljanje korisnog otpada, kao ni dovoljan broj zelenih otoka. Mi ćemo od Bikarca morati preuzeti i prikupljanje papira tako da neće biti velike uštede jer će Fond tada postati i vlasnik sirovine na kojoj mi više nećemo moći ostvariti neku zaradu od prodaje. Nama trenutno niti deset posto ljudi radi na korisnom otpadu tako da nas Fond, preuzimanjem tog troška, neće previše rasteretiti – kaže Ljubičić, dodajući kako varijabilni dio cijene, odnosno cijena pražnjenja kanta i otvaranja podzemnih kontejnera, ovisi o cijeni odlaganja na Bikarcu koja će, kada Bikarac profunkcionira u cjelini, sigurno biti veća.

Gradska tvrtka gradskoj tvrtki naplaćuje odlaganje na gradskom odlagalištu

Tu se otvara apsurd nastao izdvajanjem Bikarca, koji je izgrađen novcem bivše šibenske komunalne tvrtke ‘Gradske čistoće’, današnjeg ‘Zelenog grada’. Mnogi su upozoravali kako bi do izgradnje i punog funkcioniranja Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, građani Šibenika morali imati povlaštenu cijenu odlaganja u odnosu na sve one gradove i općine čija su odlagališta ukinuta i sanirana pa sada otpad dovoze u Šibenik.

U takvoj situaciji, slaže se i Ljubičić, ‘Zeleni grad’ bi građanima Šibenika mogao ispostaviti upola manje račune.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.