Arheološka iskapanja na šibenskoj Poljani dala su očekivan rezultat i uskoro će ti radovi bit završeni, a javnost će dobiti potpuno izvješće. Skidanjem betona i zemljanog nasipa na sondi uz gradsku knjižnicu i perivoj pojavilo se ono što su arheolozi očekivali sa stopostotnom sigurnošću, a vidljivo je i oku laika. Otkopan je, naime, nastavak gradskog bedema, odnosno zid bastiona, koji od zgrade knjižnice ide koso prema Poljani i lomi se potom paralelno sa zidom đardina. Već prije početka iskapanja odlučeno je da se taj dio gradskih bedema, bude li otkriven, prezentira u prvoj etaži buduće garaže pod Poljanom zajedno s uređenjem prostora unutar bastiona u kojem je kružna kula s puškarnicama.
– Zid bastiona Bernardi novijeg je datuma od ranije iskopane i rekonstruirane kružne kule iz 15. stoljeća uz samu zgradu Knjižnice. Kada su bedemi Šibenika dograđivani ta je kula porušena i zatrpana prostorom bastiona Bernardi na čiji su se plato dovozili topovi za obranu grada. I sami bedemi, pojavom topničkog oruđa, dograđivani su na način da se između dvaju zidova nasipalo zemlju te su, tek s tim amortizirajućim slojem, mogli izdržati udar topovske kugle. Jednostruki zid kakav se danas vidi duž parka sigurno bi se raspao od takvog udara, kazuje nam Ivo Glavaš, šibenski konzervator.
Kada je riječ o sondi gdje se obavljaju iskapanja između zgrada kazališta i knjižnice tu su arheolozi već skeptični da bi mogli pronaći ostatke temelja gradskih vrata koja su dimenzijama bila sigurno veća od samog prostora koji je trenutno raskopan.
– Gabariti tih gradski vrata bili su daleko veći od ove sonde, ali i nismo očekivali kako bi tu mogli pronaći značajnije sačuvane ostatke. Taj prostor je pun novih infrastrukturnih instalacija zbog kojih je kroz povijest često raskopavan i vjerojatno neće biti ostataka koji bi se mogli prezentirati, kaže Marko Sinobad iz konzervatorskog odjela u Šibeniku.
Na tom dijelu, uz sam gradski bedem, otkriven je ulomak kamenog sloga koji se nastavlja iz pravca bedema uklopljenog u zgradu knjižnice.
Taj prostor je za Ivu Glavaša i dalje intrigantan jer je, kako kaže, Šibenik, jedinstven već po svom nastanku kao jedini izvorno hrvatski grad, imao vjerojatno i jedinstvena velika kopnena gradska vrata koja se uvelike razlikuju, primjerice, od onih u Zadru.
– Tamo imamo primjer gradskih vrata s tri prolaza, srednjim širim i dva bočna za pješake. Ako je vjerovati starim grafikama, a one su nam danas jedini dokument na koji se možemo oslanjati, dio šibenskih gradskih vrata već je neko vrijeme oslobođen povijesnih slojeva i prezentiran uz sam bedem koji je dio zgrade knjižnice. Tu se može vidjeti dio prolaza od kojeg vodi makadamska staza u prostor između dvaju bedema u kojem je vjerojatno bila smještena vojna posada, a takav je prolaz vjerojatno bio i na drugom dijelu tog trokutastog dodatka ili predzida na strani gdje je danas zgrada kazališta, priča Glavaš, a ta, danas izgubljena, građevina koja je štitila ulaz u grad, vidljiva je i na mletačkoj karti Šibenika datiranoj u 18. stoljeće i na Zavoreovoj karti šibenskih fortifikacija iz 1798. godine.
– Središte Poljane ‘otvarano’ je zbog toga što će odatle početi grubi radovi izgradnje garaže pa je bilo potrebno uvjeriti se da prvi veliki zahvati neće oštetiti nešto potencijalno zanimljivo. Sonda je potvrdila kako na tom mjestu nema nikakvih ostataka, već samo dva sloja nasipa nad stjenovitim tlom, kazao je Marko Sinobad.
Ovih dana Šibenčani su sa zanimanjem pratili ‘otvaranje’ Poljane, očekujući možda i neku senzaciju no potvrdilo se da šibenski arheolozi i konzervatori dobro poznaju teren i sondiranjem su samo potvrdili dosadašnje spoznaje. Danas možemo biti sretni što je još jedan dio ‘izgubljenih’ gradskih bedema ipak sačuvan i bit će prezentiran javnosti i žaliti što su, u vremenima kada više nije postojala opasnost za grad i kada bedemi više nisu bili nužnost, a sputavali su rast i razvoj grada, najvećim dijelom porušeni.
Grafike su preuzete iz znanstvenog rada Ive Glavaša ‘Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima’.
