Ivica Poljičak predlaže podizanje spomenika na Poljani jednom od najzaslužnijih Šibenčana

Arhiva

U povodu današnje 180. godišnjice rođenja nekadašnjeg šibenskog gradonačelnika Ante Šupuka tijekom čijeg je upravljanja Šibenik doživio preobrazbu iz težačkog u moderni grad, prigodnu objavu u grupi ‘Iz Šibenika si ako…’ napisao je Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture. Poljičak predlaže da se na novouređenoj Poljani podigne ‘ljudskim okom mjerljiv’ spomenik Anti Šupuku.

– Odgovor na pitanje tko je najznačajniji i najutjecajniji političar i poduzetnik Šibenika posljednjih trideset godina 19. stoljeća iznimno je lagan. Riječ je o Anti Šupuku, šibenskom dugogodišnjem gradonačelniku koji je obilježio, o tomu je nepodijeljeno mišljenje, prvo razdoblje modernog Šibenika. U Šibeniku je rođen i umro, Šibenik ga je odredio, kako nas inače rodni grad i zavičaj određuju za cijeli život, ali je taj odnos bio uzajaman, jer je Ante Šupuk u značajnoj mjeri utjecao na razvoj Šibenik. Rođen je u Šibeniku 21. kolovoza 1838. godine, gradu koji je u cijelosti obilježio njegov život, kao što je on svojim ustrajnim i iznimno uspješnim radom dao, kao malo tko, trajni pečat Krešimirovu gradu, piše Poljičak i nastavlja.

Premda je na početku karijere kratko bio na stranputici, prihvaćajući pozicije gradskih autonomaša, Ante Šupuk se vrlo brzo prometnu u prvu osobu narodnjaka u Šibeniku i šibenskom kraju i odlučnog promicatelja nacionalne svijesti. S tim su povezane i narodnjačke pobjede, prvo u izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine gdje kao kandidat s područja šibenske općine pobjeđuje kandidata autonomaša, pa sve do pobjede u Šibeniku, nakon koje ga vijeće s narodnjačkom većinom 15. siječnja 1873. godine izabire za šibenskog gradonačelnika. To je ujedno početak kraja šibenskih autonomaša, a Šupukov doprinos njihovom porazu na političkoj sceni vrlo je velik.

Komunalni procvat Šibenika

S pobjedom Ante Šupuka dolazi do pravog preokreta u razvoju Šibenika, slijedi tridesetogodišnje razdoblje koje je obilježeno komunalnim procvatom. Vrijedno je navesti najvažnije što je uspio postići za vrijeme svoje vladavine. U škole i općinu umjesto do tada talijanskog uvodi se hrvatski jezik. Izgrađena je 1877. godine pruga Siverić-Split, s ogrankom Perković-Šibenik. Značajno se povećao promet u luci, gradi se operativna obala i lučka postrojenja. Velike su zasluge Ante Šupuka što je Šibenik 1879. godine dobio vodovod od Krke do Šibenika i riješio višestoljetni problem vodoopskrbe. Ipak, ime Ante Šupuka posebice se veže uz izgradnju hidroelektrane na Krki. Šibenik je prvi na svijetu, 28. kolovoza 1895. godine dobio električnu javnu rasvjetu na izmjeničnu struju, prenesenu dalekovodom od 11 kilometara udaljene hidroelektrane.

Istodobno, u vrijeme narodnjačke općinske uprave raste broj stanovnika i grad se urbanistički širi na nove gradske predjele: Građa, Prigrad, Miminac, Vanjski, Škopinac, Draga, Plišac, Baldekin, Sveti Križ. Vrijedno je spomenuti popločavanje gradskih ulica, počeci na izgradnji suvremene kanalizacije, izgradnja suvremene bolnice paviljonskog tipa 1883. godine, gradski perivoj 1895., radnje na izgradnji palače suda …

Nažalost, zbog nedostatka svijesti o spomeničkoj baštini, što je uvriježeno mišljenje tog doba u cijeloj Europi, ruše se gradske zidine, koje su davale posebnu sliku Šibenika.

Do smrti je biran u Carevinsko vijeće u Beču

Osim toga, Šupuk je i prvi šibenski političar toga razdoblja. Zbog svog rada i popularnosti koju je stekao i izvan Šibenika, Ante Šupuk biran je u razdoblju 1873-1903. godine neprestano za načelnika općine i za zastupnika u Dalmatinski sabor. Od 1879. pa do smrti biran je za zastupnika u Carevinsko vijeće u Beču kao predstavnik „sjevernih gradova“ Dalmacije (Šibenik, Zadar, Hvar, Starigrad i Korčula).

Narodna stranka (od 1889. godine Narodna hrvatska stranka) na čelu s Antom Šupukom nema u Šibeniku ozbiljnog političkog protivnika. Međutim, s jačanjem pravaštva devedesetih 19. stoljeća,piše Slavo Grubišić, dolazi do sukoba s narodnjacima, pravaši u Šupuk imaju značajnog suparnika. S daljnjim jačanjem pravaštva u Šibeniku, sve više narodnjaka prelazi na stranu pravaša. Okolnosti se značajno mijenjaju u korist pravaša pa Šupuk na početku 1903. izaziva prijevremene izbore. Tom prigodom Ante Šupuk izjavljuje da to čini „radi bratske sloge ostavljajući slobodno polje pravaškoj stranci“ i poziva „da svi Šibenčani zaborave stare trzavice i složno porade na procvatu Šibenika i majke Hrvatske“. Na izborima uz narodnjake u općinsko vijeće izabrani su i šibenski pravaši. Nekadašnji žestoki protivnik pravaša Ante Šupuk s njima dijeli općinsku upravu, izabran je za općinskog načelnika, s koje dužnosti se ubrzo dragovoljno povukao. Dužnost zastupnika u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću obnaša do smrti.

Ante Šupuk umro je 11. svibnja 1904. godine. Sutradan je sazvana izvanredna sjednica općinskog vijeća na kojoj su iskazane najviše počasti dugogodišnjem gradonačelniku Šibenika. Vijećnici su govorili o njegovim zaslugama za „hrvatsku stvar“ i njegovom radu na „polju industrijalnom“. Predlaže se podizanje spomenika tom „simbolu hrvatstva“ Šibenika. Sprovod 13. svibnja bio je veličanstven. Nazočili su uz građane Šibenika i predstavnici mnogih općina u Dalmaciji.

Šupuk je za Šibenik bio presudan političar druge polovine 19. stoljeća, koji je znao osjetiti bilo vremena i donositi dalekosežne odluke, kako u komunalnom tako i u domoljubnom smislu. Vizionarskom snagom omogućio je iskorak Šibenika iz težačkog u moderni grad.

Evo još jednom prigode, povodom obilježavanja 180. godišnjice od njegovog rođenja, predložiti da se kod uređenja Poljane, na prostoru neposredno uz zgradu knjižnice podigne, ljudskim okom mjerljiv, spomenik jednom od najzaslužnijih Šibenčana, predlaže Ivica Poljičak.

poljicak supuk

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.