Već 30 posto kućanstava u Ražinama spojeno je na novoizgrađeni kolektor za jugoistočni dio Šibenika kojim su u sustav odvodnje povezani i gospodarska zona Podi, Podsolarsko i dio Brodarice, a uskoro će biti priključen i TLM. Projektom vrijednim 10 milijuna eura planirano je priključenje oko 650 objekata, a među njima je i desetak obiteljskih kuća koje se zbog visinske razlike u ovom trenutku mogu spojiti isključivo ugradnjom pumpi ili alternativnim pravcem, gravitacijski, preko susjednih zemljišta. Ražine Donje obišao je danas gradonačelnik Željko Burić sa suradnicima kako bi provjerio stanje na terenu i potaknuo rješavanje nekoliko spornih situacija.
– U ovom je trenutku oko 1400 domaćinstava spojeno na sustav odvodnje što je, uz razvoj plaže na Brodarici i sportsko-rekreacijskog centra Ražine, ovoj gradskoj četvrti dalo novi izgled i diglo razinu življenja. Iza ovako velikih projekata ostanu i pojedini problemi, a u ovom slučaju su to obiteljske kuće, njih nekoliko, koje u ovom zahvatu nisu spojene na sustav odvodnje iz vrlo jasnih tehničkih razloga. U većini slučajeva se radi o situacijama kad su te kuće niže od glavnog kanalizacijskog odvoda, kazao je gradonačelnik Burić.
Gradska uprava zajedno će sa šibenskim komunalnim poduzećem Vodovod pokušati izići u susret svima i već se radi na dodatnom tehničkom rješenju za dio kuća koje su niže od kolektora.
– Ovakve situacije događaju se i u drugim dijelovima Šibenika jer su u pitanju kuće koje su jednom trenutku bile bez građevinske dozvole, napuštenih kuća čijim vlasnicima sada rastu ambicije kako bi im dali komercijalnu svrhu ili je jednostavno riječ o objektima koje je moguće povezati na kanalizaciju, ali u okviru drugih projekata koji će se na tim prostorima tek provoditi. U suradnji s Vodovodom napravit će se projekt priključenja koji će u Ražinama obuhvatiti dio kuća koje se sada ne mogu spojiti na kolektor, ali za izradu tog projekta potrebno je vrijeme i novac, najavio je Burić.
Za dio građana Ražina Donjih koji se nisu u mogućnosti spojiti na kolektor bez dodatnih ulaganja ili dogovora sa susjedima u ovom je poslu zakazao Vodovod.
– Vodovod nije pratio situaciju i radovi su se događali stihijski. Za izlaz na Morinjski put nisu problem međususjedski odnosi, ali ni ja vjerojatno ne bi dozvolio da idem preko njegovog puta ilegalno. Taj prolazak preko tuđih terena ja bi morao plaćati i zamoliti susjeda da mi to dozvoli. Morinjski put nije ni bila situacija u izvornom projektu, već je naknadno dodano. Za stanare Žaborićke ulice rješenje je ukopavanje paralelne niže cijevi i njezino spajanje na postojeći na mjestu gdje je to moguće ili provesti izvlaštenje i postaviti novu trasu iza sedam spornih objekata, kazao je Živko Krečak, predstavnik stanara Žaborićke ulice.
– Zadatak Vodovoda je bio izgraditi javnu mrežu odvodnje koja će primiti sve objekte u taj sustav. Za problematičnih sedam kuća u Žaboričkoj ulici ostavljen je priključak na kolektor za svaku od tih kuća. Obzirom da su oni niže od instalacije morali bi sebi izgraditi tlačni priključak. Dodatni je problem što su im svima septičke jame iza kuća što produljuje instalacije za spajanje na stotinjak metara. To vlasnicima podrazumijeva radove i dodatne troškove. Uvažavajući taj problem Vodovod je za te kuće ostavio i drugu mogućnost priključka na Morinjskom putu, ali preduvjet da dođu do tih priključaka je prolazak kroz vrtove i zemljišta susjeda. Projekt kolektora je završavao na granicama privatnih parcela i logično je da oni koji su udaljeniji snose veće troškove priključka, kazao je Željko Štrkalj, tehnički direktor Vodovoda.
Vodovod će pokušati isprojektirati novi, sekundarni kolektor po privatnim parcelama, no još ne znaju na koji će se način to moći provesti kad ne postoji mogućnost dogovora među susjedima.
– Na traženje gradonačelnika ponovno smo snimili ove sporne kuće i sve njihove septičke jame jer vidimo da je jedina mogućnost izrada novog projekta za tih sedam kuća i da se ide u postupak izvlaštenja. Priče vlasnika kuća kako je kolektor morao biti postavljen dublje značile bi ubacivanje još jedne crpne stanice na trasi, a to je pola milijuna kuna po svakom objektu, kazao je Štrkalj.
Cijeli projekt vrijedan je nešto manje od 10 milijuna eura iz kredita EBRD-a. Projekt odvodnje aglomeracije Šibenik ide dalje i u njega će biti uloženo 50 milijuna eura. Cilj je sva kućanstva Šibenika priključiti na sustav odvodnje s ciljem dizanja kvalitete života, ali i čuvanja čistoće mora.
– Mi smo se odlučili baviti turizmom, a ozbiljnog turizma nema uz septičke jame, zaključio je Burić.
