‘Teatarska ćakula’: Višnjić, Brešan i Bilić govorit će o svojim počecima u šibenskom kazalištu

Glumci Goran Višnjić i Toni Gojanović, redatelj Vinko Brešan, glumac i ravnatelj šibenskog kazališta Jakov Bilić te gradonačelnik Šibenika Željko Burić, sudjelovat će u utorak ‘Teatarskoj ćakuli’ povodom 149. rođendana šibenskog kazališta koji se obilježava 29. siječnja, dok će na sam Dan kazališta bit će odigrana predstava ‘Brodolomke’.

– Kroz program u formi talk showa razgovarat ćemo s gostima koji su svojim počecima karijere vezani za šibensko kazalište te gdje su sada i kakvi su im daljnji planovi. Hollywoodska karijera Gorana Višnjića, redateljski projekti Vinka Brešana, prva HBO serija u regiji ‘Uspjeh’ vratila je poslije filma ‘Karaula’ Tonija Gojanovića na filmsku scenu, glumac Jakov Bilić upravo je preuzeo ravnateljsku dužnost u šibenskom kazalištu. Željko Burić reći će nam gdje je Šibenik u toj cijeloj priči – poručio je Željko Koloper, producent HNK u Šibeniku.

Također, kazalište Moruzgva i Ludeans teatar stižu 29. siječnja u šibensko kazalište kada će odigrati hit predstavu ‘Brodolomke’ u kojoj igraju Ecija Ojdanić, Anita Matić Delić, Daria Lorenci, Sanja Milafirović i Luka Petrušić, a redatelj je Krešimir Dolenčić. Repriza predstave bit će dan kasnije.

kazaliste noc kazalista (18)

Podsjetimo, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku svoja vrata publici otvorilo je 29. siječnja 1870. godine. Izgradnja barokne građevine, tada, s 500 sjedećih mjesta, najveće i najljepše u Hrvatskoj, počela je 1864. godine, prema projektu Trogiranina Josipa Slade. Prva je to i jedina kazališna zgrada u Hrvatskoj čiju izgradnju nije financirala država, već 28 dioničara.

Kazalište je najprije imalo naziv Društveno kazalište, da bi 1872. godine bilo preimenovano u Kazalište Mazzoleni, u čast najvećeg dioničara Šibenčanina Franje Mazzolenija, opernog pjevača svjetskog glasa.
Kazalište je svečano otvoreno predstavom ‘Kip od mesa’ Teobalda Ciconija. Prve četiri godine njegov repertoar činile su isključivo predstave na talijanskom jeziku, koje su izvodile brojne talijanske kazališne skupine. Važna godina u kazališnom životu Šibenika bila je 1874. Te se godine, naime, s pozornice prvi put čula hrvatska riječ, a odigrana je i prva predstava na hrvatskom jeziku, djelo J. Subotića ‘Zvonimir, ban hrvatski’.
Posebna vrijednost kazališta je i strop koji je, u tehnici freskoslikarstva, alegorijama oslikao tršćanski umjetnik Antun Zuccaro. Na stropu, koji je nekoliko puta restauriran, danas se gotovo u izvornom obliku mogu vidjeti kompozicije kojima je Zuccaro ovjekovječio velike Šibenčane. Uz Fausta Vrančića, na fresci se mogu vidjeti i lica drugih umjetnika i učenjaka zaslužnih za promicanje kulturnih postignuća Krešimirovog grada – Antuna Vrančića, Nikole Tommasea, Martina Kolunića Rote i Andrije Medulića. Među njima je i žena, koja personificira Dalmaciju, rukom oslonjena o grb grada.

dani kazališta plakat 2019 (convert)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.