VIDEO Intervju Žen ‘Žen je zajedništvo, kreativnost, veselje i jako puno PMSova’

Možeš li nam u najkraćim crtama kazati, tko su Žen, iz vaše perspektive kako bi nazvali glazbu koju svirate, ako imate nekakvu definiciju i ako definicije nešto uopće znače, i kako su Žen nastale?

Žen je nastao krajem 2009. u sastavu Eva Badanjak (gitara, vokal, klavijature), Ivona Ivković (bas gitara, sintesajzer, vokal) i Sara Ercegović (bubnjevi, sintesajzer, vokal).  Nismo započeli bend s definicijama i do danas se nismo uspjeli ukalupiti u neki konkretniji žanr. Ne zadajemo si nikakva ograničenja kada stvaramo tako da kada moramo opisati svoju muziku koristimo složenicu epiteta koje smo najčešće dobivali od publike i kritike: kraut-post-math-dreamy-synth-psy-indie rock. 2011. godine nam se pridružila vizualna umjetnica Tanja Minarik čime postajemo audio vizualni bend, što je i jedina definicija benda oko koje nema prijepora J

S obzirom da ste Eva i ti prije svirale u Žbuki, lako bi se dalo zaključiti da je Žen nekakav prirodni nastavak te priče, no meni se čini kako Žen na glazbenom polju imaju nešto sasvim novo za kazati. Istražujete neke nove pravce?

Desio se prirodan nastavak naše suradnje, no mi ta dva benda vidimo kao dva zasebna projekta. U previše sam subjektivnoj poziciji da govorim o tome postavlja li Žen neke nove pravce, no  činjenica je da Žen žanrovski nije usko određen. Mi prvenstveno istražujemo zvukove i njihove kombinacije, a volimo i ritmičke igrarije, pa tako spontano koketiramo sa elementima raznih stilova, aranžmani nam nisu predvidljivi, a još uz live vizualizacije na koncertima, sigurno predstavljamo svojevrsno osvježenje na sceni.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=BDU54kWwD2o[/youtube]

Žbuka pa Žen pa ŽivŽarŽur, tko je ‘opsjednut’ slovom Ž i kaži nam kako su nastajala ta imena?

Svi smo zaljubljeni u slovo Ž, snažno je, dobro izgleda i za većinu neslavenskih govornika zahtjeva trud i koncentraciju da bi se izgovorilo (donekle) točno što ga čini i zabavnim, a s obzirom da je na začelju abecede, izazov je bilo što na Ž napraviti uočljivim na prvu, pa da izazov bude veći, sve smo započeli tim slovom.  Puno pozitivnih riječi započinje tim slovom: Život, Žar, Žurka, odatle i naziv za Živ Žar Žur, neformalnu platformu kroz koju organiziramo koncerte bendova koji u sklopu svojih europskih i balkanskih turneja dolaze u Zagreb.

‘I onda je sve počelo’, vaš prošlogodišnji debi album dobio je redom odlične kritike i pohvale.  Nažalost, ovakva vrsta glazbe u Hrvatskoj ne spada u red komercijalno isplativih proizvoda pa me zanima koliko ste uspjeli ‘naplatiti’ uloženi trud?

Uloženi trud je neprocjenjiv, jednako kako i ovacije i pohvale nakon koncerta , i u tom pogledu smo dobili ogromno zadovoljstvo za uloženi trud. Lijepo i ispunjavajuće je čuti da je naša glazba nekog inspirirala ili učinila sretnim, a najzanimljivije nam je bilo čuti od nekoliko parova da su slušajući naš album imali jako..khm..zanimljive intimne trenutke, to nam je zbilja dalo poseban elan i odgovornost J Najmanje smo se potrudili oko same promocije albuma jer za to nismo imali ni talenta ni vremena, tako da nas je i sa te strane ugodno iznenadila ta nenapadna i spontana medijska popraćenost i pozitivne kritike; a šta se tiče financijske situacije, održavamo se na nogama. Funkcioniramo kao malo kućanstvo, sve što dobijemo ulažemo opet u bend.

Album ste objavili za austrijski label Unrecords. Kako je došlo do suradnje i  jeste li zadovoljni vašim ‘poslovnim odnosom’?

Suradnja sa Unrecords labelom se desila posve slučajno. Album je inicijalno rađen da bude samoizdat, no stjecajem okolnosti smo stupili u kontakt sa curama iz Beča, i od prvog razgovora smo shvatili da će to biti odlična suradnja, i pokazalo se da nas intuicija nije prevarila. Cure koje vode Unrecords su i same glazbenice, tako da osim na ovom „poslovnom“ planu surađujemo i kao kolege. Svirali smo zajedničke koncerte s nekoliko bendova s Unrecords labela, te sada već možemo reći da to nije samo profesionalna suradnja nego i prijateljstvo.

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=CfMWFg89d-c[/youtube]

Snimljen je u studiju Kramasonik kod Hrvoja Nikšića s kojim ste surađivali i ranije. Koliko vam je ta dugogodišnje suradnja pomogla s obzirom da je ‘I onda je sve počelo’ korak od sedam milja u odnosu na prijašnje radove?

Snimanju albuma smo pristupili najozbiljnije u smislu pripreme, ali i vremena koje smo uložili na snimanje i produkciju. To izdanje nam je od početka stvaranja bilo jako bitno jer  smo znali da predstavlja opus našeg dotadašnjeg rada i da daje pečat na ono što ćemo nadalje raditi. Suradnja sa Hrvojem (Nikšom) i općenito obitavanje u studiju Kramasonik, gdje smo prve tri godine postojanja imali i probe, dala je jako bitan utisak na naš rad. Tamo smo sretali mnoge glazbenike raznih godina, žanrova i životnih filozofija, s kojima smo dijelili iskustva, od nekih učili što napraviti, od nekih što ne napraviti, sudjelovali smo na snimanjima mnogih albuma prijateljskih bendova koje je Nikša snimao (Petrol, Kriške, Comastereo…), a tamo smo i mi snimali svoja EP izdanja. Dugogodišnje poznanstvo i suradnja je nekad olakotna nekad otegotna okolnost, no  za cijelo to iskustvo jednostavno ne postoji mjerna jedinica vrijednosti, to je jako dragocjen period za svaku individualno i bend kao cjelinu. Bitno je napomenuti da su na stvaranju albuma sudjelovali još i Neven Marinac koji nas je također snimao i Luka Grubišić Čabo koji je uz Hrvoja Nikšića radio miks, dok je mastering radio Carl Saff u svom studiju u Chicagu.

Nesebično i vrlo transparentno podržavate i zagovarate prava pojednica na slobodu izražavanja, ljudska prava općenito i feministički aktivizam. Nailazite li na otpore pri tako jasno određenom stavu i osjećate li nekakve pomake u dosta konzervativnom, tradicionalistički orijentiranom i, kako su na trenutke pokazali rezultati famoznog referenduma, netolerantnom trenutku u Hrvatskoj?

Ne smatramo se inicijalno aktivističkim bendom, no pošto su i naši životi na udaru moralnih vertikalista, ta dimenzija benda je postala neminovna. Za neke nesretne pojave u društvu kao što su rasizam, ksenofobija, homofobija, šovinizam, patrijarhat, nesolidarnost, nehumani kapitalizam, imamo nultu razinu tolerancije, što znači da ćemo baš uvijek reagirati kada nanjušimo nešto takvo. Pristup nam je neagresivan, ali jasan i odlučan. Od svega navedenog, najčešće se sudaramo s onim najbanalnijim, a to je šovinizam, i to ne onaj hardcore konzervantivni ‘ženi-je-mjesto-u-kuhinji’ šovinizam, već onaj puno suptilniji koji nerijetko prisutan i kod prilično liberalno orijentiranih ljudi. To je možda i jedan od glavnih problema radi kojeg su žene još uvijek manjina na glazbenoj sceni. Usađenom šovinizmu je komplementarna usađena nesigurnost.

Pomaci u društvu su uvijek prisutni, nekad u naprijed, nekad unazad, nekad lijevo, nekad desno,  no naspram društva o kojem mi sanjamo, sve je to hodanje na jako  uskom i ograničenom terenu zadanog sistema i trendova u svijetu. Referendum je bizaran, no nama je još bizarnija činjenica da je spol binarna kategorija, te prva i glavna koja nam se svima dodjeljuje pri samom rođenju, unatoč činjenici da postoje interseksualne osobe, koje su prisiljene na operacije samo zato što im se tijelo ne uklapa u standardom propisana mjerila za muškarce i žene, a sve bi se riješilo uvođenjem trećeg roda ili micanjem te kategorije. Tako jednostavno, a tako daleko od stvarnosti.  No ako se ograničimo na zadane gabarite, smatram da društvo definitivno ide na bolje, pogotovo što se tiče slobode izražavanja.

Osim na aktivizam vezan uz ljudska prava i slobode, jako njegujemo i DIY pristup i umrežavanje na glazbenoj sceni. Same radimo sve što se tiče benda, a to je puno više od samog stvaranja i sviranja. Organiziramo koncerte za Žen i za druge bendove kojima treba pomoć na turnejama. Eva radi sav grafički dizajn, tiskamo majice, izrađujemo bedževe, vozimo po stotine i tisuće kilometara, pa teglimo stotine kila opreme, i tako na repeat.

Ukratko Žen je zajedništvo, kreativnost, veselje i jako puno PMSova J

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.