Punih 75 godina od razaranja

FOTO: Hrvatski konzervatorski zavod priprema šibensku crkvicu sv. Julijana za obnovu

Čišćenjem korova, šute i drugog otpada počeli su istražni radovi u crkvici svetog Julijana u šibenskoj povijesnoj jezgri. Istraživanje grobnica u podu te crkvice obavit će stručnjaci Hrvatskog restauratorski zavoda kako bi konačno mogla početi sanacija i obnova te crkvice razorene u savezničkom bombardiranju 1944. godine. Riječ je o vrijednom objektu sakralne povijesti Šibenika koji je kroz godine kada je crkvica bila u funkciji koristilo više vjerskih zajednica. Nikad obnovljena crkvica je u međuvremenu postala i opasnost za prolaznike zbog mogućnosti urušavanja pročelja na stubište.

– Kad ispraznimo šutu i ostali otpad, plan je istražiti preostale grobnice, kao dvije u kutovima koje su tijekom ranijih istraživanja ove godine ispražnjene. Ne očekujemo puno arheologije jer su ovdje već provedena istraživanja u osamdesetim godinama pa ćemo samo provjeriti koliko su dobro ta istraživanja napravljena – kazala nam je Valerija Gligora, vanjska suradnica na projektu.

Istraživanje financira Ministarstvo kulture, a provode ga odjeli za graditeljsku baštinu i za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda koji će kasnije voditi i obnovu crkvice.

– Nakon čišćenja, dokumentirat ćemo zatečeno stanje i potom isprazniti grobnice kako bi vidjeli ima li još išta u njima. Sada sa sigurnošću ne možemo znati koliko su temeljito obavljena istraživanja od prije više od 30 godina. Sigurno je napravljeno sve u skladu s ondašnjim običajima i mogućnostima, ali mi ćemo to sada potvrdili ili vidjeti imali još nešto što treba dodatno dokumentirati i evidentirati. Nakon toga će se pristupiti izradi projekta obnove koji je u planu za sljedeću godinu. Dok ne dobijemo sve podatke i dok ne istražimo sve što je potrebno ne možemo ni na čemu graditi – Ana Azinović Bebek, pomoćnica ravnateljice za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Planirano je da istražni radovi u crkvici svetog Julijana traju, ovisno o vremenskim prilikama, pet do deset dana s tim da je najveći problem komunikacija, odnosno jedina mogućnost ručnog odnošenja svog otpada do obale.

Inače, crkvica sv. Julijana izgrađena je 1569. godine, a njome su se služili Katolička crkva, Grčka pravoslavna i Starokatolička crkva, jedno vrijeme jedni i drugi, a od 1966. svojata je Srpska pravoslavna crkva, koje je konačno i pripala. Don Krsto Stošić, najbolji poznavatelj crkvene povijesti grada Šibenika, piše da je najstariji spomen crkve sv. Julijana, odnosno oltara sv. Mihovila, pronašao u oporuci Ivana Ježevića, pok. Radoša iz Šibenika, napisanoj 14. siječnja 1371. godine. On je ostavio dio svojih pokretnih i nepokretnih dobara oltaru sv. Mihovila uz dužnost da se nabavi srebreni kalež i križ. Jedan dio svojih dobara ostavlja za mise na sv. Mihovila i sv. Julijana na njihovim oltarima.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.