FOTO Pčelar Žarko Peran uživa u svom hobiju: ‘Dobar proizvod sam sebe prodaje, ne trebate reklamu’

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Žarko Peran iz Grebaštice pčelarstvom se bavi dugi niz godina, a zadnjih šest svoju je hobi pretvorio u posao. Danas ima šezdesetak košnica, proizvodi više od tone meda godišnje, a njegov med dobio je i oznaku Med hrvatskih pčelinjaka. Riječ je o sustavu označavanja meda hrvatskih pčelara upisanih u Evidenciju pčelara, a pakiranje se označava naljepnicom s neponovljivim serijskim brojem pomoću kojeg je moguće preko interneta pronaći osnovne podatke o proizvođaču i medu.

– Moji roditelji su se pčelarstvom bavili davnih godina na primitivan način. Osamdesetih godina ja sam se počeo time baviti kao hobijem, a zadnjih pet, šest godina to se intenziviralo. Znate, kad u životu imate potrebu za raznim aktivnostima, pa malo odete brodom na more, malo u masline, uvijek tražite ono što vas najviše ispunjava. Tako je meni sa pčelarstvom – priča nam Peran.

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

S obzirom da je u mirovini, može se maksimalno posvetiti pčelarstvu.

– Ova je godina jako loša. Bilo je puno vlage i kiše, a imamo puno rojeva, tako da će prihodovno godina biti loša, ali što se tiče zajednica – jako bogata. Međutim, zajednice nisu mjerilo, jer ako vi ne možete kvalitetno obnašati poslove s pčelama u datom trenutku kad je to potrebno, onda kao da niste obavili posao – objašnjava Grebaštičanin.

Žarko ima šezdesetak košnica, a lani je proizveo 1.400 kilograma meda.

– Dobar proizvod sam sebe prodaje. Ne trebate reklamu za njega. Kad imate kvalitetu, kao što je imamo mi u Dalmaciji, onda nemate problema s plasmanom proizvoda. Naš med ima posebnu esenciju i ljudi to prepoznaju. Prodajemo ga za 60 kuna po tegli i to je cijena koja je zadovoljavajuća na tržištu – govori Peran.

U Grebaštici ima punionicu u primarnoj proizvodnji. Stvar je to osobnog zadovoljstva, stoga njemu nikakav problem ne predstavlja seljenje pčela kombijem kad se vremenski uvjeti pogoršaju. Pravi med, poručuje Peran, nastaje na kotačima.

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Osim što se bavi pčelarstvom, Žarko Peran je i predsjednik Pčelarske udruge ‘Pčela Šibenik’ koja okuplja devedesetak članova na području bivše općine Šibenik.

– Veliki problem radi nam nametnik Varroa, grinja koja napada medonosne pčele. Lani je čovjek izgubio svih 100 zajednica koje je imao, a izgubiti 150 tisuća kuna u jednoj godini ogroman je gubitak. Ali onda se mi međusobno solidariziramo, svatko da košnicu, dvije, koliko tko može, kako bi barem donekle ublažili gubitak i omogućili kolegi da nastavi dalje s hobijem – zaključuje Žarko Peran.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.