Intrigantna otkrića u novom arheološkom istraživanju tvrđave sv. Mihovila

Šibenska tvrđava svetog Mihovila krije još nebrojeno zagonetki za arheologe i potencijalnih atrakcija za posjetitelje. Potvrdila su to i recentna arheološka istraživanja provedena u proteklih šest mjeseci uz potporu Ministarstva kulture u iznosu od 110 tisuća kuna. Istraživanja je na nekoliko lokaliteta proveo šibenski arheolog Andrija Nakić, uz nadzor povjesničara Josipa Pavića iz Odjela za kulturnu baštinu Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik.

– Zacrtali smo da ćemo uz upravljanje sadržajima na samoj tvrđavi jednaku pažnju posvetiti kulturno-povijesnom aspektu obiju tvrđava te nastaviti sa stručnim analizama, novim spoznajama i istraživanjima te svemu što će doprnjeti još kvalitetnijoj valorizaciji fortifikacijske baštine u Šibeniku, kazala je tijekom današnjeg obilaska lokaliteta na kojima su započeta istraživanja Gorana Barišić-Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture.

tvrdjava9

Kako je rekla, sam projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, koji je obuhvatio obnovu perimetralnih zidova, gradnju pozornice i uređenje podzemnog dijela ipak nije zahvatio dobar dio tvrđave, a prije svega sjeverni plašt i kule u vanjskom dijelu.

– Za sve te radove Josip Pavić je izradio Plan stručnog upravljanja, istraživanja i sanacija na tvrđavi sv. Mihovila. Detektirali smo sve one dijelove tvrđave, segmente koji trebaju dodatnu analizu, istraživanja, sanaciju i novi sadržaj. Taj plan je dugoročan i vodi nas i kroz prijavljivanje za nova europska sredstva i sredstva Ministarstva kulture, kazala je Barišić-Bačelić.

Na tvrđavi sv. Mihovila u prošlosti su obavljena dva velika i dugotrajna arheološka istraživanja i to od 1972. do 1977. godine s prekidima, a drugo od 1990. do 1996. godine s prekidom tijekom rata.

– Rezultati tih istraživanja nikada nisu publicirani pa se uglavnom snalazimo s terenskim dnevnicima prethodnika koji su ih vodili. Ostalo je jako puno okolnog prostora koji treba istražiti i ovogodišnji radovi su tek treće sistemsko istraživanje u povijesti tvrđave. Uz naše vodstvo i nadzor ovo je istraživanje obuhvatilo širok krug stručnjaka i institucija, od Ministarstva kulture, Čempresa, Muzeja grada Šibenika do konzervatora i Grada Šibenika koji je kroz program javnih radova osigurao radnu snagu, kazao je Pavić.

tvrdjava8

Prvi lokalitet na kojem su počeli istražni radovi su ostatci kule uz sam dvostruki bedem na kojoj su u dijelu koji je bio pod nasipom s morske strane vidljivi otvori puškarnica.

– Ovaj dio je bio zatrpan i nismo znali što nas očekuje jer nitko nikada tu nije ‘začeprkao’. Kako su s vanjske strane uočljive puškarnice i moguće topovski otvori koji su jako nisko zaključili smo da je taj prostor funkcionirao kao sporedni položaj, odnosno kula s koje se nadziralo dvostruke bedeme. Kopali smo skoro dva metra ispod razine tla i još nismo na razini puškarnica. Dublje još nismo išli jer nam smetaju novootkriveni zidovi koji su rezultat kasnijih pregradnji. Zadnji dozid je iz vremena Drugog svjetskog rata s kojega su Talijani motrili grad. Na svakom od ovih aktualnih lokaliteta treba još dugo raditi, a svako naše istraživanje će biti publicirano i javno dostupno, najavljuje Pavić.

tvrdjava11

Drugi lokalitet, s kojega je odvezeno tisuću kubika nasipa otpadnog materijala sa groblja iz novijih vremena, je pod sjeveroistočnim bedemom tvrđave iznad perivoja Ane Rukavine gdje je potvrđena linija takozvanog lažnog zida, odnosno lažne prepreke.

– To je standardni element fortifikacijske arhitekture koji predstavlja dodatnu prepreku koju napadači trebaju savladati kako bi uopće došli do zidina tvrđave. Taj zid se ranije nije uopće vidio, ali je ucrtan na nekim starim grafikama. Usput smo očistili i kulu Madona koja sada izgleda malo impresivnije, a pronašli smo i jedna vrata koja su služila za komunikaciju prije njezine izgradnje, prezentirao je Pavić.

Taj lokalitet bio je i fizički najzahtjevniji i najskuplji dio istraživanja. Vrijednost svega što je ugovoreno i izvedeno je blizu 400 tisuća kuna. Oko 70 tisuća kuna je novac Čempresa, 90 tisuća kuna bio je trošak radne snage na javnim radovima i oko 150 tisuća kuna su vlastita sredstva Tvrđave kulture Šibenik.

tvrdjava3

Posebno je zanimljivo otkriće u neposrednoj blizini kule Madona. Jedna od rupa u bedemima tvrđave, koja je bila do pola zatrpana izgledala je kao rupa za drenažu, no pokazalo se da je riječ o nešto većem otvoru od uobičajenih.

tvrdjava2

– Rupe za drenažu su otprilike 30 puta 30 centimetara i ima ih puno više u nizu svakih šest-sedam metara. Skroz pred kraj radova, ne gledajući taj lokalitet kao moguće zanimljiv za istraživanje, otkopavanjem smo počeli razmišljati da to zaista nije otvor za drenažu i ne znajući što je, postalo nam je vrlo zanimljivo za istraživanje. Rano je za zaključke, ali unutar ovog otvora je jedna prostorija. Sam otvor je metar visok i 60 centimetara širok, a unutra se osoba može uvući i uspraviti. Svod samog ulaza je od tanjih kamenih ploča i u kontaktima sa svjetskim stručnjacima tražili smo paralelu u drugim fortifikacijama. To bi mogao biti vrlo standardan otvor u fortifikacijskoj arhitekturi koji je služio ljudima s tvrđave da iznenadno napadnu neprijatelja, vrate se natrag i potom uruše svod otvora i blokiraju ulaz u tvrđavu. Veličina unutrašnjeg prostora sugerira da ovo definitivno nije samo otvor za drenažu i ovo nam je iznenadno otkriće koje će biti jako zanimljivo za daljnje istraživanje, zaključio je Pavić.

tvrdjava4 tvrdjava5 tvrdjava6 tvrdjava10

Bočna kula (1)

DCIM100MEDIADJI_0224.JPG
DCIM100MEDIADJI_0224.JPG

Bočna kula (3) Bočna kula (4) Falsabraga (1)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.