Ivo Glavaš došao do otkrića kako se razapinjao lanac preko kanala svetog Ante

Svima je poznata priča o dvjema kulama na ulazu u kanal svetog Ante sa šibenske strane među kojima se razapinjalo lanac kako bi zaštitio luku od upada neprijateljskih galija.

Tijekom svog istraživanja za znanstveni rad o dvjema kulama na ulazu u kanal, na rtovima Južni i Burni Turanj, šibenski konzervator Ivo Glavaš pronašao je u svjetskoj literaturi mogućnost kako je funkcionirao lanac među kulama.

Naime o tom se lancu pričalo kao o prepreci koja se između kula napinjala pod samom površinom mora i predstavljala neuočljivu prepreku i opasnost za galije nepoželjnih ‘gostiju’. Kako nije sačuvan dokument koji bi prikazivao ili opisivao taj dio obrambenog sustava Šibenika do sada je bila potpuna nepoznanica kako je izgledao lanac i na koji je način postavljan preko mora.

Slika 2.

– Lanac zapravo nije bio klasični lanac, nego je plutao na drvenim trupcima. Lanac je bio postavljen preko cijele širine kanala sv. Ante između nekadašnjih srednjovjekovnih kula, tvrdi Glavaš.

Zna se da su Šibenčani kule sagradili 1381. godine na traženje tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. kako bi se bolje zaštitio ulaz u šibensku luku. Između kula postavljen je lanac za zaštitu od ulaza neprijateljskih brodova.

 

– Do sada nije bilo poznato kako je taj lanac tehnički izgledao i je li možda imao neki mehanizam. Dodatnim proučavanjem dostupne svjetske literature, pronašao sam da na tako velikim rasponima lanac nije mogao biti nategnut zbog čisto tehničkih razloga. Naime, tako dugačak lanac od 140 metara preko ulaza u kanal sv. Ante nije moguće nategnuti da stoji neposredno ispod površine vode kako bi spriječio neprijateljske brodove da uđu u šibensku luku, pojašnjava Glavaš.

Način ka koji je mogao funkcionirati lanac između kula u kanalu
Način ka koji je mogao funkcionirati lanac između kula u kanalu

U svom istraživanju Glavaš dokaze nalazi na nizu svjetskih primjera, a jedan od najpoznatijih je glasoviti lanac u glavnom gradu Bizantskog Carstva – Carigradu koji je prelazio preko 750 metara širokog zaljeva Zlatni rog.

– Naime, takav lanac zapravo je plutao na drvenim trupcima i to je bio jedini način da se lancem efikasno zaštite širine zaljeva veće od nekoliko desetaka metara. Preko drvenih trupaca vojnici su vršili ophodnju i prelazili s jedne strane obale na drugu. Kako bi brodovi ipak mogli ući u luku, lanac se mogao otkopčati u jednom dijelu kako bi brod uplovio, nakon čega bi se taj dio lanca ponovno zatvarao. Lanac se mogao s unutrašnje strane od napada neprijateljskih brodova braniti i lađama koje bi se za njega privezale, zaključuje Glavaš.

Po Glavaševim riječima ovoj tematici u znanstvenom svijetu posvećena je veća pažnja tek u novije vrijeme tako da o ovome postoji zasad mali broj znanstvenih radova. Inače, takve dvije kule, koje su kao izdvojeni dio obrambenog sustava štitile lancem ulaz u luku, postoje na mnogo mjesta, ali su jedino u Šibeniku toliko, odnosno oko jedan kilometar, udaljene od gradskih bedema.

Slika 1.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.